Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 93

Yesu Odok e Polo

Yesu Odok e Polo

Yesu ne oromo gi jopuonjrene Galili. Ne omiyogi migawo maduong’ ahinya konyisogi kama: ‘Dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena. Puonjgiuru gik ma ne apuonjou, kendo utisgi.’ Kae to ne osingonegi kama: ‘Abiro bedo kodu nyaka giko.’

Kuom ndalo 40 ma Yesu nobedogo e piny kae bang’ ka ne osechiere, ne ofwenyore ne jolupne mang’eny ma ne nitie e alwora mag Galili kod Jerusalem. Ne opuonjogi, kendo ne otimo honni mang’eny. Kae to gikone, ne oromo mogik gi jootene e Got Zeituni. Ne onyisogi kama: ‘Kik ua Jerusalem, to sikuru ka urito gima Wuora osesingo.’

Jopuonjrene ne ok owinjo tiend weche ma ne onyisogigo. Ne gipenje niya: ‘Dibed ni koro idhi bedo ruodh Israel, koso?’ To Yesu ne odwokogi kama: ‘Kinde mar Jehova pok ochopo mondo abed Ruoth. Machiegnini, ubiro yudo teko moa kuom roho maler, kendo ubiro bedo jonenona. Dhiuru uland wach maber Jerusalem, Judea, Samaria, kod kuonde maboyo mogik e tung’ piny.’

Kae to Yesu ne ochako dhi malo mosmos, mi boche noume. Jopuonjrene nodong’ ka ging’iyo malo, to ne ok ginene kendo.

Jopuonjrego ne owuok Got Zeituni ma gidhi Jerusalem. Ne giromoga e gorofa moro mondo gilem. Ne girito mondo Yesu onyisgi gima nonego gitim.

“Wach maber mar Pinyruothni ibiro yal e piny mangima mondo ochiw neno ne ogendni duto, eka giko nobi.”​—Mathayo 24:14