Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Chokruok maduong’ ma notim e higa mar 1919 nonyiso maler ni osegony jotich Nyasaye e tuech mar Babulon Maduong’

SANDUK MAR 9B

Tuech Norumo e Higa mar 1919

Tuech Norumo e Higa mar 1919

Ang’o momiyo wawacho ni jotich Nyasaye nogony e tuech mar Babulon Maduong’ e higa mar 1919? Weche mathoth mokor e Muma kod nonro moko mag histori e ma miyo wachopo e parono.

Weche mokor e Muma kod histori nyiso maler ni Yesu nochako locho kaka Ruoth e polo e higa mar 1914, to mano e kinde ma ndalo giko mar piny marach ma Satan lochoeni nochakoree. Ang’o ma Yesu notimo ka nobedo Ruoth? Be nokawo okang’ mapiyo mar gonyo jotichne manie piny e tuech mar Babulon Maduong’? Be noyiero “jatich mogen kendo mariek” e higa mar 1914 kendo chako tij keyo?​—Mat. 24:45.

Ok en kamano. Par ni jaote Petro notelne gi roho maler mondiko ni kum ne dhi chakore gi “od Nyasaye.” (1 Pet. 4:17) E yo ma kamano bende, janabi Malaki nokoro ni nitie kinde ma Jehova ne dhi biro e hekalune ka en gi “jaote mar singruok,” ma en Wuode. (Mal. 3:1-5) Mago ne dhi bedo kinde mag piedho ji kendo temogi. Be weche mag histori riwo lwedo weche ma nokorgo?

Ee! Higa mar 1914 nyaka chak higa mar 1919 ne en kinde matek ahinya ma ne itemoe kendo ipiedhoe Jopuonjre Muma. E kindeno, ne iluongo Joneno mag Jehova ni Jopuonjre Muma. E higa mar 1914, chuny jotich Nyasaye mang’eny ma ne nie piny ne onyosore ahinya nikech giko ne ok obiro kaka ne giparo. Chunygi nomedo nyosore ahinya e higa mar 1916, ka ne Charles T. Russell, ma ne tayo jotich Nyasaye e kindeno ne otho. Moko kuom joma ne ogeno Owadwa Russell, ne ochako kwedo Joseph F. Rutherford, ma ne okawo kar Russell. Ne nitie pogruok maduong’ ahinya e higa 1917, kendo mano ne chiegni pogo riwruok mar oganda Jehova. Kae to e higa mar 1918, jotend din nosiayo weche ma gidonjo ne Owadwa Rutherford kod jowetene abiriyo, to mano nomiyo otergi e jela. Ofiswa maduong’ ma Brooklyn nolor. Kuom adier, jotich Nyasaye ne pok ogol e tuech mar Babulon Maduong’!

Kata kamano, ang’o ma notimore e higa mar 1919? Weche nolokore apoya! E chak higano, ne ogony Rutherford gi jowetene e jela kendo ne gidok e tich mapiyo ma ok gidigni. Mapiyo piyo, ne otim chenro mar bedo gi chokruok maduong’, kendo ne gichano golo gaset manyien mar The Golden Age, (ma sani iluongo ni Nenuru!). Ne olos gaset manyienno mondo otigo e tij lendo. E wi mano, noyier jarit e kanyakla ka kanyakla mondo ochan tij lendo kendo one ni tijno odhi nyime. E higa achiel achielno, nogo bug Bulletin (ma sani iluongo ni Ngimawa kod Tijwa Kaka Jokristo​—Chenro mar Chokruok) mondo otigo e chano tij lendo.

Gik ma notimorego ne nyiso ang’o? Nenore maler ni Kristo ne osegonyo joge e tuech mar Babulon Maduong’. Noseyiero jatich mogen kendo mariek. Tij keyo nosechakore. Chakre higa mar 1919, tijno osebedo ka dhi nyime e okang’ malach miwuoro.