1, 2. (a) Eware aghẹruẹ vẹ Izikiẹl o ru? (Rri uwoho nọ o rrọ emuhọ uzou nana.) (b) Kọ eme eware nọ o ru na i dikihẹ kẹ?

USI eware aghẹruẹ nọ Izikiẹl ọruẹaro na o bi ru u do ruọ eria avọ eria no evaọ udevie ahwo Ju nọ a rrọ igbo Babilọn na. Anwọ ẹkpoka ọna nọ ọ rọ keria udevie ahwo nọ a rrọ igbo na avọ eware nọ e riẹe aro reghe reghe, yọ ọ be ta ẹme ọvo ho. Rekọ ẹsiẹvo na, ọ tẹ sakpama ruọ eva uwou riẹ jẹ kare ẹthẹ dhoma. Avọ epanọ ahwo na a bi ro rri yọ u bi gbe ai unu na, o te no eva uwou ze, ọ tẹ tọlọ ibriki, fi ei họ aro riẹ, ọ tẹ be drọ eware fihọ iẹe. Kẹsena o te mu ugbẹhẹ osese jọ họ ẹma, yọ ọ be ta ẹme ọvo ho.​—Izik. 3:10, 11, 15, 24-26; 4:1, 2.

² Ababọ avro, ahwo nọ a bi rri na a bi vihọ, yọ ẹsejọhọ a be jọ udu rai roro nọ, ‘Kọ eme họ otọ eware nana kpobi dede?’ Oke ofa ahwo Ju nọ a rrọ igbo na a te rọ riẹ nọ kpakọ eware aghẹruẹ nana nọ Izikiẹl ọruẹaro na o je ru na i dikihẹ kẹ oware imuozọ nọ ofu okiẹrẹe Jihova Ọghẹnẹ o te wha ze. Oware vẹ oye? Eme o no rie ze te orẹwho Izrẹl anwae? Kọ ẹvẹ u ro wuzou kẹ egegagọ uzẹme nẹnẹ?

3, 4. (a) Idhere esa vẹ Izikiẹl o dhesẹ nọ ẹdhoguo Ọghẹnẹ ọ te rọ ze? (b) Eme Izikiẹl o ru ro dhesẹ oghẹrẹ nọ a ti ro ko Jerusalẹm họ?

³ Evaọ oware wọhọ ukpe 613 B.C.E., Jihova ọ vuẹ Izikiẹl nọ o ru idhesẹvia jọ nọ i dhesẹ idhere esa nọ ẹdhoguo Ọghẹnẹ o ti ro te Jerusalẹm. Idhere esa na họ: a ti ko okpẹwho na họ, uye o te bẹ ahwo nọ a be rriae, a te raha okpẹwho na avọ ahwo nọ a be rriae. * Joma romatotọ ta kpahe idhere esa nana.

⁴ A ti ko Jerusalẹm họ. Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Tọlọ ibriki re who fi ei họ aro ra. Kare uwoho okpẹwho jọ fihọ iẹe . . . Koi họ.” (Se Izikiẹl 4:1-3.) Ibriki na i dikihẹ kẹ okpẹwho Jerusalẹm, Izikiẹl omariẹ o te dikihẹ kẹ ogbaẹmo Babilọn nọ Jihova ọ te rọ raha iẹe. Ọghẹnẹ ọ tẹ jẹ vuẹ Izikiẹl nọ ọ ma ugbẹhẹ osese jọ, jẹ ma ugburu, ọ vẹ jẹ ruẹrẹ ite-ire nọ a re ro zurie inuẹthẹ gbe igbẹhẹ fihọ otọ họ. Kẹsena o ve fi ai wariẹ ibriki na họ. Eware enana i dikihẹ kẹ ekwakwa-ẹmo nọ ewegrẹ Jerusalẹm a ti ro ko okpẹwho na họ jẹ họre iẹe. A ta kẹ Izikiẹl nọ o fi “omodhe ayọno nọ a re ro there ebrẹdi” họ udevie ọyomariẹ avọ okpẹwho na, onọ u dhesẹ epanọ isoja nọ e te wọ ẹmo ze na i wo ẹgba te, enọ e rrọ gaga wọhọ ayọno. Kẹsena ọ tẹ “rẹriẹ ovao ku” okpẹwho na. Eware enana nọ Izikiẹl o je ru na e jọ “oka rọkẹ uwou Izrẹl” inọ oware nọ a rẹro riẹ hẹ o be te via. Jihova ọ te rehọ ogbaẹmo ewegrẹ ro ko Jerusalẹm họ, onọ orọ okpẹwho Izrẹl nọ o mae viodẹ na, oria nọ etẹmpol Ọghẹnẹ ọ rrọ.

