Rhie riẹ irhomẹmro re havwiẹ

Rhie riẹ eghwẹmro re havwiẹ

UYONO 09

Tikẹrẹ Osolobrugwẹ Nyoma Ẹrhomo

Tikẹrẹ Osolobrugwẹ Nyoma Ẹrhomo

Wu roririe dẹ ne taghene wu guọlọ ọkpọvi uvuẹn akpenyerẹn ọnọ? Wu vwo enọ eghoghanren re wa guọlọ ẹkpahenrhọ aye? Wu guọlọ urhebro yanghene imwẹro? Wu guọlọ tikẹrẹ i Jehova rhọ? Ẹrhomo ọnọ sabu ha userhumu wẹn uvuẹn izede enana. Ọrẹn, izede ọgo yọ mai serhọ ra na nẹrhomo? Osolobrugwẹ ọ kerhọ ẹrhomo ephian? Me wu na sabu ru neneyo ọ kpahenrhọ ẹrhomo enọ? Jena guọlọ otọriẹ.

1. Ọrọmo ya na nẹrhomo vwe, me ya na sabu nẹrhomo kpahen?

Jesu o yonirin ọwan taghene Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu ọvo ya na nẹrhomo vwe. Jesu ọ nẹrhomo vwe i Jehova. Nọ tare: “Are ina vi nẹrhomo omana: ‘Ọsẹ ame obẹ idjuwu . . . ‘ ” (Matthew 6:9) Ọwan a rha nẹrhomo vwe i Jehova, ne ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ọye gbanhanrhọ.

Ọwan ina sabu nẹrhomo kpahen i kemru kemru ra guọlọre. Ọrẹn, ẹrhomo ọwan ono vi serhọ rhẹ ọhọre Osolobrugwẹ, nọ ki kpahenrhọ aye. “Kemru kemru ra nekpẹn yen ro serhọ rhẹ ọhọre ọnẹyen [nọyẹ Osolobrugwẹ] ọye ọnọ kpahenrhọ ye rẹn ọwan.” (1 John 5:14) Jesu o dje idje ri serhọ kpahen oborẹ ana nẹrhomo kpahen. (Se Matthew 6:9-13.) Haba ọrẹ ana nẹrhomo kpahen oborẹ a guọlọre, o fori na rha kpẹmẹ Osolobrugwẹ fọkiẹ ekwakwa ro ru harẹn ọwan ne, jeghwai rẹ ye nọ ha userhumu rẹn awọrọ.

2. Marhẹ ana nẹrhomo lele?

Baibol na o jiririe rẹn ọwan taghene a ‘ta ọsoso ẹhẹn ọwan rẹn Osolobrugwẹ.’ (Psalm 62:8) Omarana, o fori nẹ ẹrhomo ọwan o nẹ ẹhẹn ọwan rhe. Ana sabu nẹrhomo na phia yanghene nẹ ye rhẹ ẹhẹn, ji rhua oma ọwan izede ro dje ọghọ phia. Ana sabu nẹrhomo uvuẹn ọke ro jerẹ ọwan, ọrhẹ kekete kekete ra havwọ.

3. Marhẹ Osolobrugwẹ ọ kpahanrhọ ẹrhomo ọwan lele?

O ruie nyoma izede buebun. Jehova ọ yẹrẹ ọwan Ẹmro ọnẹyen ro rhiẹ i Baibol na, ọwan a mẹrẹn ẹkpahenrhọ ra guọlọre vwọye. Erhe se Ẹmro Osolobrugwẹ, “ọ lẹrhẹ ọro vwo rhe te ghwanran.” (Psalm 19:7; se James 1:5.) Ọnọ sabu yẹ ọwan ufuoma arha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Ọnọ ji sabu nyoma idibo yi ha userhumu rẹn ọwan uvuẹn ọke ra guọliẹ.

YONO KODO RHỌ

Yono oborẹ wu ne ru sabu nẹrhomo ra lẹrhẹ oma merhen Osolobrugwẹ, jeghwai rhe oborẹ ẹrhomo ono ru yọ erere.

4. O vwo evwan ra na nyamwu arha nẹrhomo vwe Osolobrugwẹ

Me yọ nọ lẹrhẹ Osolobrugwẹ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, yanghene ja kpahenrhọ ye? Kporo IVIDIO na.

Jehova ọ guọlọre na nẹrhomo vwe yi. Se Psalm 65:2, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Wu rorori taghene “Ohworho ro rhon ẹrhomo,” ọ guọlọre ne wu nẹrhomo vwe yi? Me wu rorori? Mesoriẹ?

Ọwan i rha guọlọ taghene Osolobrugwẹ ọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan, ene nyerẹn mwu evwan enẹyen ri gbare. Se Micah 3:4 ọrhẹ 1 Peter 3:12, orho ru, are i gba kpahenrhọ onọ ọnana:

  • Marhẹ ono ru mwu ọwan ẹro taghene i Jehova ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan?

