Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

MATAUPU 6

ʻUa Oo Mai le Iʻuga iā te Outou’

ʻUa Oo Mai le Iʻuga iā te Outou’

ESEKIELU 7:3

TAULAʻIGA O LE MATAUPU: Le auala na faataunuu ai valoaga faafaamasinoga a Ieova iā Ierusalema

1, 2. (a) O ā gaoioiga a Esekielu na ese i le vaai a tagata? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) O le ā na valoia mai i ana gaoioiga?

 NA VAVE ona salalau atu le tala i tagata Iutaia na ave faapagota i Papelonia, e faatatau i le ese o gaoioiga o loo faia e le perofeta o Esekielu. E pe ā ma le vaiaso na nofonofo ai o ia ma le lē magagana a o iai faatasi ma tagata na ave faapagota, ona tū faafuaseʻi lea o ia ma alu i totonu o lona fale ma nofo ai. A o vaavaai ane ona tuaoi ma le lē mautonu, na toe sau i fafo le perofeta, ua ia ave se piliki ma tuu i ona luma, ma vane ai se ata. Na amata ona ia fau se tamaʻi pā e aunoa ma se tala na fai.—Eseki. 3:10, 11, 15, 24-26; 4:1, 2.

2 A o faasolo ina toʻatele i latou na vaavaai ane, e mautinoa na latou taumānatu, ʻO le ā le uiga o nei mea?’ Na faatoʻā iloa lelei mulimuli ane e tagata Iutaia na ave faapagota, o le ese o gaoioiga a le perofeta o Esekielu, ua valoia ai se mea mataʻutia o le a faaalia ai le toʻasā amiotonu o Ieova le Atua. O le ā lenā mea? Na faapefea ona aafia ai le nuu o Isaraelu anamua? O le ā le tāua o lenā mea i tagata o le tapuaʻiga mamā i aso nei?

“Ave se Piliki . . . Ave Saito . . . Tago i se Pelu Maʻai”

3, 4. (a) O ā vala e tolu o le faasalaga a le Atua na faatino e Esekielu? (e) Na faapefea ona faatino mai e Esekielu le siʻomia o Ierusalema?

3 I le pe ā o le 613 T.L.M., na faatonuina ai e Ieova Esekielu e faatino ni faailoga se tolu e faataʻitaʻi mai ai le faasalaga a le Atua na faaloloʻi ane i Ierusalema. O vala nei e tolu: o le siʻomia o le aai, o le puapuagatia o tagata o le aai, ma le faaumatiaga o le aai ma ona tagata. * Seʻi o tatou talanoaina auʻiliʻili nei vala e tolu.

4 Le siʻomia o Ierusalema. Na fetalai Ieova iā Esekielu: “Ia e ave se piliki ma tuu i ou luma . . . E ao ona siʻomia le aai.” (Faitau le Esekielu 4:1-3.) O le piliki ua faaata mai ai le aai o Ierusalema, a o Esekielu na faaata mai ai le ʻautau a Papelonia lea na faaaogā e Ieova. Na faatonuina foʻi Esekielu e fau se tamaʻi pā, ia tanu se mea maupuʻepuʻe, ma ia faia meatau, ona tuu lea faataamilo e siʻo ai le piliki. O na mea ua faaata mai ai meatau o le a faaaogā e fili o Ierusalema pe a latou siʻomia ma osofaʻia le aai. Ina ia faailoa atu le malosi o le ʻautau a le fili e pei o se uʻamea, sa tatau iā Esekielu ona tuu “se falai uʻamea mafolafola” i le vā o ia ma le aai, ona ia “faasaga” lea i le aai. O nei gaoioiga “o se faailoga lea i le aiga o Isaraelu,” o le a tupu se mea e latou te leʻi faatalitalia. O le a faaaogā e Ieova le ʻautau a se fili e siʻomia Ierusalema le aai sili o tagata o le Atua, lea o loo iai lona malumalu.