5. Ta kpahe oghẹrẹ nọ Izikiẹl o ro dhesẹ oware nọ o te via kẹ ahwo nọ a be rria Jerusalẹm.

⁵ Uye nọ o te bẹ ahwo nọ a be rria Jerusalẹm. Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Rehọ iwhiti, ebali, egwa ikpokpoko, ezaa, imilẹte, gbe espẹte [nọ oghẹrẹ iwhiti jọ] . . . whọ vẹ rehọ ai ru ebrẹdi,” yọ “shẹkẹl udhe ọrọ emu whọ rẹ wawọ re kẹdẹ kẹdẹ.” Kẹsena Jihova ọ tẹ ta kẹe nọ: “Me bi bru emuore dhe.” (Izik. 4:9-16) Evaọ odhesẹvia nana, Izikiẹl o gbe dikihẹ kẹ ogbaẹmo Babilọn ho; ukpoye, o dikihẹ kẹ ahwo nọ a be rria Jerusalẹm. Oware nọ Izikiẹl o ru na u dhesẹ nọ eko nọ a ti ko okpẹwho na họ na u ti ru nọ emuore nọ ọ rrọ okpẹwho na o ti ro dhe ẹkẹkao. Evaọ oke yena, eware nọ a rẹ gua kugbe anwẹdẹ hẹ, eye a te gua kugbe ro ru ebrẹdi, onọ u dhesẹ nọ oware kpobi nọ ahwo na a ruẹ a te re. Ẹvẹ ohọo nọ u ti mu evaọ okpẹwho na o te ga te? Izikiẹl ọ ta ẹme jọ wọhọ ẹsenọ ọ be tae kẹ ahwo nọ a be rria Jerusalẹm ovao dhe ovao, inọ: “Esẹ nọ e rrọ eva ra e te re emezae rai, emezae e te re esẹ rai.” Evaọ ukuhọ riẹ, uye o te bẹ ahwo buobu fiki “ohọo nọ u ti mu . . . wọhọ ese nọ i re kpe,” ahwo na a vẹ te “dọ kpobi no.”​—Izik. 4:17; 5:10, 16.

6. (a) Ẹko ahwo ivẹ vẹ Izikiẹl o dikihẹ kẹ evaọ odhesẹvia nọ o ru? (b) Eme ẹme nọ Ọghẹnẹ ọ vuẹ Izikiẹl inọ ọ “rehọ iskeli wawọ eto na jẹ ghale ae fihọ ekueko” na u dhesẹ?

⁶ A te raha Jerusalẹm avọ ahwo nọ a be rriae. Evaọ odhesẹvia nana, Izikiẹl o dikihẹ kẹ ẹko ahwo ivẹ. Orọ ọsosuọ, o ru odhesẹvia oware nọ Jihova o ti ru. Jihova ọ ta kẹe nọ:  “Tọlọ ọgbọdọ ọdada re whọ rehọ iẹe ru erezọbledi ohwo nọ ọ rẹ nware eto.” (Se Izikiẹl 5:1, 2.) Obọ Izikiẹl nọ u kru ọgbọdọ na u dikihẹ kẹ obọ Jihova, koyehọ ẹdhoguo riẹ, onọ ọ te rọ ẹkwoma ogbaẹmo Babilọn rehọ ze. Orọ avivẹ, Izikiẹl o ru odhesẹvia oware nọ o te via kẹ ahwo Ju na. Jihova ọ ta kẹe nọ: “Nware eto uzou ra avọ etuagba ra.” Eto uzou nọ ọ nware na u dhesẹ oghẹrẹ nọ a te rọ họre ahwo Ju na je kpe ai no. U te no ere no, ẹme nọ Ọghẹnẹ ọ vuẹ riẹ inọ ọ “rehọ iskeli wawọ eto na jẹ ghale ae fihọ ekueko” na u dhesẹ nọ a ti ru oware nọ Jihova o bruoziẹ riẹ na jeve jeve he, rekọ a te romatotọ ru ei gba ẹrẹrẹe.

