Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 07

Ko e Tokotaha Fēfē ʻa Sihova?

Ko e Tokotaha Fēfē ʻa Sihova?

ʻI hoʻo fakakaukau atu kia Sihova ko e ʻOtuá, ko e hā ʻoku haʻu ki hoʻo fakakaukaú? ʻOkú ne fuʻu fakaofo fau nai kae mamaʻo meiate koe, ʻo hangē ko e ngaahi fetuʻu ʻo ha kaniva mamaʻo? Pe ʻokú ke sioloto atu ʻokú ne mālohi kae ʻikai hano ʻulungaanga, ʻo hangē ha afā mana mo ʻuhilá? Ko e tokotaha fēfē koā ʻa Sihova? Fakafou ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻa e niʻihi hono ngaahi ʻulungāngá, pea pehē ki heʻene tokanga mai kiate koé.

1. Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke tau sio ki he ʻOtuá?

“Ko e ʻOtuá ko ha Laumālie.” (Sione 4:​24) ʻOku ʻikai ke maʻu ʻe Sihova ha sino fakakakano. Ko ha Laumālie ia ʻokú ne ʻi hēvani, ʻa ia ko ha feituʻu ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai.

2. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo e ʻulungaanga ʻo Sihová?

Neongo ʻoku taʻehāmai ʻa Sihova, ko ha Tokotaha moʻoni ia pea ʻoku ʻi ai mo hono ngaahi ʻulungaanga ʻoku tohoakiʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi iá kiate ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku manako ʻa Sihova ki he fakamaau totonú, pea ʻe ʻikai te ne liʻaki ʻa ʻene faʻahinga mateakí.” (Saame 37:28) ʻOkú ne toe “manavaʻofa loloto ʻaupito mo mohu meesi,” tautefito ki he faʻahinga ʻoku faingataʻaʻiá. (Sēmisi 5:​11) “ʻOku ofi ʻa Sihova ki he loto-laveá; ʻokú ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku loto-siʻí.” (Saame 34:​18, fakamatala ʻi lalo) Pea naʻá ke ʻiloʻi ʻoku kaunga ʻa e meʻa ʻoku tau faí kia Sihova? Ko ha taha ʻokú ne fili ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví ʻokú ne ʻai Ia ke loto-mamahi. (Saame 78:​40, 41) Ka ko ha taha ʻokú ne fai ʻa e meʻa ʻoku tonú ʻokú ne ʻai Ia ke fiefia.​—Lau ʻa e Palōveepi 27:11.

3. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne ʻofa mai kiate kitautolú?

Ko e ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa taha ʻo Sihová ko e ʻofá. Ko hono moʻoní, ko e “ʻOtuá ko e ʻofa.” (1 Sione 4:8) ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Sihova ʻene ʻofá, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he Tohi Tapú kae pehē foki ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fakatupú. (Lau ʻa e Ngāue 14:17.) Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he founga naʻá ne ngaohi ai kitautolú. Kuó ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e malava ke sio ki he ngaahi lanu fakaʻofoʻofa, fanongo ki he ngaahi fasi mālie pea ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi meʻakai ifo vovó. ʻOkú ne loto ke tau fiefia ʻi he moʻuí.

KELI LOLOTO ANGE

Ako ki he meʻa ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke fakahokoʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakaofó. Pea sio leva ki he founga hono fakaeʻa mo fakahaaʻi mai ʻe Sihova hono ngaahi ʻulungaanga fakamānakó.

4. Laumālie māʻoniʻoní​—ivi ngāue ʻo e ʻOtuá

Hangē pē ko ʻetau ngāueʻaki hotau nimá ke fai ha ngāué, ʻoku ngāueʻaki foki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e laumālie māʻoniʻoní, ʻoku ʻikai ko ha tokotaha, ka ko e ivi ngāue ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahokoʻaki ha meʻa. Lau ʻa e Luke 11:13 mo e Ngāue 2:​17, pea lāulea leva ki he ongo fehuʻi ko ení:

  • ʻE “huaʻi hifo” ʻe he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku nau kole iá. Ko ia ʻokú ke fakakaukau pe ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha pe ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá? Ko e hā ʻokú ke lea pehē aí?