Uvwrọke uvweri, ẹko eva ra wọnrọn, ina sabu nẹrhomo nẹ aye i fikparobọ. O mwuruon ẹro taghene Osolobrugwẹ ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo erana?

5. O fori na nẹrhomo nẹ ẹhẹn rhe

E yono ihworho buebun taghene aye ina sabu vwanriẹn ẹmro owu ọgbọ buebun ọke aye a nẹrhomo. Ọrẹn, omaran yẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre na nẹrhomo vwe yi? Se Matthew 6:7, orho ru, are i gba kpahenrhọ onọ ọnana:

  • Marhẹ wu ne ru kẹnoma rẹn uruemru ra “vwanriẹn ẹmro owu ọgbọ buebun” uvuẹn ẹrhomo enọ?

Kẹdẹkẹdẹ, wu na sabu roro kpahen ebrurhọ owu kirighwo uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ne wu jeghwai kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ ebrurhọ ọrana. Rhe ruẹ ọnana kẹdẹkẹdẹ, kọkprughwre kọkprughwre, habaye, ọnana ọnọ lẹrhuọ nẹrhomo kpahen ekwakwa irhiruẹ, ọrẹn, wa vwanriẹn aye-e.

Omamọ ọsẹ ọ guọlọre nẹ ọmọyen ọ tẹmro riẹn nẹ ẹhẹn rhe. Omaran ọ ji havwọ, Jehova ọ ji guọlọ nẹ ọwan i nẹrhomo vwe yi nẹ ẹhẹn rhe

6. Ẹrhomo ẹghẹlẹ ọghoghanren rẹ Osolobrugwẹ o tiobọnu rẹn ọwan

Marhẹ ẹrhomo ono ru yẹ ọwan omẹgbanhon maido uvuẹn ọke ebẹnbẹn? Kporo IVIDIO na.

Baibol na o ve rẹn ọwan taghene ẹrhomo ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo obọdẹn ufuoma. Se Philippians 4:6, 7, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Dedevwo orhiẹ ọke ephian yẹ ẹrhomo o tiẹ ebẹnbẹn ọwan nie-e, marhẹ o ru ha userhumu rẹn ọwan?

  • Ekwakwa ego ye wu guọlọ nẹrhomo kpahen?

Wu rheri?

Ẹmro na “isẹ” o mevirhọ “jenẹ o rhiẹ omaran” yanghene “omaran dẹn.” Nẹ ọke ahwanren rhe, ẹmro na “isẹ” ya ha fun ẹrhomo.—1 Chronicles 16:36.

7. Rha nẹrhomo ọke ephian

Ọkezẹko, ẹrhomo ọnọ sabu sẹrẹ ọwan ẹro fọkime e vwo ewian buebun. Marhẹ ẹrhomo ọghanren te rẹn i Jesu? Se Matthew 14:23 ọrhẹ Mark 1:35, orho ru, are i gba kpahenrhọ enọ enana:

  • Me yi Jesu o ruru nọ sabu rha nẹrhomo ọke ephian?

  • Ọkiọgo wu na sabu nẹrhomo?

OBORẸ IHWORHO EZẸKO A TA: “Ẹrhomo ẹnẹ ghwai ọke re kpe fughwẹ, fọkime o vwo ohworho rọ kerhọ-ọ.”

  • Me wu na sabu ta?

ME WU YONORIN?

Ẹrhomo ro nẹ ẹhẹn rhe, o tiẹ ọwan kẹrẹ Osolobrugwẹ rhọ, ọ yẹ ọwan obọdẹn ufuoma, ọ jeghwai yẹ ọwan omẹgbanhon na sabu ruẹ ọhọre i Jehova.

Ẹzẹkoko

  • Ọrọmo ya na nẹrhomo vwe?

  • Marhẹ ana nẹrhomo lele?

  • Erere ego ya na mẹrẹn arha nẹrhomo?

Oborẹ Wu Guọlọ Ru

GUỌLỌ IYẸNRẸN ERỌRỌ

Guọlọ ẹkpahenrhọ harẹn enọ ihworho a mai nọ kpahen ẹrhomo.

“Ekwakwa Irhiruẹ ro Fori ne wu Rhe Kpahen Ẹrhomo” (Oghwa Odẹrẹ, October 1, 2010)

Yono kpahen oborẹ ọsoriẹ o fo ne wu nẹrhomo ọrhẹ oborẹ wu ne ru ruẹ ẹrhomo ọnọ rhomurhọ.

“Mesoriẹ o fo mi Nẹrhomo?” (Urhomu-ẹmro rọ ha uvuẹn itanẹti)

Roro kpahen oborẹ i Baibol na o yonorin kpahen ohworho ana nẹrhomo vwe.

“O fori mi Nẹrhomo Vwe Ihworho Efuanfon?” (Urhomu-ẹmro rọ ha uvuẹn itanẹti)

Uvuẹn ikpekporo-ividio ọnana, djokarhọ ye sẹ otoro ekete ọrhẹ ọke ra na nẹrhomo.

Nẹrhomo Ọke Ephian (1:22)