7. Fikieme Jihova ọ rọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọ ghale eto riẹ nọ ọ nware na kpohọ abasa re o je ru abọ ọvuọvo ọvuọ oware riẹ?

 ⁷ Fikieme Jihova ọ rọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọ ghale eto riẹ nọ ọ nware na kpohọ abasa re o je ru abọ ọvuọvo ọvuọ oware riẹ? (Se Izikiẹl 5:7-12.) Izikiẹl ọ mahe abọjọ eto na “evaọ obeva okpẹwho na” ro dhesẹ kẹ ahwo na inọ ahwo jọ nọ a be rria Jerusalẹm na a ti whu evaọ okpẹwho na. Ọ rehọ ọgbọdọ duwu hayo gbẹre abọjọ eto na ro dhesẹ nọ a ti kpe amọfa evaọ otafe okpẹwho na. (Izik. 5:1, 2) Ọ tẹ vaha abọ urere eto na fihọ ofou ro dhesẹ nọ ahwo na jọ a te vaha fihọ erẹwho sa-sa, rekọ “ọgbọdọ” o ti “le ai.” Fikiere, ghelọ oria nọ ahwo yena nọ a dhẹ vabọ na a ti wohọ kẹhẹ, a ti wo udhedhẹ hẹ.

8. (a) Ẹruore vẹ ọ rrọ odhesẹvia nọ Izikiẹl o ru na? (b) Ẹvẹ eruẹaruẹ kpahe “umutho ibieto” na i ro rugba?

⁸ Rekọ, ẹruore jọ ọ rrọ odhesẹvia nọ Izikiẹl o ru na re. Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl kpahe eto nọ ọ nware no na nọ: “Jọ eva eto na tọlọ umutho ibieto jọ, whọ vẹ gba ae fihọ efẹhọ ewu ra.” (Izik. 5:3) Ẹme nana o dhesẹ nọ umutho ahwo jọ evaọ usu ahwo Ju nọ a te vaha fihọ erẹwho sa-sa na a te gbẹ jọ uzuazọ. Otu jọ evaọ usu ahwo yena nọ a rehọ “umutho ibieto” na dhesẹ na a te jọ usu ahwo nọ a ti no igbo Babilọn zihe kpobọ Jerusalẹm nọ ikpe udhosa-gbikpe e tẹ vrẹ no. (Izik. 6:8, 9; 11:17) Kọ eruẹaruẹ yena i rugba? Ee. Nọ a no igbo Babilọn no, nọ ikpe jọ e jẹ vrẹ no, Hagai ọruẹaro na ọ niyẹrẹ nọ otu jọ evaọ usu ahwo Ju nọ e vaha fihọ eria sa-sa na a gine zihe kpobọ Jerusalẹm. Ahwo nana họ “ekpako nọ e ruẹ uwou ọsosuọ na,” koyehọ, etẹmpol nọ Solomọn ọ bọ na. (Ẹzra 3:12; Hag. 2:1-3) Jihova o ru re egagọ efuafo e gbẹ jariẹ, wọhọ epanọ ọ ya eyaa riẹ. Ma te jọ Uzou avọ 9 obe nana ta kpahe onana ziezi.​—Izik. 11:17-20.

9, 10. Ikpeware jọ vẹ a ruẹaro rai nọ e te via evaọ obaro nọ idhesẹvia Izikiẹl na e kareghẹhọ omai?

