Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Weche Moler e Yo Manyien

Weche Moler e Yo Manyien

Kuom higni mang’eny, Ohinga mar Jarito oseloko yo ma ne wawinjogo thoth weche ma Ezekiel nokoro. To bug Jehova Oseduoko Lamo Madier!, oting’o weche mamoko mosemed lernwa tiendgi. Ne ane ka inyalo dwoko penjo ma luwogi:

Lela wenge ang’wen mag gik mangima ochung’ ne ang’o?

Kaka ne ilere chon: Moro ka moro kuom lela wang’ gik mangimago, kata jokerubi, ochung’ ne achiel kuom kido ang’wen madongo mag Jehova.

Kaka ilere sani: Kata obedo ni moro ka moro kuom lela wenge ang’wen mag gik mangimago ochung’ ne achiel kuom kido ang’wen madongo mag Jehova, ka lela wenge ang’wen-go ni kanyachiel, gichung’ ne kido duto mag Jehova. Bende, lela wenge ang’wen-go konyowa ng’eyo duong’ kod teko malich ma Jehova nigo.

Gimomiyo notim lokruok: E Muma, kinde mang’eny itiyoga gi namba ang’wen kiwuoyo kuom gima oromo chuth kata mopong’ chuth. Omiyo, sama lela wenge ang’wen-go nenore kanyachiel, ginyiso kido mang’eny mag Jehova to ok mana kido ang’wen kende. Kidogo e mise mag kido madongo mag Jehova. Bende, moro ka moro kuom lela wengego ochung’ ne chuech ma nigi duong’, teko, kod nyalo. Kata kamano, gik madongo ang’wen mochue, ma lela wenge ang’wen mag jokerubi nyiso, nie bwo kom-loch mar Jehova. Mano nyiso ni Jehova e Jaloch Mamalo Chutho e piny gi polo.

Dichwo ma nigi gir ting’o wino mar jagoro ochung’ ne ng’a?

Kaka ne ilere chon: Dichwo ma nigi gir ting’o wino mar jagoro ochung’ ne Jokristo mowal ma pod nie piny. Kokalo kuom tij lendo kod loko ji obed jopuonjre, Jokristo mowal keto alama e lela wenge joma nie ‘oganda mang’ongo.’​—Fwe. 7:9.

Kaka ilere sani: Dichwo ma nigi gir ting’o wino mar jagoro ochung’ ne Yesu Kristo. Obiro keto alama ne oganda mang’ongo ka ong’adonegi bura e kinde “masira maduong’.”​—Mat. 24:21.

Gimomiyo notim lokruok: Jehova osemiyo Wuode migawo mar ng’ado bura. (Joh. 5:22, 23) Kaluwore gi Mathayo 25:31-33, Yesu e ma biro ng’ado ni jomage ma gin “rombe” to jomage ma gin “diek.”

Be Ohola gi Oholiba ma gin nyimine ma jochode ochung’ ne dinde ma luongore ni Jokristo, to moloyo din mar Katholik kod dinde mag Protestant?

Kaka ne ilere chon: Ohola (Samaria, taon maduong’ mar Israel), ma en nyako maduong’, ochung’ ne din mar Katholik; Oholiba (Jerusalem, taon maduong’ mar Juda), ma en nyako matin, ochung’ ne dinde mag Protestant.

Kaka ilere sani: Nyimine ma jochodego ok ochung’ ne dinde ma luongore ni Jokristo. Kar mano, nyiminego puonjowa kaka Jehova winjo sama jotichne momakore kode oweyo lame kendo gidonjo e lamo mar miriambo. Osin gi dinde duto mag miriambo.

Gimomiyo notim lokruok: Onge ndiko moro amora e Muma ma nyisowa ni Ohola gi Oholiba ochung’ ne dinde ma luongore ni Jokristo. Kinde moro, Jo-Israel gi Jo-Juda ne gin kaka monde Jehova ma nomakore kode, kata kamano, dinde ma luongore ni Jokristo to pok obedoga gi winjruok ma chalo kamano gi Jehova. E wi mano, jotich Jehova ma ong’anyone ipimo gi jochode miwuoyo kuomgi e Ezekiel sula mar 16 gi 23, to mano en wach ma miyowa geno ni lokruok biro betie. Kata kamano, dinde ma luongore ni Jokristo manie Babulon Maduong’ onge gi geno ma kamano.

Be dinde ma luongore ni Jokristo ochung’ ne Jerusalem machon?

Kaka ne ilere chon: Jerusalem ma nong’anyo ochung’ ne dinde mag miriambo ma luongore ni Jokristo. Omiyo, ketho Jerusalem ochung’ne kaka ibiro keth dindego.

Kaka ilere sani: Gik ma ne timore Jerusalem kaka lamo sanamu kod mibadhi ma ne onya kuno, paronwa timbe maricho ma dinde ma luongore ni Jokristo timo. Kata kamano, sani ok wawach ni Jerusalem ochung’ ne dinde mag miriambo ma luongore ni Jokristo.

Gimomiyo notim lokruok: Onge ndiko moro amora e Muma ma nyiso ni Jerusalem ochung’ ne dinde mag miriambo ma luongore ni Jokristo. Mopogore gi Jerusalem, dinde ma luongore ni Jokristo pok nobedoga e lamo madier. Kata obedo ni kinde moro Jehova nong’wono ne Jerusalem, dinde mag miriambo ma luongore ni Jokristo to ok bi ng’wonnegi.

