1–3. (a) Zašto je vizija o velebnom hramskom zdanju nesumnjivo utješila Ezekijela? (Vidi ilustraciju na početku poglavlja.) (b) Što ćemo razmotriti u ovom poglavlju?

EZEKIJEL sada ima 50 godina, a posljednjih 25 godina svog života proveo je u izgnanstvu. Hram u Jeruzalemu već je dugo ležao u ruševinama. Ako se Ezekijel ikada i nadao da će ondje služiti kao svećenik, njegove su se nade dotad već rasplinule. Do oslobođenja iz zarobljeništva trebalo je proći još otprilike 56 godina, pa je Ezekijel bio svjestan da vjerojatno neće doživjeti povratak Jehovinog naroda u domovinu, a kamoli ponovnu izgradnju hrama (Jer. 25:11). Razmišljanje o tome sigurno ga je ispunilo tugom.

² Jehova je upravo tada odlučio dati Ezekijelu vrlo opsežnu viziju, koja mu je nesumnjivo pružila veliku utjehu i ulila nadu. Time je pokazao veliku dobrotu svom vjernom sluzi! Jehova ga je u toj viziji odveo u izraelsku zemlju i postavio na vrlo visoku goru. Na toj gori Ezekijel je sreo “čovjeka koji je izgledao kao da je od bakra”. Bio je to anđeo koji ga je poveo u razgledavanje hrama te mu pokazao svaki kutak tog velebnog zdanja. (Pročitaj Ezekijela 40:1–4.) Sve je izgledalo tako stvarno!  Ezekijela je vizija ostavila bez daha i sigurno mu je jako ojačala vjeru. No istovremeno ga je i pomalo zbunila. Naime, iako je hram koji je vidio u mnogočemu bio sličan hramu koji je nekada postojao u Jeruzalemu, ipak se i prilično razlikovao od njega.

³ Ta zadivljujuća vizija opisana je u zadnjih devet poglavlja Ezekijelove knjige. Najprije ćemo istaknuti zašto je bio potreban drugačiji pristup tumačenju ove vizije. Zatim ćemo razmotriti je li hram koji je Ezekijel vidio bio veliki duhovni hram o kojem je nekoliko stoljeća kasnije govorio apostol Pavao. Na koncu ćemo vidjeti što je ta vizija značila za Ezekijela i druge izgnanike.

4. Kako smo prije tumačili viziju o hramu, no što smo s vremenom shvatili?

⁴ Prije je u našim publikacijama pisalo da je Ezekijel vidio Jehovin veliki duhovni hram, isti onaj koji je apostol Pavao pod nadahnućem opisao u poslanici Hebrejima. * Stoga se činilo logičnim zaključiti da mnoga obilježja hrama iz Ezekijelove vizije imaju simbolično značenje i da se mogu objasniti na temelju onoga što je Pavao napisao o svetom šatoru. Međutim, detaljnije proučavanje uz molitvu i duboko razmišljanje pokazalo je da Ezekijelovu viziju o hramu treba tumačiti na jednostavniji način.

5, 6. (a) Što je Pavao rekao o nekim obilježjima svetog šatora i kako je pokazao poniznost? (b) Kako trebamo pristupiti tumačenju Ezekijelove vizije o hramu?

⁵ Drugim riječima, ne treba pridavati proročansko ili simbolično značenje svakom obilježju hrama iz Ezekijelove vizije. Zašto je to razumno? Razmotrimo jedan zanimljiv primjer. Kad je Pavao opisivao sveti šator i duhovni hram, spomenuo je pojedinosti o svetom šatoru kao što su zlatna kadionica, poklopac kovčega saveza i zlatna posuda s manom. Je li svemu tome pridao neko proročansko značenje? Po svemu sudeći, sveti duh nije ga potaknuo na to. Štoviše, Pavao je napisao: “O tome sada ne treba potanko govoriti” (Hebr. 9:4, 5). On se spremno podložio vodstvu svetog duha i ponizno je čekao Jehovu (Hebr. 9:8).

⁶ Na isti način treba pristupiti i tumačenju Ezekijelove vizije o hramu. I ona je prepuna detalja. Zato je najbolje ponizno čekati da Jehova razjasni određene pojedinosti ako on to smatra potrebnim. (Pročitaj Miheja 7:7.) Znači li to da Jehovin duh nije dodatno rasvijetlio tu viziju? Daleko od toga!

7, 8. (a) Kako smo prije razumjeli Ezekijelovu viziju o hramu? (b) Po čemu se hram iz Ezekijelove vizije razlikuje od duhovnog hrama koji je opisao Pavao?