⁹ Eware nọ Izikiẹl o ru idhesẹvia rai na e rẹ kareghẹhọ omai ikpeware jọ nọ Ebaibol na ọ ruẹaro rai nọ e te via evaọ obaro. Eme họ eware nana jọ? Wọhọ epanọ o jọ kẹ okpẹwho  Jerusalẹm anwae na, Jihova ọ te rehọ egọmeti akpọ na ru egagọ erue kpobi nọ e rrọ akpọ na oware nọ a rẹro riẹ hẹ. (Evia. 17:16-18) Wọhọ epanọ ọraha Jerusalẹm ọ jọ “okpẹtu oghẹrẹsa” na, ere ọvona “uye ulogbo” na avọ ẹmo Amagidọn nọ o ti lele iei o te jọ oware nọ o re via ẹdẹvo ho.​—Izik. 5:9; 7:5; Mat. 24:21.

¹⁰ Ẹme Ọghẹnẹ o dhesẹ nọ ibuobu ahwo nọ a rrọ egagọ erue na a ti gbe kiọkọ nọ a tẹ raha egagọ erue no. Ahwo nana a ti kuomagbe amọfa nọ a te gwọlọ oria nọ a re dhere fiki ozọ. (Zẹk. 13:4-6; Evia. 6:15-17) Oghẹrẹ nọ eware e te jọ kẹ ai u re ru omai kareghẹhọ oware nọ o via kẹ ahwo nọ a jẹ rria Jerusalẹm nọ e zọ evaọ okenọ a raha iẹe, enọ a vaha “fihọ ofou” na. Wọhọ epanọ ma ruẹ evaọ  edhe-ẹme avọ 7 na, dede nọ ahwo nana a gbẹ jọ uzuazọ evaọ omoke jọ, Jihova o “yolo ọgbọdọ ro le ai.” (Izik. 5:2) Epọvo na re, oria kpobi nọ ahwo egagọ erue nọ e zọ a te dhẹ ro kẹhẹ, a te sae va ọgbọdọ Jihova abọ họ. A ti kpe ai evaọ Amagidọn, te ai te amọfa kpobi nọ a rehọ ewe dhesẹ na.​—Izik. 7:4; Mat. 25:33, 41, 46; Evia. 19:15, 18.

11, 12. (a) Nọ ma wo otoriẹ eruẹaruẹ Izikiẹl kpahe Jerusalẹm nọ a ko họ no na, ẹvẹ u fo nọ ma re rri iruo odibọgba mai na nẹnẹ? (b) Ẹsejọhọ, ẹvẹ ovuẹ mai u ti ro nwene?

¹¹ Nọ ma wo otoriẹ eruẹaruẹ nana no na, ẹvẹ u fo nọ ma re rri iruo odibọgba mai na gbe epanọ e rẹ kpata te? U fo nọ ma rẹ dawo ẹgba mai kpobi re ma fiobọhọ kẹ ahwo zihe ruọ idibo Jihova enẹna. Fikieme? Keme oke nọ u kiọkọ nọ ma re ro “ru ahwo zihe ruọ ilele evaọ udevie ahwo erẹwho na kpobi” u gbe tulo ho. (Mat. 28:19, 20; Izik. 33:14-16) Okenọ “ọkpọ na” (koyehọ egọmeti akpọ na) o te mu egagọ erue họ ẹhọre no, ma gbe ti whowho ovuẹ esiwo ho. (Izik. 7:10) Rọ kpahe ewhowho usi uwoma, ma te “gbẹ sae ta ẹme he,” nwane wọhọ epanọ Izikiẹl ọ gbẹ jẹ sae ta ẹme he na, hayo nọ ọ siọ ovuẹ riẹ ba ewhowho evaọ etoke jọ na. (Izik. 3:26, 27; 33:21, 22) Uzẹme riẹ họ, nọ a tẹ raha egagọ erue no, ahwo a te rọ oghẹrẹ kpobi “gwọlọ eruẹaruẹ mi ọruẹaro,” wọhọ odẹme, rekọ ohwo ọvo ọ te vuẹ ae oware nọ u re siwi ai hi. (Izik. 7:26) Oke yena yọ uvẹ nọ a he ro yo ovuẹ utioye na a ve zihe ruọ ilele Jesu o vrẹ no.

¹² Rekọ, u wo ovuẹ nọ ma ti gbe whowho ghele. Ẹvẹ ma rọ ta ere? Keme evaọ etoke uye ulogbo na, ẹsejọhọ ma ti mu ovuẹ ẹdhoguo họ ewhowho, ovuẹ nọ o te wọhọ uye oso-itho. Ovuẹ yena u ti dhesẹ vevẹ inọ urere akpọ omuomu na u te no.​—Evia. 16:21.