Ere kaka fweny mar hoho mopong’ gi choke motwo nochopo?

Kaka ne ilere chon: E higa mar 1918, ne osand Jokristo mowal kendo notergi e tuech mar Babulon Maduong’; ne gichalo ka joma otho kendo ne ok ginyal timo gimoro amora kuom kinde. Tuech machuokno norumo e higa mar 1919 ka ne Jehova omiyo gibedo mangima kendo ma gichako lando wach Pinyruoth.

Kaka ilere sani: Tuech ma notergie ma ne gichaloe joma otho e yor ranyisi nokawo kinde malach ahinya, kendo nochakore higni mang’eny ka pok nochopo higa mar 1918. Nochakore e higni mag 101 B.K. kendo norumo e higa mar 1919 B.K. Kinde malachno chalre gi kinde malach ma ne Yesu owuoyoe ka ne ogoyo ngero mar ngano gi ogolo.

Gimomiyo notim lokruok: Tuech mar Israel machon nokawo kinde malach; nochakore e higa mar 740 K.K.P. kendo norumo e higa mar 537 K.K.P. Weche ma Ezekiel nokoro wacho ni chokego ‘notwo’ kata ‘notwo ahinya,’ to mano nyiso ni joma chokego ochung’ne ne otho kuom kinde malach ahinya. Bende, inyisowa ni chokego nobedo mangima mos mos.

Riwo ludhe ariyo mondo gibed achiel tiende en ang’o?

Kaka ne ilere chon: Bang’ bedo ma onge winjruok kuom kinde machuok e kinde Lweny Mokwongo mar Piny Ngima, Jokristo mowal ma pod nomakore gi Jehova nochako bedo gi winjruok kendo e higa mar 1919.

Kaka ilere sani: Weche mokor e wi riwo ludhe ariyo mondo obed achiel nyiso ni Jehova biro miyo jotichne obed kanyachiel. Bang’ higa mar 1919, kaka kinde ne medo kalo, joma ng’eny ma nigi geno mar dak e piny nochako riwore gi Jokristo mowal modong’ e piny. Giduto gitiyo ne Jehova kaka oganda achiel.

Gimomiyo notim lokruok: Weche mokorgo ok nyis ni ituro luth achiel mondo gibed ariyo kae to bang’e iriwogi mondo gibed achiel. Omiyo, weche mokorgo ok wuo e wi grup moro ma ne idhi pog diriyo kae to bang’e iriwogi mondo gibed achiel. Kar mano, olero grube ariyo mopogore ma ne idhi riw mondo obed grup achiel.

Gog mar Magog en ng’a?

Kaka ne ilere chon: Gog mar Magog en nying ma ne omi Satan bang’ ka osegole e polo mowite e pinyka.

Kaka ilere sani: Gog mar Magog en riwruok mar pinje ma biro monjo joma riwo lwedo lamo madier e kinde masira maduong’.

Gimomiyo notim lokruok: Gog ok en chuech mar roho nikech weche mokor lero ni ichiwo ringrene mondo winy kod ondiegi ocham kendo ni imiye kar yik. E wi mano, monj ma Gog biro monjogo jotich Nyasaye, chalo gi monj ma ogendni mag piny biro monjogo jotich Nyasaye, mana kaka ileronwa e bug Daniel kod Fweny.​—Dan. 11:40, 44, 45; Fwe. 17:14; 19:19.

Be Ezekiel noneno kendo wuotho e hekalu maduong’ mar ranyisi ma jaote Paulo nowuoye bang’e?

Kaka ne ilere chon: Hekalu ma Ezekiel noneno e fweny chalre gi hekalu mar ranyisi ma ne jaote Paulo owuoyoe.

Kaka ilere sani: Ezekiel ne ok oneno hekalu mar ranyisi ma nobedoe e higa mar 29 B.K., kata kamano, noneno fweny ma nyiso kaka ne idhi duok lamo madier kaluwore gi Chik Musa, bang’ ka Jo-Israel osewuok e tuech. Weche ma Paulo nolero e wi hekalu mar ranyisi wuoyo e wi migawo ma Yesu ne dhi timo kaka Jadolo Maduong’ie Mogik, chakre higa mar 29 nyaka 33 B.K. Fweny ma Ezekiel noneno e wi hekalu ok wuo kuom jadolo maduong’, kata kamano, owuoyo ahinya e wi kaka ne idhi duok lamo madier e higa mar 1919 B.K. Omiyo, ok wawach ni gik moko duto ma ne Ezekiel oneno e fweny mar hekalu ochung’ne gimoro. Kar mano, waketo pachwa ahinya e wi gik ma fwenyno puonjowa e wi chike mag Jehova ma tayo lamo madier.

Gimomiyo notim lokruok: Hekalu ma Ezekiel noneno opogore gi hekalu mar ranyisi e yore madongo. Kuom ranyisi, e hekalu ma ne Ezekiel oneno, ne ichiwo misengni mang’eny mag le; to e hekalu mar ranyisi, nochiw misango achiel kendo notim kamano “dichiel ma ok bi nwo kendo.” (Hib. 9:11, 12) Higni mang’eny ka pok Kristo obiro, kinde ne pok ochopo ma Jehova ne dhi eloe adiera matut e wi hekalu mar ranyisi.