Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ELONGESO 16

Oityi Sesusi Alingile Etyi Ali Pano Pohi?

Oityi Sesusi Alingile Etyi Ali Pano Pohi?

Ovanthu vamwe vasoka okuti Sesusi nkhele olukembe vala. Ovakuavo vati ankho omunthu vala upopia onondunge. Nkhele ovakuavo tyina vasoka ku Sesusi vahinangela vala otyipuka aipawa. Mahi okuti ine tunoñgonoka nawa ovipuka alingile etyi ali pano pohi, tuna umwe tyimwe tulilongesila-ko? Melongeso umu, matutale ovipuka vimwe Sesusi alingile, netyi onthwe tyitulongesa.

1. Otyilinga patyi Sesusi alingile vali unene?

Otyilinga Sesusi alingile vali, okulongesa ovanthu “onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. a (Tanga Luka 4:43.) Ankho ulongesa okuti Huku maetako omutumini umwe, meya okumanako ovitateka aviho viovanthu. Sesusi waundapele omanima etatu nonohanyi epandu nokulongesa vala ovanthu ovipuka oviwa Huku mekevelingila. — Mateusi 9:35.

2. Oityi Sesusi alingilile ovipuka vihuvisa?

Ombimbiliya ipopia okuti Sesusi walingile ‘ovilinga ovinene, novipuka vihuvisa, nomanyingilikilo Huku alinga menyina liae.’ (Ovilinga 2:22) Kononkhono mba Huku, Sesusi wetyivilile okutalameka epuku-puku, nokwavela okulia ovanthu ovanyingi, nokuhakula ovavei, nokututilisa ovanthu ankho vankhia. (Mateusi 8:23-27; 14:15-21; Maluku 6:56; Luka 7:11-17) Mahi oityi Sesusi alingilile ovipuka ovio vihuvisa ngotyo? Tete, opala ovanthu vetyimone okuti ankho watumwa na Huku. Vali, ankho uhanda ovanthu vetyimone okuti Huku petupu otyivi natyike ehevili okumanako.

3. Oityi tulilongesila ku Sesusi?

Sesusi apeho ankho utavela ku Siovaa. (Tanga Suau 8:29.) Ovanthu ovanyingi ankho kavahande Sesusi etavele ku Tate yae. Mahi tundee puetyi omona atee ekekula, ankho ulinga vala ovipuka vihambukiswa Tate yae. Muaina, ku Sesusi tutalela-ko okuti, tyitavela okuhambukiswa Huku na tyina umwe ovipuka viamaleme. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti Sesusi walingile oviwa ‘opo onthwe tulandulile popepi ononthambo mbae.’1 Petulu 2:21.

KUHANDE OKUNOÑGONOKA VALI?

Monoñgonoka oñgeni Sesusi alongesile ovanthu ondaka ya Huku. Pahe ha otale ankho ovipuka vihuvisa alingile wevilingile natyi.

4. Sesusi walongesile ovanthu ondaka ya Huku

Sesusi ankho weenda ehimbwe ovikambo-novikambo, avase ovanthu evelongese ondaka ya Huku. Mahi pana onondyila mbatyo ankho kambaviukile-ale nawa, ankho muna vala onombundu. Tangei Luka 8:1, amutomphola omapulo aa:

  • Okuti Sesusi ankho ulongesa vala ovanthu veya na apa eli?

  • Oityi Sesusi ankho alinga opo avase ovanthu vesuka na Huku?

Huku wapopile-ale okuti Mesiya mapopila ovanthu ovipuka vivehambukiswa. Tangei Isaías 61:1, 2, amutomphola omapulo aa:

  • Okuti Sesusi tyili walingile umwe etyi tyahonekwa motesitu oyo? Oityi wakumbululila ngotyo?

  • Okuti na hono ovanthu vesukisa okunoñgonoka ovipuka ovio oviwa Sesusi alongesile?