⁷ Kao što smo već rekli, u našim je publikacijama dugi niz godina pisalo da je Ezekijel vidio Jehovin veliki duhovni  hram, isti onaj koji je Pavao pod nadahnućem opisao u poslanici Hebrejima. Međutim, dodatnim istraživanjem došli smo do zaključka da Ezekijel nije mogao vidjeti veliki duhovni hram. Zašto to možemo reći?

⁸ Kao prvo, hram koji je Ezekijel vidio ne uklapa se u tumačenje koje je Pavao iznio pod Božjim nadahnućem. U kom smislu se ne uklapa? Razmisli o sljedećem: Apostol Pavao jasno je rekao da je sveti šator iz Mojsijevog doba slika i sjena nečeg puno većeg. U svetom šatoru nalazila se Svetinja nad svetinjama, jednako kao i u Salamunovom i Zerubabelovom hramu, koji su bili izgrađeni po uzoru na taj šator. Pavao je rekao da je Svetinja nad svetinjama “sveto mjesto načinjeno ljudskom rukom” te je objasnio da je ona tek “preslika onog stvarnog”. Na što je mislio izrazom “ono stvarno”? Pavao je objasnio da je to “samo nebo” (Hebr. 9:3, 24). No je li Ezekijel vidio nebo? Nije. Za razliku od nekih drugih vizija, vizija o hramu ni na koji način ne upućuje na to da je Ezekijel vidio ono što se događa na nebu. (Usporedi Danijela 7:9, 10, 13, 14.)

9, 10. Kako su se Ezekijelov hram i veliki duhovni hram koji je opisao Pavao razlikovali kad je riječ o prinošenju žrtava?

⁹ Još značajnija razlika između Ezekijelove vizije i Pavlovog opisa tiče se žrtava. Ezekijel je čuo detaljne upute o prinošenju žrtava koje su dobili narod, poglavari i svećenici. Oni su trebali prinositi žrtve za svoje grijehe. Trebali su prinositi i žrtve zajedništva, koje su zatim zajedno jeli, vjerojatno u nekoj od hramskih blagovaonica (Ezek. 43:18, 19; 44:11, 15, 27; 45:15–20, 22–25). A kako je s velikim duhovnim hramom? Jesu li se i u njemu stalno trebale prinositi takve žrtve?

¹⁰ Odgovor je jasan i jednostavan. Pavao je objasnio: “Kad je došao Krist kao veliki svećenik koji je omogućio blagoslove koje već imamo, ušao je u veći i savršeniji šator, koji nije načinjen ljudskom rukom, to jest ne nalazi se na zemlji. Jednom zauvijek ušao je u sveto mjesto, ali ne s krvlju jaraca i junaca, nego sa svojom krvlju, i tako nam pribavio vječno izbavljenje” (Hebr. 9:11, 12). Dakle, u velikom duhovnom hramu prinesena je samo jedna žrtva, i to jednom zauvijek. Riječ je o otkupnoj žrtvi, koju je prinio sam Veliki Svećenik, Isus Krist. Budući da su se u hramu iz Ezekijelove vizije trebale prinositi mnogobrojne životinjske žrtve, jasno je da on ne može biti veliki duhovni hram.

11. Zašto u Ezekijelovo doba nije bilo vrijeme da Bog išta otkrije o velikom duhovnom hramu?

¹¹ A koji je drugi razlog zašto Ezekijel nije mogao vidjeti veliki duhovni hram? Tada nije bilo vrijeme da Bog išta otkrije o duhovnom hramu. Imajmo na umu da je Ezekijelova vizija bila namijenjena prvenstveno židovskim izgnanicima u Babilonu. Oni su bili pod Mojsijevim zakonom. Nakon oslobođenja iz  zarobljeništva trebali su se vratiti u Jeruzalem, obnoviti hram i žrtvenik te štovati Jehovu u skladu sa Zakonom. Ponovno su ondje prinosili žrtve, i to gotovo 600 godina. Zamisli samo kako bi se Židovi osjećali da im je Ezekijel doista govorio o duhovnom hramu – hramu u kojem veliki svećenik prinosi na žrtvu samog sebe, nakon čega se ukidaju sve ostale žrtve. Kako bi oni razumjeli takvu viziju? Bi li i dalje smatrali da je važno držati se Mojsijevog zakona? Taj primjer pokazuje da Jehova uvijek otkriva važne istine u pravom trenutku i onda kad je njegov narod spreman za to.

12–14. U kakvoj su vezi hram iz Ezekijelove vizije i duhovni hram o kojem je pisao Pavao? (Vidi okvir “Dva hrama, dva značenja”.)