13. Fikieme Jihova ọ rọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọ rehọ ofẹ ẹkpẹlobọ riẹ kiẹzẹ, kẹsena ọ vẹ rehọ ofẹ obọze riẹ kiẹzẹ?

¹³ U te no oghẹrẹ nọ a te rọ raha Jerusalẹm nọ Izikiẹl ọ ruẹaro kpahe no, o ru odhesẹvia nọ u dhesẹ okenọ o te rọ  via. Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọ rehọ ofẹ ẹkpẹlobọ riẹ kiẹzẹ edẹ egba esa gbe udhone-gbikpe (390), ọ vẹ rọ ofẹ obọze riẹ kiẹzẹ edẹ udhuvẹ. Ẹdẹ ọvuọvo o dikihẹ kẹ ẹgbukpe. (Se Izikiẹl 4:4-6; Ik. 14:34) Odhesẹvia yena u dhesẹ uzedhe ukpe nọ a te rọ raha Jerusalẹm, yọ o wọhọ nọ omoke jọ evaọ okpẹdoke kpobi Izikiẹl o je ro ru ei. O wọhọ nọ ikpe egba esa gbe udhone-gbikpe (390) erọ oruthọ Izrẹl i muhọ evaọ ukpe 997 B.C.E., ukpe nọ uvie erua ikpegbivẹ Izrẹl o rọ ghale kpohọ abava. (1 Iv. 12:12-20) Yọ o wọhọ nọ ikpe udhuvẹ erọ uzioraha Juda i muhọ evaọ ukpe 647 B.C.E., onọ o jọ ukpe nọ a rọ rehọ Jerimaya mu ọruẹaro re ọ vẹvẹ ahwo Juda unu vevẹ kpahe ọraha nọ o ti te ai. (Jeri. 1:1, 2, 17-19; 19:3, 4) Fikiere, etoke ivẹ nana i kuhọ evaọ ukpe 607 B.C.E., uzedhe ukpe nọ a ro fi Jerusalẹm kparobọ jẹ raha iẹe wọhọ epanọ Jihova ọ ta no vẹre. *

14. (a) Ẹvẹ Izikiẹl o ro dhesẹ nọ o fievahọ Jihova inọ o re koko oke? (b) Eme ọ te via taure ọraha Jerusalẹm ọ tẹ te ze?

 ¹⁴ Evaọ oke nọ a ro dhesẹ eruẹaruẹ nọ e ta kpahe edẹ egba esa gbe udhone-gbikpe (390) gbe edẹ udhuvẹ na kẹ Izikiẹl, o sae jọ nọ ọ riẹ uzedhe ukpe nọ a te rọ raha Jerusalẹm ho. Ghele na, evaọ ikpe jọ taure a tẹ te raha Jerusalẹm, ọ jẹ vẹvẹ ahwo Ju na unu inọ ẹdhoguo Jihova ọ be tha. O je whowho nọ: “Urere na u te owhẹ oma no.” (Se Izikiẹl 7:3, 5-10.) U mu Izikiẹl ẹro inọ Jihova o ti koko oke na. (Aiz. 46:10) Ọruẹaro na ọ tẹ jẹ fodẹ eware nọ e te via taure a tẹ te raha Jerusalẹm, ọ ta nọ: “Okpẹtu ọ te romavia unọjọ utọjọ.” Eware okpẹtu yena i ti ru nọ eware i ti ro dhe eyeyoma, isu egagọ e te gbẹ kobaro evaọ egagọ họ, yọ isu egọmeti e te gbẹ sai su ahwo na ha.​—Izik. 7:11-13, 25-27.

