Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 03

¿Na kjuana kʼo mama ne Biblia?

¿Na kjuana kʼo mama ne Biblia?

Kja ne Biblia xitsiji kʼo ra tsjaa Mizhokjimi yo paa yo ba e̱je̱ ñe ja rga minji na joo. Bʼꞹma nutsʼkʼe gi nee ri pa̱ra̱ kʼo jizhi, pe bʼꞹma xo gi mange ke dya na kjuanakʼo. ¿Søø ra mbøxkꞹji na libro kʼꞹ a mezhe na punkjꞹ kjɇɇ ke go dyopjꞹji? ¿Søø ra kreoji kʼo mama ne Biblia ke ra mimiji na joo yo padya ñe yo paa yo ba e̱je̱? Na punkjꞹ ntee kjijñiji ke ja̱a̱. Ngekʼua ñuge pjenga kjijñiji ga kjanu ñe ri ñuu ma søø ra mbøxkʼꞹyo.

1. ¿Na kjuana o kjogꞹ kʼo mama ne Biblia?

Kja ne Biblia gua e̱je̱ “yo jñaa ke me na kjuana” ke go dyopjꞹji ja nzi ba kjogꞹ (Eclesiastés 12:​10). Na kjuana go kjogꞹ kʼo mama ñe xo go nga̱ra̱ji kʼo ntee kʼo nⱥdʼⱥ (xørꞹ Lucas 1:3 ñe 3:​1, 2). Na punkjꞹ historiador ñe arqueólogo manji ke na kjuana kʼo mama ne Biblia nzakja yo kjɇɇ, yo ntee, yo jñiñi ñe texe kʼo nⱥdʼⱥ kʼo o kjogꞹ.

2. ¿Pjenga ri kreoji yo mama ne Biblia zø a kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ke go dyopjꞹji?

Zø a kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ke go dyopjꞹji ne Biblia, kʼo ju̱sʼꞹnu ix na kjuana. Nzakja, yo jñaa yo jizhi ixi chjenjui kʼo mama nu ciencia. Zø ma go dyopjꞹji ne Biblia mi bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo nʼaño ma ngijñiji. Pe, yo padya, nu ciencia mama ke na kjuana kʼo jizhi ne Biblia. Yo jñaa kʼo jizhi “na kjuana, nudya ñe zø ra kjogꞹ yo kjɇɇ” (Salmo 111:8).

3. ¿Pjenga ri kreoji ra kjogꞹ yo mama ne Biblia?

Kja ne Biblia ba e̱je̱ yo profecía a ke nⱥdʼⱥ “kʼo dya bʼe kjogꞹ” (Isaías 46:​10). Nzakja go mama pje ro tsʼaa ma dya bʼe mi kjogꞹ. Xo a bi nⱥdʼⱥ yo na kjogꞹdya kja ne xoñijomꞹ. Kja ne xørꞹ ra nuji janzi profecía ke nⱥdʼⱥ ne Biblia, ñe ra nuji ke kjogꞹ jango ga mama.

TEXE YO JÑAA KE ME NI MUBI RA PA̱RA̱JI

Ra nuji kʼo a chøtrʼꞹ nu ciencia ixi ngeje kʼo mama ne Biblia, ñe ra nuji janzi profecía ke me ni mubi ke nⱥdʼⱥ ne Biblia.

4. Ne ciencia mama ke na kjuana kʼo ju̱sʼꞹ kja ne Biblia

Nrreze mi jingua, na punkjꞹ ntee mi kreoji ke mi bʼꞹbʼꞹ kjo mi tu̱sʼꞹ ne xoñijomꞹ. Jñanrra ne VIDEO.

Jñanrra kʼo go dyopjꞹji kja ne libro Job zø a kjogꞹ komo 3.500 kjɇɇ. Xørꞹbi Job 26:7 ñe ri chjꞹrꞹbi ne trʼønꞹ nu ba e̱je̱:

  • ¿Pjenga me ri kentrjoji ma ri xørꞹji kja ne Biblia ke ne xoñijomꞹ “dya kjo tu̱sʼꞹ”?

Kja kjogꞹ 200 kjɇɇ ke o mba̱ra̱ji ja ga pɇpji nu ciclo ne nrreje. Pe jñanrra pje nge kʼo mama ne Biblia ke go dyopjꞹji ndizi mi jingua. Xørꞹbi Job 36:​27, 28 ñe ri chjꞹrꞹbi yo trʼønꞹ yo ba e̱je̱:

  • ¿Pje nge kʼo kjakʼꞹ me ri tsentrjo ja ga pɇpji nu nrreje?