5. Na faapefea ona faatino e Esekielu mea o le a tutupu i tagata o Ierusalema? Faamatala.

5 Le puapuagatia o tagata o Ierusalema. Na faatonuina e Ieova Esekielu: “E ao ona e ave saito, o karite, o pi, o atasema, o tokana, ma kaseme [o se ituaiga saito] . . . ma fai ai se falaoa,” ma “o le a e fuaina lau meaʻai, ma e 20 sekeli o meaʻai e te ʻai ai i le aso.” Ona toe fetalai atu lea o Ieova: “O le a ou taofia le mauaina o meaʻai.” (Eseki. 4:9-16) I lenei vaaiga, e lē o toe faaata mai e Esekielu le ʻautau a Papelonia. Nai lo o lea, na ia faaata mai tagata o Ierusalema. O gaoioiga a le perofeta, sa valoia ai o le siʻomia o le aai o le a faapogaia ai le utiuti o meaʻai i le aai. I lenā taimi, o le a faia falaoa mai i mea e lē masani ai, ma ua faaalia ai o le a aai tagata i so o se mea lava e latou te maua. O le ā le ogaoga o le a oo i ai lenei oge? E tai pei na fai atu tuusaʻo Esekielu i tagata o Ierusalema: “O le a ʻaina . . . e tamā i lou lotolotoi o latou atalii, ma e ʻaina foʻi e atalii o latou tamā.” O le iʻuga, o le a toʻatele e puapuagatia ona o “aū e oti ai o le oge” ma o le a “faasolo ai ina tino vale” tagata.—Eseki. 4:17; 5:10, 16.

6. (a) O ā matafaioi e lua na faatinoina e Esekielu i le taimi e tasi? (e) O le ā ua faaalia mai i le faatonuga a le Atua ʻina ia fua ma vaevaeina lauulu o le ʻava ma le ulu i ni vaega’?

6 Le faaumatiaga o Ierusalema ma ona tagata. I lenei vala o le faatinoga faavaloaga, e lua matafaioi na faatinoina e Esekielu i le taimi e tasi. Muamua, na faatino e Esekielu mea o le a faia e Ieova. Na fetalai atu Ieova iā te ia: “Ia e tago i se pelu maʻai, ma faaaogā e pei o se tafi a se tagata sele ʻava.” (Faitau le Esekielu 5:1, 2.) O le lima o Esekielu o loo uu ai le pelu, ua faaata mai ai le aao o Ieova po o lana faamasinoga, lea na faatinoina e ala mai i le ʻautau a Papelonia. Lua, na faatino e Esekielu mea o le a oo i tagata Iutaia. Na fetalai atu Ieova iā te ia: “Ia e tafi . . . lou ulu ma lau ʻava.” O le tafi o le ulu o Esekielu ua faaata mai ai le auala e osofaʻia ma faaumatia ai tagata Iutaia. E lē gata i lea, o le faatonuga “ia avane ni fua faatautau ina ia fua ma vaevaeina ai lauulu o le ʻava ma le ulu i ni vaega,” ua faaalia ai o le faamasinoga a Ieova faasaga iā Ierusalema, o se mea na fuafuaina ma o le a faataunuuina māeʻaeʻa, ae e lē o se mea e faafuaseʻi ona tupu.

7. Aiseā na faatonuina ai e Ieova Esekielu e vaevae lauulu o lona ulu ma lana ʻava i ni vaega se tolu, ma faia ni gaoioiga eseese i na vaega taʻitasi?

 7 Aiseā na faatonuina ai e Ieova Esekielu e vaevae lauulu o lona ulu ma lana ʻava na tafi i ni vaega se tolu, ma faia ni gaoioiga eseese i na vaega taʻitasi? (Faitau le Esekielu 5:7-12.) Na susunu e Esekielu le tasi vaega “i le aai” e faaali atu ai iā i latou o loo vaavaai ane, e iai nisi tagata o Ierusalema o le a feoti i le aai. Na tāina e Esekielu le isi vaega i le pelu “ia soo faataamilo ai le aai,” e faaalia ai o isi tagata o le a fasiotia i fafo o le aai. Ona ia faasalalau solo lea o le vaega mulimuli i le matagi, e faailoa mai ai e iai isi tagata o le a taapeape atu i isi atunuu ae “e tuliloaina i latou” i “le pelu.” O lea, e tusa lava po o fea na sosola i ai i latou na sao mai, ae e latou te lē mauaina le filemu.

8. (a) O le ā se faamoemoe na vavala mai i faatinoga na faia e Esekielu? (e) Na faapefea ona faataunuuina le valoaga e faatatau i “nai lauulu”?