15. Abọ eruẹaruẹ Izikiẹl vẹ i muhọ erugba no umuo ukpe 609 B.C.E. vrẹ?

¹⁵ Nọ Izikiẹl ọ ruẹaro kpahe epanọ a te rọ raha Jerusalẹm no, nọ imikpe jọ e jẹ vrẹ no, eruẹaruẹ na i te muhọ erugba. Evaọ ukpe 609 B.C.E., Izikiẹl o te yo nọ ewegrẹ e wọ ze Jerusalẹm no. Evaọ oke yena, a kporo ọgba re ahwo nọ a be rria Jerusalẹm a nya lahwe te thọ okpẹwho rai, rekọ wọhọ epanọ Izikiẹl ọ ruẹaro no vẹre, “ohwo ọvo” o “kpohọ ẹmo na ha.” (Izik. 7:14) Ahwo nọ a be rria Jerusalẹm a wọ lahwe he re a lele ahwo Babilọn nọ a wọ ohọre ze na fiẹmo jẹ rọ ere thọ okpẹwho na. O sae jọ nọ ahwo Ju jọ a je roro nọ Jihova ọ te thọ ae. Jihova o gine ru oware utioye evaọ okenọ u kpemu nọ ahwo Asiria a jẹ gwọlọ rehọ okpẹwho Jerusalẹm, onọ ukọ-odhiwu Jihova o ro kpe enwenọ egbaẹmo rai kpobi. (2 Iv. 19:32) Rekọ evaọ onana, ukọ-odhiwu ọvuọvo ọ nyaze ti fiobọhọ kẹ ae he. O raha oke he, okpẹwho nọ a ko họ na o tẹ wọhọ “uwho” nọ a wọ “fihọ erae,” a te ko ahwo nọ a be rria eva riẹ họ wọhọ “ekẹ erao” nọ e rrọ eva uwho na. (Izik. 24:1-10) Nọ a ko Jerusalẹm họ te emerae ikpegberee no, a tẹ raha iẹe.

16. Ẹvẹ ma sai ro dhesẹ nọ ma fievahọ Jihova inọ o re koko oke?

¹⁶ Eme ma rẹ sai wuhrẹ no abọ eruẹaruẹ Izikiẹl nana ze? Kọ u kiekpahe ovuẹ nọ ma bi whowho gbe oghẹrẹ uruemu nọ ahwo nọ ma be ta usi uwoma kẹ a bi dhesẹ? Jihova o fi oke họ no nọ ọ te rọ raha egagọ erue​—yọ o ti koko oke na re. (2 Pita 3:9, 10; Evia. 7:1-3) Ma riẹ uzedhe ẹdẹ nọ oware yena o te rọ via ha. O make rrọ ere na, wọhọ epanọ Izikiẹl o je ru na, ma rẹ gbẹ vẹvẹ ahwo unu, ma re dhe ai ẹvuẹvuẹ, inọ: “Urere na u te owhẹ oma no.” Fikieme o rọ gwọlọ nọ ma dhe ovuẹ yena ẹwẹwariẹ? Fiki ẹjiroro ọvona nọ Izikiẹl o je ro dhe ovuẹ riẹ ẹwẹwariẹ na. * Ibuobu ahwo nọ o je whowho eruẹaruẹ Ọghẹnẹ kẹ inọ a te raha Jerusalẹm na a jẹ rọwo  ẹme riẹ hẹ. (Izik. 12:27, 28) Rekọ uwhremu na, ahwo Ju jọ nọ a jọ igbo Babilọn na a dhesẹ nọ a wo emamọ eva, yọ a zihe kpohọ ẹkwotọ rai. (Aiz. 49:8) Epọvo na re, ahwo buobu nẹnẹ a be rọwo ho inọ akpọ nana o ti kuhọ. (2 Pita 3:3, 4) O make rrọ ere na, bẹsenọ uvẹ nọ ahwo-akpọ a rẹ rọ jẹ ovuẹ Ọghẹnẹ rehọ o rẹ vrẹ, o gwọlọ nọ ma re fiobọhọ kẹ ahwo nọ a wo emamọ eva re a duku edhere nọ o bi su kpohọ uzuazọ.​—Mat. 7:13, 14; 2 Kọr. 6:2.