  • ¿Kjakʼꞹ mazi ri kreo kʼo mama ne Biblia yo texto ke bi xørꞹ?

5. Me ri kentrjoji kʼo o nⱥdʼⱥ ne Biblia ke ro kjogꞹ

Xørꞹbi Isaías 44:27​​45:2 ñe ri chjꞹrꞹbi ne trʼønꞹ nu ba e̱je̱:

  • ¿Ja gua nⱥdʼⱥ ne Biblia ke ro chjotꞹji Babilonia 200 kjɇɇ ma dya bʼe mi kjogꞹkʼo?

Ne historia mama ke ne kjɇɇ 539 ma dya bʼe ma e̱je̱ e Cristo, na rey a Persia ke mi chju̱u̱ Ciro ñe o xundaro o chjotꞹji ne jñiñi Babilonia. Otrʼꞹ o xo̱kꞹji kʼe nrreje ke mi paa kja kʼe nrrare ke dya mi jɇzi kjo ro ngichʼi kja ke jñiñi. Nudyakʼua yo ngoxtrʼi a Babilonia dya go ngotrʼꞹji, kjanu go ngichʼiji ñe o tsjapꞹji o kjaja zø dya go tsjaji chu̱ʼu̱. Ax kʼo tsjopkꞹtrjo 2.500 kjɇɇ ke o kjogꞹkʼo, ñe yo padya a Babilonia dya kja pje xi kejme. Ñudya pje go mama ne Biblia ke ro kjogꞹ.

Xørꞹbi Isaías 13:​19, 20 ñe ri chjꞹrꞹbi ne trʼønꞹ nu ba e̱je̱:

  • ¿Ja gua zⱥdʼⱥ ne profecía?

Akjanu go ngeme Babilonia ke tsjaja a Irak

6. Ne Biblia go nⱥdʼⱥ yo na kjogꞹdya

Ne Biblia mama ke yo paa yo ri ka̱ra̱jidya nge yo paa yo a ra nguarꞹ texe yo na sʼoo (2 Timoteo 3:1). Ñuu kʼo mama kʼo ro kjogꞹ yo padya.

Xørꞹbi Mateo 24:​6, 7 ñe ri chjꞹrꞹbi ne trʼønꞹ nu ba e̱je̱:

  • ¿Pje o mama ne Biblia ke ro nugøji yo paa yo ni nguarꞹ?

Xørꞹbi 2 Timoteo 3:​1-5 ñe ri chjꞹrꞹbi yo trʼønꞹ yo ba e̱je̱:

  • Jango ba mama ne Biblia, ¿ja rgua ngeje yo ntee kja yo paa yo ni nguarꞹ?

  • Kʼo a ro nuji, ¿pje nge kʼo gi janrragedya?

BʼꞸBʼꞸ KʼO MANJI: “Yo mama ne Biblia dya na kjuana ñe kʼo go dyopjꞹji dya ax ko kjogꞹ”.

  • ¿Pje nge kʼo kjakʼꞹge ri kreo yo mama ne Biblia?

KʼO YA RO NUJI

Ne ciencia, ne historia ñe yo profecía ke go nⱥdʼⱥ ne Biblia pjøxkꞹji ra kreoji kʼo mama.

Pje gi mbeñege

  • ¿Na kjuana go kjogꞹ kʼo mama ne Biblia o maxke iyo?

  • ¿Ja ga mama ne ciencia ke na kjuana yo ju̱sʼꞹ kja ne Biblia?

  • ¿Gi kreoge ke ne Biblia nⱥdʼⱥ kʼo ra kjogꞹ axojñi? ¿Pjenga i kjijñi akjanu?

Xo ri tsjage yo mamaba

XE SØØ RI PA̱RA̱

Nzi ga manji yo cientifico, ¿na kjuana kʼo mama ne Biblia?

“¿Kʼo mama ne Biblia xo nge kʼo a chøtrʼꞹ nu ciencia?” (Xørꞹ kja jw.org)

Jñanrra ja ba zⱥdʼⱥ kʼo go mama ne Biblia ke ro kjogꞹ nu imperio griego.

“Kʼo go mama ne Biblia ke ro kjogꞹ” ra tsjakøji ra zɇtskøji 5:​22

Jñanrra ja ba mbøsʼꞹ yo profecía na bʼɇzo ngekʼua ro kreo yo mama ne Biblia.

“Dya mi kreo Mizhokjimi” (La Atalaya, núm. 5 2017)

a Ne jñaa profecía nee ra mama, kʼo ra tsjaa e Mizhokjimi a ma axojñi.