Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 23

Papitaisó—Ko ha Taumuʻa Fisifisimuʻa!

Papitaisó—Ko ha Taumuʻa Fisifisimuʻa!

Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e kau Kalisitiané kuo pau ke nau papitaiso. (Lau ʻa e Mātiu 28:19, 20.) Ka ko e hā ʻa e papitaiso? Pea ko e hā kuo pau ke fai ʻe ha taha ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá?

1. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e papitaisó?

Ko e foʻi lea “papitaiso” ko e haʻu mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhingá “ke fakauku” ʻi he vaí. ʻI hono papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe fakauku ia ʻi he Vaitafe Sioataní, peá ne mālanga hake pē mei he vaí. (Maʻake 1:9, 10) Hangē ko Sīsuú, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku papitaiso kinautolu ʻaki hono fakauku kakato ʻi ha vai.

2. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe ha taha ʻi heʻene papitaisó?

ʻI he hoko ʻo papitaisó ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha taha kuó ne fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻe ha taha ʻa e fakatapuí? Ki muʻa ke papitaisó, ʻi haʻane lotu fakafoʻituitui, ʻokú ne tala ange kia Sihova ʻokú ne loto ke tauhi kiate Ia ʻo taʻengata. ʻOkú ne palōmesi te ne lotu kia Sihova tokotaha pē pea ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻene moʻuí ʻa hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú ne fili ke “siʻaki ʻe ia ia pea . . . hanganaki muimui” ki he ngaahi akonaki mo e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. (Mātiu 16:24) Ko ʻene fakatapuí mo e papitaisó ʻoku ʻai ai ke ne malava ʻo maʻu ha kaumeʻa vāofi mo Sihova mo e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá.

3. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki ha tokotaha ke ne fai ki muʻa ke hoko ʻo papitaisó?

Ki muʻa ke ke hoko ʻo papitaisó, ʻoku mahuʻinga ke ako fekauʻaki mo Sihova pea fakatupulekina ha tui mālohi kiate ia. (Lau ʻa e Hepelū 11:6.) ʻI he tupulaki hoʻo ʻiló mo e tuí, ʻe pehē pē hoʻo ʻofa kia Sihová. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke loto ke malanga fekauʻaki mo ia pea moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻungá. (2 Tīmote 4:2; 1 Sione 5:3) ʻI he hoko ha taha ʻo “ʻaʻeva ʻo taau mo Sihova koeʻuhí ke fakahōifuaʻi kakato ia,” te ne fili leva ke ne fakatapui ʻene moʻuí ki he ʻOtuá pea hoko ʻo papitaiso.​—Kolose 1:9, 10. a

KELI LOLOTO ANGE

Sio ki he meʻa ʻoku lava ke tau ako mei hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú pea mo e meʻa ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe ha taha ke teuteu ai ki he sitepu mahuʻinga ko ení.

4. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú?

Lau ʻa e Mātiu 3:13-17 ke ako lahi ange fekauʻaki mo hono papitaiso ʻo Sīsuú pea lāulea leva ki he ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Naʻe kei pēpē pē ʻa Sīsū ʻi hono papitaisó?

  • Naʻe anga-fēfē ʻene papitaisó? Naʻe afuhi ʻaki pē ha meʻi vai?

Naʻe kamata ʻa e ngāue makehe ʻa Sīsū naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻi he māmaní hili ʻene papitaisó. Lau ʻa e Luke 3:21-23 mo e Sione 6:38, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e ngāue naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻi heʻene moʻuí?

5. ʻOku lava ke ke aʻusia ʻa e papitaisó

Ko e foʻi fakakaukau ʻo e fakatapuí mo e papitaisó ʻi he kamatá ʻe hā ngali fakamafasia. Neongo ia, kapau ʻe hokohoko atu hoʻo ako fekauʻaki mo Sihová pea hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ia, te ke loto-toʻa lahi ange ai ke fai ʻa e fili mahuʻinga ko iá. Tau sio ki ha kakai naʻa nau fai ia. Huluʻi ʻa e VITIOÓ.

Lau ʻa e Sione 17:3 mo e Sēmisi 1:5, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā ʻe lava ke tokoni ki ha taha ke mateuteu ki he papitaisó?

  1. A. ʻOku tau fai ha fakatapui ʻaki hono tala ange kia Sihova ʻoku tau loto ke tauhi taʻengata kiate ia

  2. E. ʻI heʻetau papitaisó, ʻoku tau fakahaaʻi ki he tokotaha kotoa kuo tau fakatapui ki he ʻOtuá

6. ʻI heʻetau papitaisó ʻoku tau hoko ai ko ha konga ʻo e fāmili ʻo Sihová

ʻI heʻetau papitaisó, ʻoku tau hoko ai ko ha konga ʻo ha fāmili fāʻūtaha ʻi māmani lahi. Neongo ʻoku tau haʻu mei he ngaahi feituʻu mo e puipuituʻa kehekehe, ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e tui tatau pea moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú. Lau ʻa e Saame 25:14 mo e 1 Pita 2:17, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Fakatatau ki he ongo veesi ko ení, ʻoku anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ha taha mei he hoko ʻo papitaisó?

ʻOKU PEHĒ ʻE HE NIʻIHI: “ʻOku teʻeki ai ke u mateuteu ke papitaiso.”

  • Kapau ko e anga ia ʻo hoʻo ongoʻí, ʻoku kei hoko pē ʻa e papitaisó ko ha taumuʻa fisifisimuʻa?

FAKANOUNOU

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ke nau papitaiso. Ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá, ʻe fiemaʻu ki ha tokotaha ke langa hake ha tui mālohi kia Sihova, moʻuiʻaki ʻEne ngaahi tuʻungá, pea fakatapui ʻa ʻene moʻuí kiate Ia.

Fakamanatu

  • Ko e hā ʻa e papitaiso, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai iá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga fakatouʻosi ai ʻa e fakatapuí mo e papitaisó?

  • Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe ha taha ke ne faí ki muʻa ke ne fakatapui pea hoko ʻo papitaisó?

Meʻa ke Fai

AKO LAHI ANGE

Ako ki he ʻuhinga ʻo e papitaisó mo e meʻa ʻoku ʻikai ʻuhinga ki aí.

“Ko e Hā ʻa e Papitaiso?” (Kupu ʻi he uepisaití)

Vakaiʻi ʻa e ngaahi founga ʻe fakalakalaka ai ha taha ki he papitaisó.

“ʻOfa mo e Houngaʻia kia Sihová ʻOku Taki Atu ki he Papitaiso” (Ko e Taua Leʻo, Maʻasi 2020)

Sio ki he ʻuhinga ko ha taumuʻa fisifisimuʻa ai ʻa e papitaisó mo e founga ʻoku lava ke ke mateuteu ai ki aí.

“ʻOku Totonu Ke U Papitaiso?” (Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú​—Tali ʻOku ʻAongá, Voliume 2, vahe 37)

a Kapau naʻe papitaiso ha taha ʻi ha lotu ki muʻa, ʻe fiemaʻu ke ne toe papitaiso. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e lotu ko iá naʻe ʻikai ke nau akoʻi ʻa e moʻoni mei he Tohi Tapú.​—Sio ki he Ngāue 19:1-5 mo e Lēsoni 13.