17. Eme ọ te via nọ ma te rọ ẹro ruẹ evaọ etoke uye ulogbo nọ o be tha na?

¹⁷ Eruẹaruẹ Izikiẹl na e tẹ jẹ kareghẹhọ omai nọ okenọ a te họre egagọ erue na, ahwo nọ a rrọ egagọ na a ti “kpohọ ẹmo” nyae thọ egagọ rai hi. Ukpoye, nọ a tẹ ruẹ nọ ohwo ọvo ọ be kẹ ae uyo ho nọ a bi bo nọ, “Olori, Olori” na, “abọ rai kpobi i ti kie fihọ otọ yọlọ,” yọ “ozọ o [te] lẹliẹ ai nuhu.” (Izik. 7:3, 14, 17, 18; Mat. 7:21-23) Eme ọfa a ti ru? (Se Izikiẹl 7:19-21.) Jihova ọ ta nọ: “A ti gbolo isiliva rai fihọ iko-ore.”  Ẹme yena nọ a ta kpahe ahwo nọ a jẹ rria Jerusalẹm oke anwae na o dhesẹ oware nọ o te via re evaọ etoke uye ulogbo na. Evaọ oke yena, ahwo a te ruẹ nọ ugho o sae thọ ae no okpẹtu nọ ọ be tha na ha.

18. Eme eruẹaruẹ Izikiẹl e rẹ sai wuhrẹ omai kpahe eware nọ u fo nọ ma rẹ rọ karo evaọ uzuazọ?

¹⁸ Kọ who muẹrohọ oware nọ abọ eruẹaruẹ Izikiẹl nana u wuhrẹ omai? Ma ruẹ nọ o gwọlọ nọ ma rẹ rehọ eware nọ e mae roja karo. Roro kpahe onana: Nọ ahwo nọ a be rria Jerusalẹm a ruẹ nọ ọraha o te okpẹwho na gbe ae omarai oma no, gbe nọ ekwakwa efe rai e te sai siwi ai hi, ẹsiẹe ọvo a rọ rehọ eware nọ e mae roja karo. A gbolo ekwakwa rai kufiẹ jẹ be “gwọlọ eruẹaruẹ mi ọruẹaro”​—rekọ oke yena yọ ame okọ ọ vrẹ ighilawọ no. (Izik. 7:26) Rekọ rọkẹ omai, ma riẹ vevẹ nọ urere akpọ omuomu nana u te no nwẹnwẹnwẹ. Fikiere, ẹrọwọ nọ ma fihọ eyaa Ọghẹnẹ u ru nọ ma be rọ rehọ eware nọ e mae roja karo evaọ uzuazọ. Onana u ru nọ ma bi ro le efe nọ ọ rẹ jọ bẹdẹ bẹdẹ, ọnọ a ti gbolo “fihọ iko-ore” vievie he, koyehọ emamọ usu kugbe Ọghẹnẹ.​—Se Matiu 6:19-21, 24.

19. Oghẹrẹ vẹ eruẹaruẹ nọ Izikiẹl o je whowho na i ro kpomahọ omai nẹnẹ?

¹⁹ Wọhọ epanọ ma wuhrẹ no na, oghẹrẹ vẹ eruẹaruẹ Izikiẹl kpahe ekie Jerusalẹm na i ro kpomahọ omai nẹnẹ? Eruẹaruẹ na e kareghẹhọ omai inọ oke nọ u kiọkọ nọ ma re ro fiobọhọ kẹ amọfa zihe ruọ idibo Ọghẹnẹ u gbe tulo ho. Fikiere, ma re ru iruo usi uwoma ota na kpata kpata. Ma rẹ ghọghọ gaga nọ ahwo nọ a wo emamọ eva a te kurẹriẹ ze te gọ Jihova, Ọsẹ mai. Rekọ ahwo a gbẹ make jowọ utioye na ha, ma rẹ gbẹ vẹvẹ ai unu ghele wọhọ epanọ Izikiẹl ọ vẹvẹ ahwo oke riẹ unu na, inọ: “Urere na u te owhẹ oma no.” (Izik. 3:19, 21; 7:3) Evaọ oke ovona, ma gba riẹ mu nọ ma re fievahọ Jihova ẹsikpobi je fi egagọ efuafo riẹ họ oria ọsosuọ evaọ uzuazọ mai.​—Ol. 52:7, 8; Itẹ 11:28; Mat. 6:33.