¹² U kakvoj su onda vezi hram iz Ezekijelove vizije i duhovni hram o kojem je pisao Pavao? Imajmo na umu da Pavao nije temeljio svoja objašnjenja na Ezekijelovoj viziji o hramu, nego na opisu svetog šatora iz Mojsijevog vremena. Istina, Pavao je spomenuo neke pojedinosti koje su bile zajedničke kako svetom šatoru tako i Salamunovom i Zerubabelovom hramu, a i hramu iz Ezekijelove vizije. No općenito govoreći, Ezekijel i Pavao pisali su o različitim temama. * Njihovi se zapisi ne ponavljaju, nego nadopunjavaju. U kom smislu?

 ¹³ Ta dva biblijska izvještaja povezana su na sljedeći način: od Pavla učimo što je sve Jehova učinio kako bi nam omogućio da ga štujemo na ispravan način, a od Ezekijela učimo o Jehovinim mjerilima u vezi sa svetom službom, o tome kako ga treba štovati. Da bi nam pomogao shvatiti kako nam je Jehova omogućio da mu vršimo svetu službu, Pavao je otkrio što znače neka obilježja duhovnog hrama, kao što su služba velikog svećenika, žrtva, žrtvenik i Svetinja nad svetinjama. A Ezekijelova detaljna vizija o hramu pomaže nam shvatiti koliko su važna i uzvišena Jehovina mjerila u vezi s vršenjem svete službe.

¹⁴ Znači li to novo objašnjenje da je Ezekijelova vizija manje važna za nas danas? Nipošto! Da bismo vidjeli kako ta vizija koristi nama, najprije pogledajmo kako je koristila vjernim Židovima u prošlosti.

15. (a) Što je glavna tema Ezekijelove vizije? (b) U čemu je razlika između 8. poglavlja i zadnjih devet poglavlja Ezekijelove knjige?

¹⁵ Da bismo vidjeli što Biblija kaže o tome, razmotrimo tri pitanja koja će nam pomoći da dobijemo cjelovitu sliku. Kao  prvo, što je glavna tema Ezekijelove vizije? Jednostavno rečeno, ta je vizija otkrila da će narod ponovno štovati Jehovu na ispravan način. Ezekijelu je to nesumnjivo bilo sasvim jasno. Dotad je već zapisao Jehovin zoran opis bijednog stanja u kojem se nalazio jeruzalemski hram, o čemu čitamo u 8. poglavlju njegove knjige. Zato je sigurno bio presretan što je sada mogao detaljno opisati hram u sasvim drugačijem svjetlu. U poglavljima 40–48 ne čitamo o iskvarenim vjerskim postupcima, nego o tome kako treba služiti Jehovi. Ondje je opisan savršen primjer kako štovati Jehovu u skladu s Mojsijevim zakonom.

16. Kako je Ezekijelova vizija o hramu potvrdila ono što je Izaija prorekao stotinjak godina ranije?

¹⁶ Da bi se provela duhovna obnova, Božji narod trebao je štovanje Jehove smatrati uzvišenim, odnosno važnijim od svega. Više od 100 godina ranije prorok Izaija pod nadahnućem je napisao: “U posljednjim će danima gora na kojoj je Jehovin dom biti utvrđena nad gorskim vrhovima i uzdizat će se nad bregovima” (Iza. 2:2). Iz Izaijinog proročanstva jasno se vidi da će sveta služba biti obnovljena i uzvišena. Slikovito govoreći, “uzdizat će se nad bregovima”. A prisjetimo se kamo je Jehova odveo Ezekijela u viziji. Postavio ga je “na vrlo visoku goru”, gdje je Ezekijel vidio Jehovin dom (Ezek. 40:2). Dakle, Ezekijelova vizija potvrdila je da će narod ponovno štovati Jehovu na ispravan način.

17. Ukratko ispričaj što je Ezekijel vidio i čuo.

¹⁷ Razmotrimo ukratko što je Ezekijel vidio i čuo u viziji koja je zapisana u poglavljima 40–48. Najprije je vidio kako anđeo mjeri hramska vrata, zidove, dvorišta i svetište (Ezek. 40–42). Zatim se dogodilo nešto doista veličanstveno – u hram je došao sam Jehova! Ukorio je svoj svojeglavi narod, svećenike i poglavare te im dao potrebne upute (Ezek. 43:1–12; 44:10–31; 45:9–12). Ezekijel je vidio i rijeku koja je tekla iz svetišta i ulijevala se u Mrtvo more. Ta je rijeka donosila blagoslove i život kuda god je tekla (Ezek. 47:1–12). Osim toga, vidio je da je zemlja bila precizno izmjerena i podijeljena među plemenima, a otprilike u sredini nalazilo se svetište (Ezek. 45:1–8; 47:13–48:35). Što je sve to značilo? Jehova je na taj način zajamčio svom narodu da će sveta služba biti obnovljena i da će ponovno zauzeti uzvišeno mjesto koje joj i pripada. On će se vratiti u svoj hram i omogućiti da iz njega poteku mnogi blagoslovi. Zahvaljujući tome njegov će narod u obnovljenoj zemlji živjeti u miru, uživati dobro zdravlje i biti u dobrom odnosu s njim.