ʻOku ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke fakahokoʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakaofo. Lau ʻa e Saame 33:6 mo e 2 Pita 1:​20, 21, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia kuo ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní?

5. ʻOku maʻu ʻe Sihova ha ʻulungaanga fakamānako

Ko Mōsesé ko ha tokotaha lotu faitōnunga ia ʻa e ʻOtuá, ka naʻá ne loto ke ne ʻiloʻi lelei ange hono Tokotaha-Fakatupú. Ko ia naʻe tala ange ʻe Mōsese kiate ia: “ʻAi au ke u ʻiloʻi ho ngaahi halá, koeʻuhí ke u ʻiloʻi koe.” (ʻEkisoto 33:13) ʻI he tali ki aí, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova kia Mōsese ʻa e tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo Hono ʻulungāngá. Lau ʻa e ʻEkisoto 34:​4-6, pea lāulea leva ki he ongo fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e ʻulungaanga ʻo Sihová naʻá ne fakahaaʻi kia Mōsesé?

  • Ko fē ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻoku tautefito ʻene fakamānako kiate koé?

6. ʻOku tokanga ʻa Sihova ki he kakaí

Ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻa e kau Hepeluú, naʻa nau hoko ko e kau pōpula ʻi ʻIsipite. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova ki heʻenau faingataʻaʻiá? Tā ʻa e HIKI-LEʻÓ pea muimui ki ai pe lau ʻa e ʻEkisoto 3:​1-​10. Lāulea leva ki he ngaahi fehuʻi hokó.

  • Ko e hā ʻoku tala atu kiate koe ʻe he fakamatala ko ení fekauʻaki mo e ongoʻi ʻa Sihova ki he faingataʻaʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá?​—Sio ki he veesi 7 mo e 8.

  • ʻOkú ke fakakaukau ʻoku loto moʻoni ʻa Sihova ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea ʻokú ne malava ke fai pehē? Ko e hā hono ʻuhingá pe ko e hā ʻoku ʻikai pehē aí?

7. ʻOku fakahaaʻi ʻe natula ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová

ʻOku fakahaaʻi ʻe Sihova hono ngaahi ʻulungāngá fakafou ʻi he ngaahi meʻa kuó ne fakatupú. Huluʻi ʻa e VITIOÓ. Lau ʻa e Loma 1:​20, pea lāulea leva ki he fehuʻi hokó.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihova ʻokú ke sio ai ʻi he ngaahi meʻa kuó ne ngaohí?

ʻOKU PEHĒ ʻE HE NIʻIHI: “Ko e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha, ko ha ivi mālohi pē ia ʻoku ʻi he feituʻu kotoa pē.”

  • Ko e hā hoʻo fakakaukaú?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi pehē aí?

FAKANOUNOU

Ko Sihová ko ha Laumālie taʻehāmai pea ʻoku ʻi ai mo hono ngaahi ʻulungaanga fakamānako lahi, tautefito ʻa e ʻofá.

Fakamanatu

  • Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke tau sio kia Sihová?

  • Ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová?

Meʻa ke Fai

AKO LAHI ANGE

Fakalolotoʻi hoʻo mahino fekauʻaki mo Sihová ʻaki ʻa e ako fekauʻaki mo hono ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻe faá.

“Ko e Tokotaha Fēfē ʻa e ʻOtuá?” (Ko e Taua Leʻo Fika 1 2019)

Vakai ki he fakamoʻoni ko Sihová ʻoku ʻikai te ne ʻi he feituʻu kotoa pē.

“ʻOku ʻi he Feituʻu Kotoa Pē ʻa e ʻOtuá?” (Kupu ʻi he uepisaití)

Sio ki he ʻuhinga ʻoku lave ai ʻa e Tohi Tapú ki he laumālie māʻoniʻoní ko e nima ʻo e ʻOtuá.

“Ko e Hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni?” (Kupu ʻi he uepisaití)

Naʻe fāinga ha tangata kui ke tui naʻe tokanga ange ʻa e ʻOtuá kiate ia. Sio angé ki he meʻa naʻá ne liliu ʻene fakakaukaú.

“ʻI he Taimí Ni ʻOku Ou Ongoʻi ʻe Malava Ke U Tokoniʻi ʻa e Niʻihi Kehé” (Toʻo mei he Ko e Taua Leʻo)