8 Peitaʻi, o faatinoga faavaloaga a Esekielu ua vavala mai ai foʻi se faamoemoe. Na fetalai atu foʻi Ieova i le perofeta o Esekielu e faatatau i lona lauulu na tafiese: “Ia e ave foʻi ni nai lauulu . . . ma afīfī i lou pito ofu.” (Eseki. 5:3) O lenā poloaʻiga ua faailoa mai ai, o le a faasaoina nisi tagata Iutaia o le a taapeape atu i isi atunuu. O nisi o i latou lea ua faaata mai e “nai lauulu,” o le a aofia i ē na ave faapagota ia o le a toe foʻi i Ierusalema pe a mavae le 70 tausaga e faaaunuua ai i Papelonia. (Eseki. 6:8, 9; 11:17) Pe na taunuu moni lava na upu faavaloaga? Ioe. I ni nai tausaga talu ona mavae le faaaunuua i Papelonia, na lipotia ai e le perofeta o Hakai le toe foʻi i Ierusalema o nisi o tagata Iutaia na taapeape solo. O i latou “o toeaina ia na vāai i le fale muamua,” o le malumalu lea o Solomona. (Esera 3:12; Ha. 2:1-3) Na faamautinoa e Ieova e faasaoina le tapuaʻiga mamā, e pei ona ia folafola mai. O le a talanoaina i le Mataupu e 9 o lenei lomiga isi faamatalaga e faatatau i lenā toe faafoʻisiaga.—Eseki. 11:17-20.

O le ā ua Taʻu Mai e Lenei Valoaga e Uiga i Mea o le a Tutupu?

9, 10. O ā mea mataʻina ua valoia mo lo tatou lumanaʻi ua faamanatu mai e faatinoga faavaloaga a Esekielu?

9 O mea na faatinoina e Esekielu, ua faamanatu mai ai iā i tatou mea mataʻina ua valoia e le Afioga a le Atua mo le lumanaʻi. O ā nisi o na mea? E pei ona sa tupu i le aai anamua o Ierusalema, o le a faaaogā foʻi e Ieova faigāmalo e faia se mea e leʻi faatalitalia, o le osofaʻia lea o lotu sesē uma o le lalolagi. (Faaa. 17:16-18) E pei ona avea le faaumatiaga o Ierusalema “o se mala uigaese,” e faapena foʻi “le puapuaga tele” ma le taua o Amaketo, o se mea “e leai sona tusa talu le amataga.”—Eseki. 5:9; 7:5; Mata. 24:21.

10 Ua faailoa mai e le Afioga a le Atua, o le a iai tagata o lotu sesē o le a sao mai pe a faaumatia faalapotopotoga faalotu. O le a matataʻu nei tagata e sao mai ma faatasi atu i isi o loo saʻilia se nofoaga e lalafi ai. (Saka. 13:4-6; Faaa. 6:15-17) O lo latou tulaga ua faamanatu mai ai le mea na tupu i tagata o Ierusalema anamua, o ē na sao mai i le faaumatiaga ma faataapeapeina “i le matagi.” Ae e pei ona talanoaina i le  palakalafa e 7, e ui na faasaoina o latou ola mo sina taimi, ae na “toina aʻe” e Ieova “le pelu e tuliloaina i latou.” (Eseki. 5:2) I se tulaga talitutusa, o so o se nofoaga e lalafi ai i latou e sao mai i le faaumatiaga o lotu, e lē mafai ona puipuia ai i latou mai i le pelu a Ieova. O le a faaumatia i latou iā Amaketo, faatasi ai ma ē uma e pei o ni ʻoti.—Eseki. 7:4; Mata. 25:33, 41, 46; Faaa. 19:15, 18.

O le a tatou “gūgū” i le talaʻia o le tala lelei

11, 12. (a) E faapefea i lo tatou malamalamaga i le valoaga a Esekielu i le siʻomiaina o Ierusalema ona aafia ai la tatou vaaiga i le faiva? (e) O ā suiga e ono iai i la tatou galuega talaʻi ma le feʻau o le a tatou talaʻia?