5. Sesusi walongesile ovanthu ovipuka ankho mavivekuatesako

Sesusi kapopile vala oviwa Huku makalingila ovanthu, mahi tupu wapopile etyi tuna okulinga opo tukale umwe nawa. Tangei Mateusi 6:14, 34; 7:12, mutale ovipuka vimwe alongesile ovanthu. Pahe ha amutomphola omapulo aa:

  • Ovipuka patyi Sesusi alongesa mono velesikulu ombo?

  • Tyina usoka, omunthu ine ulinga ovipuka ovio Sesusi apopia, ukala-vo ñgeni? Oityi wakumbululila ngotyo?

6. Sesusi walingile ovipuka vihuvisa unene

Sesusi walingile ovipuka ovinene kononkhono mba Huku. Tangei Maluku 5:25-34 opo mutale tyimwe Sesusi alingile; okuti hatyo talei OVIDIU, amutomphola omapulo aa:

  • Omukai wokualekeswa movidiu, oityi ankho ei?

  • Omukai oo wahakulwa ñgeni? Oityi ove wahumba-po vali?

Tangei Suau 5:36, amutomphola epulo eli:

  • Ovipuka ovinene Sesusi alingile, vialekesile-tyi?

Okuti ankho utyii-ale?

Ovipuka ovinyingi tuanoñgonoka viayemba ku Sesusi, vili mo Mbimbiliya momukanda wa Mateusi no wa Maluku no wa Luka no wa Suau. Omikanda ovio vikuana vitiwa ono Ivandyeliu. Vokuahoneka omikanda ovio, umwe wapopia otyipuka Sesusi alingile mukuavo ahapopile. Pahe tyina tutanga omikanda ovio vikuana, tunoñgonoka umwe nawa Sesusi, ovipuka alingile nevi apopile etyi ali pano pohi.

  • MATEUSI

    oe wahoneka tete ovipuka vipopia Sesusi. Mateusi wapopia vali unene ovipuka Sesusi alongesile, haunene umwe vina viayemba ku etyi Huku makalingila ovanthu.

  • MALUKU

    kahonekele unene nga vakuavo. Mahi wahoneka ovipuka ovinyingi oviwa Sesusi alingile.

  • LUKA

    wapopia okuti Sesusi ankho utyihole tyokulikuambela iya ankho utekula nawa ovakai.

  • SUAU

    wapopia ovipuka Sesusi atompholele nomapanga ae, novanthu ovakuavo. Momatompho oo, omo tutalela oñgeni Sesusi ankho ekahi.

OVANTHU VAMWE VATI: “Sesusi ankho omunthu una omutima omuwa, mahi haeko Huku atumine pano pohi.”

  • Oityi ove usoka?

ETYI WELILONGESA

Wetyimona okuti Sesusi walongesile etyi Huku makalingila ovanthu. Tupu wamona okuti Sesusi walingile ovipuka vihuvisa iya apeho ankho utavela ku Siovaa.

Okupitulula

  • Otyilinga patyi Sesusi alingile vali unene etyi ali pano pohi?

  • Sesusi wahakulile ovavei, watutilisile ovanthu vokuankhia, walingile ovipuka ovikwavo vihuvisa. Pahe okusoka kovipuka ovio alingile, Sesusi naina olie?

  • Ovipuka patyi Sesusi alongesile vipondola okutukuatesako atukala umwe nawa?

Hetekela okulinga ñgaa:

KUHANDE OKUOVOLA VALI?

Okuti tyili Sesusi watutilisile umwe ovanthu, ahakula ovavei? Yoo. Tanga onthele ei utale oityi tupopila ngotyo.

“Ovipuka Vihuvisa Sesusi Alingaile Vina Etyi Vikulongesa?” (Omutala Womulavi 15 ya Julho yo 2004)

Sesusi ankho ulingila-ko vakuavo ovipuka oviwa. Omukulu ou etyi anoñgonoka otyipuka otyo, amono okuti ankho wesukisa okulitala nawa.

“Ame Ankho Nahanda Vala Okulinga Etyi Nahanda” (Omutala Womulavi 1 ya Outubro yo 2014)

a Melongeso 31-33 monoñgonoka nawa Ouhamba wa Huku oityi.