18. Jesu li Židovi trebali viziju o hramu shvatiti doslovno? Objasni.

¹⁸ Kao drugo, jesu li Židovi viziju o hramu trebali shvatiti doslovno? Ne, nisu. Ezekijel i izgnanici kojima je on  opisao svoju viziju vjerojatno su odmah uvidjeli da je ne trebaju shvatiti doslovno. Kako to znamo? Prisjetimo se da je hram iz vizije bio na vrlo visokoj gori. Taj se detalj lijepo uklapao u Izaijino proročanstvo, ali nije odgovarao lokaciji na kojoj se nalazio Salamunov hram. Hram je bio smješten na brdu Moriji u Jeruzalemu i ondje je trebao biti ponovno izgrađen. No je li Morija bila vrlo visoka gora? Nije. Ustvari, brdo Morija okruženo je drugim brdima koja su jednako visoka ili čak i viša. Osim toga, hramsko zdanje koje je Ezekijel vidio bilo je ogromno. Hram i cijelo područje oko njega, koje je bilo opasano zidinama, bilo je veće od čitavog brda Morije. Bilo je veće čak i od cijelog Jeruzalema u Salamunovo doba! Nadalje, izgnanici sigurno nisu očekivali da iz svetišta poteče doslovna rijeka koja će se uliti u Mrtvo more i ozdraviti njegove beživotne vode. Na koncu, u brdovitom području Obećane zemlje nije bilo moguće podijeliti zemlju pravilnim, ravnim granicama, kao što je to opisano u viziji. * Dakle, vizija se nikako nije mogla shvatiti doslovno.

19–21. Kako je Ezekijelova vizija trebala utjecati na njegove sunarodnjake i kako je Jehova to postigao?

¹⁹ Kao treće, kako je vizija trebala utjecati na Ezekijelove sunarodnjake? Ta je vizija trebala navesti Izraelce da razmišljaju  o Jehovinim uzvišenim mjerilima koja se odnose na svetu službu te ih potaknuti da se posrame zbog svega što su učinili. Jehova je rekao Ezekijelu: “Opiši hram izraelskom narodu.” Ezekijel je trebao opisati hram tako detaljno da su Izraelci mogli stvoriti u mislima jasnu sliku hrama i, takoreći, proučiti njegov tlocrt. Zašto su trebali duboko razmišljati o tom hramu? Nisu to trebali činiti zato da ga ponovno izgrade, nego zato da se, kao što je Jehova rekao, “posrame zbog svojih prijestupa”. (Pročitaj Ezekijela 43:10–12.)

²⁰ Kako je Jehova ovom vizijom pokušao doprijeti do srca iskrenih pojedinaca i potaknuti ih da se posrame? Zapazi što je rekao Ezekijelu: “Sine čovječji, dobro pazi, gledaj i pažljivo slušaj sve što ću ti reći o propisima i zakonima Jehovinog hrama” (Ezek. 44:5). Propisi, odredbe, zakoni – ti su se izrazi puno puta ponavljali u viziji (Ezek. 43:11, 12; 44:24; 46:14). Osim toga, Jehova je Ezekijela više puta podsjetio da on postavlja mjerila, pa čak i kad je riječ o mjerama za dužinu i težinu (Ezek. 40:5; 45:10–12; usporedi Mudre izreke 16:11). Zanimljivo je da se u ovoj viziji izvorne riječi prevedene s “mjera” i “izmjeriti” spominju preko 50 puta.

²¹ Što je Jehova htio poručiti svom narodu kad je govorio o mjerama, propisima i zakonima? Izgleda da ih je htio na upečatljiv način podsjetiti na važnu činjenicu: jedino Jehova ima pravo postavljati mjerila o tome kako ga treba štovati. Oni koji su pogazili ta mjerila trebali su se posramiti. Kako je Ezekijelova vizija pomogla Židovima da to shvate? U sljedećem poglavlju razmotrit ćemo neke konkretne primjere. To će nam pomoći da jasnije razumijemo što zadivljujuća vizija o hramu znači za nas danas.