11 E faapefea i lo tatou malamalamaga i lenei valoaga ona aafia ai la tatou vaaiga i le faanatinati o la tatou faiva? Ua faamatilatila mai ai e manaʻomia ona tatou faia le mea sili i aso nei, e fesoasoani ai i tagata ia avea ma auauna a Ieova. Aiseā? Auā ua lē o toe umi se taimi o totoe ʻe fai ai tagata o nuu uma lava ma soo.’ (Mata. 28:19, 20; Eseki. 33:14-16) Pe a amata osofaʻiga a “le tootoo” (po o faigāmalo) i lotu, o le a tatou lē toe talaʻia le feʻau o le faaolataga. (Eseki. 7:10) O le a tatou “gūgū” i le talaʻia o le tala lelei i lenā taimi, e pei ona gūgū Esekielu ina ua taofia le folafolaina atu o ana feʻau i se taimi o lana faiva. (Eseki. 3:26, 27; 33:21, 22) O le mea moni, pe a mavae le faaumatiaga o lotu sesē, o le a matuā “saʻili” e tagata “se faaaliga mai i se perofeta,” ae o le a leai ni faatonuga faasaoola e tuuina atu iā i latou. (Eseki. 7:26) Ua uma le taimi na tatau ai ona latou maua na faatonuga, ma avea ai ma soo o Keriso.

12 Peitaʻi, o le a lē muta ai i inā la tatou galuega o ni tagata talaʻi. Aiseā? A o faagasolo le puapuaga tele, e foliga mai o le a amata ona tatou folafolaina atu se feʻau faafaamasinoga lea e pei o se mala o le uatoʻa. O lenā feʻau o le a iloa manino ai ua oo mai le iʻuga o lenei lalolagi amioleaga.—Faaa. 16:21.

“Faauta! o Loo Faaloloʻi Mai”

13. Aiseā na faatonu ai e Ieova Esekielu e taoto faatafa i lona itu tauagavale ma lona itu taumatau?

13 E ese mai i le valoia o le auala o le a faaumatia ai Ierusalema, na faia foʻi e Esekielu se faatinoga e iloa ai le taimi e tupu ai lea mea. Na faatonuina e Ieova Esekielu ia taoto faatafa i lona itu tauagavale mo le 390 aso, ona toe taoto faatafa lea i lona itu taumatau mo le 40 aso. O aso taʻitasi ua faaata mai ai tausaga taʻitasi. (Faitau le Esekielu 4:4-6; Nu. 14:34) O lenā faatinoga atonu na faia e Esekielu mo ni nai itula i aso taʻitasi, e faasino atu i le tausaga tonu o le a faaumatia ai Ierusalema. O le 390 tausaga na faia ai e Isaraelu mea sesē, e foliga mai na amata i le 997 T.L.M., o le tausaga foʻi lea na vaeluaina ai le malo o ituaiga e 12. (1 Tu. 12:12-20) E foliga mai o le 647 T.L.M. na amata ai le 40 tausaga o agasala a Iuta, ma o le tausaga foʻi lea na tofia ai Ieremia o se perofeta, e lapataʻia le malo o Iuta i le faaumatiaga na faaloloʻi ane. (Iere. 1:1, 2, 17-19; 19:3, 4) O lea, o nei vaitaimi e lua na faaiʻuina i le 607 T.L.M., o le tausaga tonu lea na faaumatia ai Ierusalema e pei ona valoia e Ieova. *

Na faapefea ona faaata mai e Esekielu le tausaga tonu na faaumatia ai Ierusalema? (Tagaʻi i le palakalafa 13)

14. (a) Na faapefea ona faaalia e Esekielu lona mautinoa o Ieova o le tausi taimi sili? (e) O ā mea e tutupu a o lumanaʻi le faaumatiaga o Ierusalema?

14 I le taimi na maua ai e Esekielu le valoaga e faatatau i le 390 aso ma le 40 aso, atonu e na te leʻi iloa le tausaga tonu o le a faaumatia ai Ierusalema. E ui i lea, i tausaga a o lumanaʻi le faaumatiaga, na ia lapataʻia e lē aunoa tagata Iutaia e faatatau i le faasalaga a Ieova na faaloloʻi ane. Na ia folafola atu: “Ua oo mai le iʻuga iā te [outou].” (Faitau le Esekielu 7:3, 5-10.) Na mautinoa e Esekielu o Ieova o le tausi taimi sili. (Isa. 46:10) Na valoia foʻi e le perofeta mea o le a tutupu a o lumanaʻi le faaumatiaga o Ierusalema: “O le a fafa mai le isi malaia i luga o le isi malaia.” O na mea na tutupu na iʻu ai i tulaga faalētonu o le soifuaga lautele, o le tulaga tau tapuaʻiga, ma le faigāmalo.—Eseki. 7:11-13, 25-27.

