Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME 101

Kicwalo Paulo i Roma

Kicwalo Paulo i Roma

Wot pa Paulo me adekke ka tito kwena ogik i Jerucalem. Ki kunnu, kimake ci kibole i buc. I ginanyuta mo i dyewor, Yecu owacce ni: ‘Ibicito i Roma ci itito kwena kunnu.’ Kikwanyo Paulo ki i Jerucalem ci kitero i Cecaria, ka ma en obedo i buc pi mwaki aryo. I kare ma kitye ka pido i kome i nyim Gabuna Festo, Paulo owaco ni: ‘Wek Cecar aye ongol kop i wiya i Roma.’ Festo owaco ni: ‘Ikoko apil bot Cecar, ibicito bot Cecar.’ Kiketo Paulo i meli ma cito Roma, dok omege aryo ma Lukricitayo, Luka ki Aristako, gunywako wot kwede.

I kare ma gitye i dye nam, yamo lapiru mager obedo ka twago nam pi nino mapol. Dano ducu ma gitye i meli gutamo ni gibito woko. Ento Paulo owacci: ‘Luditona, lamalaika mo owacca i lek ni: “Paulo, pe ibed ki lworo. Ibio i Roma, dok dano ducu ma itye ka wot kacel kwedgi i meli pe gibito.” Pi meno wudi cwinywu! Pe wubito.’

Yamo okodo magwar pi nino 14. Ci gucako neno lobo mo. Meno obedo cula nam ma kilwongo ni Molta. Nyim meli otwomme ki lobo ma i te pii ci oket woko ata, ento dano 276 ma onongo gitye i meli guo i wi tera. Jo mogo gukwang ki mukene gumako bao me yeya gukwang kwede wa i wi tera. Jo me Molta gugwokogi maber ci gumoko mac pigi.

I nge dwe adek, lumony gutero Paulo i Roma ki meli mukene. I kare ma guo, omege gubino ka jole. I kare ma Paulo onenogi, en opwoyo Lubanga ci cwinye odoko tek. Kadi bed Paulo onongo tye mabuc, kiye ni en obed i ot ma kipango apanga kun askari aye gwoke. En obedo kunnu pi mwaka aryo. Dano mapol onongo gibino ka neno en, ci en otito botgi kwena i kom Ker pa Lubanga dok opwonyogi lok i kom Yecu. Paulo bene ocoyo waraga bot kacokke mapol ma tye i Asia Minor ki Judaya. Adada, Jehovah otiyo ki Paulo me tito kwena maber-ri bot rok mapol.

“I kare ducu wanyuto berwa kenwa macalo wan lutic pa Lubanga kun waciro matek twatwal, i can ki peko ki ayelayela ma odiyowa.”​—2 Jo Korint 6:4