Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA 98

Oku Lisandula Kuetavo Liakristão Kolofeka Vialua

Oku Lisandula Kuetavo Liakristão Kolofeka Vialua

Ovapostolo va pokola kocihandeleko ca Yesu coku kunda olondaka viwa koluali luosi. Kunyamo wa 47 K.K., vamanji ko Antiokea va tuma Paulu kuenda Barnaba kungende umue woku kunda. Alume vaco vavali vakuambili, va linga ungende woku kunda kolonepa viosi vio Asia Menor kovitumãlo ndeci ko Derbe, ko Lustra kuenda ko Ikoniyu.

Paulu kuenda Barnaba va kundila omanu vosi cikale olohuasi kuenda olohukũi, amalẽhe ale akulu. Omanu valua va tava kocili catiamẽla ku Kristu. Eci Paulu kuenda Barnaba va kundila Sergio Paulu Nguluvulu yo Kupro, ocimbanda cimue ca seteka oku va tateka. Paulu wa sapuila cimbanda hati: ‘Eka lia Yehova li ku wila.’ Vonjanja yaco, haico cimbanda a linga omeke. Eci Nguluvulu Paulu a mola eci ca pita, wa linga Ukristão.

Paulu kuenda Barnaba va kundila kovitumãlo viosi ndeci, konjo lanjo, povitanda, vatapalo kuenda volosunangonga. Eci ovo va kayisa ulume umue wa fa ovolu vo Lustra, omanu vana va mola ocikomo caco va sima okuti Paulu la Barnaba olosuku kuenje va seteka oku va fendela. Pole, Paulu kuenda Barnaba va lemela omanu vaco hati: ‘Fendeli lika Suku! Etu letuvo tumanu.’ Kuenje va Yudea vamue veya, kuenda va tutuminya owiñi oco va katukile Paulu. Owiñi wa sosola Paulu lovawe, vo kokela kosamua yolupale kuenda vo sia ndu okuti wa fa. Pole, Paulu handi wa kala lomuenyo! Vepuluvi liaco, vamanji veya oco vo kuatise kuenje vo wambata vali volupale. Noke Paulu wa tiukila ko Antiokea.

Kunyamo wa 49 K.K., Paulu wa linga ungende ukuavo. Noke yoku tiukila ko Asia Menor oku ka nyula vamanji, eye wa enda oku ka kundila kovitumãlo vi sangiwa ocipãla lo Europa. Eye wa enda ko Atena, ko Efeso, ko Filipoi, ko Tesalonike kuenda kovitumãlo vikuavo. Sila, Luka kuenda umalẽhe umue o tukuiwa hati Timoteo, va likongela ku Paulu kungende waye. Ovo va talavaya kumosi koku tumbika akongelo kuenda oku kuatisa akongelo aco okuti a pama. Paulu wa kala ko Korindo ci soka unyamo umosi lolosãi epandu oku pamisa vamanji. Eye wa kunda, wa longisa kuenda wa sonehela ovikanda kakongelo alua. Eye wa endavo oku tunga olombalaka. Vokuenda kuotembo, Paulu wa tiukila ko Antiokea.

Noke kunyamo wa 52 K.K., Paulu wa linga ungende watatu, oku fetikila ko Asia Menor. Eye wa enda ko norte toke ko Filipoi kuenje wa lokila ko Korindo. Paulu wa pita anyamo alua ko Efeso oku longisa, oku kayisa kuenda oku kuatisa ekongelo. Eye wa endavo oku linga olohundo oloneke viosi vosikola yimue. Omanu valua va yevelela kuenda va pongolola ovituwa viavo. Omo liaco, noke yoku kunda olondaka viwa kolofeka vialua, Paulu wa enda ko Yerusalãi.

“Kuendi, ka longisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge.”—Mateo 28:19