O le siʻomia o Ierusalema ua faaata mai e “le ulo” ua “tuu i luga o le afi” (Tagaʻi i le palakalafa 15)

15. O ā vaega o le valoaga a Esekielu na amata ona faataunuuina mai i le 609 T.L.M.?

15 Na amata ona faataunuuina le valoaga i ni nai tausaga talu ona folafola e Esekielu le faaumatiaga o Ierusalema. I le 609 T.L.M., na iloa ai e Esekielu ua amata ona osofaʻia Ierusalema. I lenā taimi, na ilia le pū e faapotopoto mai ai tagata e puipuia lo latou aai, ae e pei ona valoia e Esekielu “e leai se tasi e alu atu i le taua.” (Eseki. 7:14) E leʻi potopoto faatasi tagata o Ierusalema e puipuia le aai e ala i le faasagatau i le ʻautau a Papelonia. Atonu na mafaufau nisi tagata Iutaia o le a laveaʻia i latou e Ieova. Na ia faia faapea ina ua faamataʻu ane ʻautau a Asuria e osofaʻia Ierusalema, ae na faaumatia e le agelu a Ieova le toʻatele o lenā ʻautau. (2 Tu. 19:32) Peitaʻi, e leʻi fesoasoani mai se agelu i lenei taimi. E leʻi umi ae pei le aai ua siʻomia o se “ulo”ua “tuu i luga o le afi,” ae e pei ona tagatānuu o “aano o manu” i totonu o le ulo. (Eseki. 24:1-10) Na faaumatia Ierusalema ina ua mavae le 18 masina talu ona puapuagatia le aai ua siʻomia.

“Ia Outou Faaputu ʻOa i le Lagi”

16. E faapefea ona faailoa atu lo tatou mautinoa o Ieova o le tausi taimi sili?

16 O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei vaega o le valoaga a Esekielu? Pe e iai se fesootaʻiga i le feʻau o loo tatou talaʻia ma le tali mai a i latou o loo tatou talaʻi i ai? Ua atofaina e Ieova le taimi e faaoo mai ai le faaumatiaga o lotu sesē, ma e mautinoa o le a avea foʻi o ia ma tausi taimi sili. (2 Pete. 3:9, 10; Faaa. 7:1-3) E tatou te lē iloa le aso tonu e tupu ai lenā mea. I le pei o Esekielu, e faaauau pea ona tatou faataunuuina le faatonuga a Ieova ina ia lapataʻia pea tagata e faapea: “Ua oo mai le iʻuga iā te [outou].” Aiseā e manaʻomia ai ona tatou folafola atu pea lenā feʻau? E tutusa lava ma le māfuaaga na faia ai foʻi faapea e Esekielu. * E leʻi talitonu le toʻatele o tagata na ia folafola atu i ai le valoaga a le Atua i le faaumatiaga o Ierusalema. (Eseki. 12:27, 28) Ae mulimuli ane, na mananaʻo nisi tagata Iutaia na ave faapagota i Papelonia e faia le mea tonu i le silafaga a le Atua, ma na latou toe foʻi i lo latou nuu. (Isa. 49:8) I se tulaga talitutusa, e lē talitonu le toʻatele i aso nei o le a faaumatia lenei lalolagi. (2 Pete. 3:3, 4) E ui i lea, e tatou te mananaʻo e fesoasoani i tagata lotofaamaoni ia maua le ala i le ola, a o leʻi muta le taimi e tatau ai i tagata ona talia le feʻau a le Atua.—Mata. 7:13, 14; 2 Kori. 6:2.

E tatou te saʻilia pea tagata lotofaamaoni e tusa pe e lē faalogo le toʻatele (Tagaʻi i le palakalafa 16)

Aiseā na “lafo” ai e tagata o Ierusalema anamua “a latou siliva i auala”? (Tagaʻi i le palakalafa 17)

17. O ā mea e tutupu o le a tatou vaaia a o faagasolo le puapuaga tele?

17 Ua faamanatu mai foʻi e le valoaga a Esekielu, pe a oo mai le faaumatiaga o faalapotopotoga faalotu, e lē ʻō atu i le taua’ sui o lotu ina ia puipuia a latou lotu. Nai lo o lea, pe a latou iloa e lē o talia la latou alaga atu “Le Alii e, le Alii e,” ona ʻtautau lea i lalo o o latou lima’ ma o le a latou “gatete.” (Eseki. 7:3, 14, 17, 18; Mata. 7:21-23) O le ā le isi mea o le a latou faia? (Faitau le Esekielu 7:19-21.) Ua fetalai Ieova: “O le a latou lafo a latou siliva i auala.” O lenā faamatalaga e faatatau i tagata o Ierusalema anamua, ua faailoa manino mai ai le mea o le a tupu a o faagasolo le puapuaga tele. I lenā taimi, o le a iloa ai e tagata e lē mafai e tupe ona laveaʻia i latou mai i le mala o loo faaloloʻi mai.

18. O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le valoaga a Esekielu e faatatau i le saʻo o mea e faamuamua?

18 O le ā se lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i lenei vaega o le valoaga a Esekielu? E manaʻomia ona saʻo mea e faamuamua i o tatou olaga. Ia mātau, na faatoʻā suia e tagata o Ierusalema mea e latou te faamuamua, ina ua malamalama ua oo mai le faaumatiaga o i latou ma lo latou aai, ma e lē mafai e a latou meafaitino ona laveaʻia i latou. Na lafoaʻia a latou meafaitino, ma amata ona latou ʻsaʻili se faaaliga mai i se perofeta.’ Peitaʻi, na tuai ona latou faia lenā suiga. (Eseki. 7:26) I aso nei, ua tatou iloa lelei ua lata mai le iʻuga o lenei lalolagi amioleaga. O lea, o lo tatou faatuatua i folafolaga a le Atua, ua uunaʻia ai i tatou e faamuamua mea e tatau ona faamuamua i le olaga. O le iʻuga, ua tatou pisi i le saʻilia o ʻoa faaleagaga lea e tumau lo latou tāua, ma e lē mafai ona lafoaʻia “i auala.”—Faitau le Mataio 6:19-21, 24.

19. O le ā se aafiaga iā i tatou o faamatalaga faavaloaga a Esekielu?

19 I se aotelega, o le ā se aafiaga iā i tatou o faamatalaga faavaloaga a Esekielu i le faaumatiaga o Ierusalema? Ua faamanatu mai ai iā i tatou, e lē o toe umi se taimi o totoe e fesoasoani ai i isi ina ia avea ma auauna a le Atua. O lea, e tatou te faia ma le faanatinati le galuega o le faia o isi ma soo. E tatou te matuā olioli pe a amata ona tapuaʻi se tagata lotofaamaoni iā Ieova lo tatou Tamā. Peitaʻi, e oo lava iā i latou e lē o uia lenā laasaga, e tatou te lapataʻia pea i latou e pei ona lapataʻia e Esekielu tagata i ona aso: “Ua oo mai le iʻuga iā te [outou].” (Eseki. 3:19, 21; 7:3) Ae i le taimi e tasi, e tatou te maumauaʻi e maufaatuatuaina pea Ieova, ma faamuamua ma faatāua le tapuaʻiga mamā i o tatou olaga.—Sala. 52:7, 8; Faata. 11:28; Mata. 6:33.

^ E talafeagai ona tatou faapea atu na faatinoina e Esekielu nei faailoga uma i luma o ē na vaavaai ane. Aiseā? Talu ai o nisi o faatinoga e pei o le taoina o falaoa ma le aumaia o ato, na faatonuina patino e Ieova Esekielu e faia nei mea ʻa o latou vaavaai ane.’Eseki. 4:12; 12:7.

^ O le faaumatiaga o Ierusalema ua faaalia ai le faamasinoga a Ieova e lē gata i ituaiga e lua o le malo o Iuta, ae faapea foʻi ituaiga e sefulu o le malo o Isaraelu.—Iere. 11:17; Eseki. 9:9, 10.

^ I le Esekielu 7:5-7, o loo faaaogā ai e Ieova faaupuga o le “sau,” “faaloloʻi mai,” ma le “oo mai” e faamatilatila ai le feʻau.