Skip to content

Skip to table of contents

GIHEVBULO 29

Ginani gi giregago tepo muthu a fago?

Ginani gi giregago tepo muthu a fago?

U di nga tshuka u fedwa khu muthu u mu golago? Ga giemo nyo garadze nya nga egi, si nga gira nu dzi wudzisa khuwe: ‘Gasi ginani gi giregago tepo muthu a fago? Ina nyi na tshuka nyi mu wona gambe nongo wangu mwendro pari yangu yi fudego?’ Omu nya gihevbulo gegi ni egi gi landreyago, hi na wona mihlamulo nya Bhibhiliya yi na hi tiyisago.

1. Ginani gi giregago tepo muthu a fago?

Jesu fananiside gufa ni ligovbe nya likhongolo. Muthu o ba a lade ligovbe nya likhongolo, kha siti esi si giregago vbafuvbi gwaye. Khu ginani hi fananisago gufa ni ligovbe? Hwane nyo ba muthu a fude, khapwi gambe guvbisa, ne kha tshaniseki. Bhibhiliya yari khiyo: “Vale va fudego kha va pimi mwendro kha vati gambe gilo.”— Leri Muhevbudzi 9:5.

2. Khu ginani si phasago guti lisine khu gufa?

Vathu nya vangi va ngu gu thava ngudzu gufa, kha hi ngu ganeya khu hwanga va gu nawo khu vafi vakona! Ganiolu, guti esi Bhibhiliya yi si ganeyago khu gufa, si ngu thaveleya. Jesu a di khuye: “Lisine li na mi gira vathu nya gutshulege.” (Johane 8:32) Dzitshetshe nyo khaguri dzari khidzo hefemulo nya muthu kha wufi, ganiolu khandriso esi Bhibhiliya yi si hevbudzago. Khu kharato, mwalo a tshanisekago hwane nyo ba a fude. Vbavbandze nya isoso, kha nga olu ava va fudego va gu mba siti esi si giregago mafuni, va mwalo ndziya nyo hi gireye guvivba. Khu kharato, gu mwalo gighelo nyo va phaseye mwendro gu va khozeya, ambari gu va gombeleya.

Vathu nyo khaguri vari khavo va ngu si kodza gu bhula ni ava va fudego. Ganiolu, kha si kodzegi isoso. Kha nga hi ngarigo gu si wona, ava va fudego kha “va pimi mwendro kha vati gambe gilo.” Avo va dzi embeyago gu khavo va ngu si kodza gu bhula ni ava va fudego, khu lisine lakona, vo bhula ni madhemoni, aya ma si kodzago gwadi gu pimedzeya muthu nyo khaguri a fudego. Khu kharato, guti lisine khu gufa si ngu hi vhikeya ga madhemoni. Jehovha a ngu hi gengedza gu khuye hi si zami ne vbadugwana gu bhula ni ava va fudego, kholu a ngu dziti gu khuye madhemoni sighevenga nya sikhongolo.— Leri Dhewuteronome 18:10-12.

GIRA WUGEVISISI NYO ETE

Guti simbe silo si giregago hwane nyo ba muthu a fude. U nati gambe gu khuwe Nungungulu nya lihaladzo, Jehovha, gima kha tshanisi muthu hwane nyo ba a fude. Isoso si na gu gira u engedzeya gu tumba Nungungulu wathu nya lihaladzo, Jehovha.

3. Guti lisine khava va fudego

Mafuni gwatshavbo, vathu va na ni mawonelo nyo hambanehambane khesi si giregago tepo muthu a fago. Ganiolu, khandri yatshavbo mawonelo yoyo ma gu lisine.

  • Omu u khalago umo, ginani egi vathu va khodwago gu khavo gi ngu girega hwane nyo ba muthu a fude?

Gasi guti esi Bhibhiliya yi si hevbudzago, sistirini VHIDHYU.

Lerini Muhevbudzi 3:20, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Khu guya khu livhesi leli, ginani gi giregago tepo muthu a fago?

  • Ina gyomo gipandre nyo khaguri gi tshalago gi vbanya hwane nyo ba muthu a fude?

Bhibhiliya yi ngu ganeya khu gufa ga Lazaro, pari nya yikhongolo ya Jesu. Tepo mu lerigo Johane 11:11-14, wonani esi Jesu a ganedego si nga girega ga Lazaro. Khavbovbo, mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Jesu fananiside gufa ni ginani?

  • Kha nga olu Jesu a fananisidego gufa ni ligovbe, so hi hevbudza ginani isoso khava va fudego?

  • Wo si wona kharini, ina esi Bhibhiliya yi si ganeyago si ngu pwisisega?

4. Guti lisine khu gufa si ngu hi phasa ngudzu

Guti lisine khu gufa si ngu hi phasa gu mba thava ava va fudego. Lerini Muhevbudzi 9:10, mu vbedza mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Ina ava va fudego va nga si kodza gu hi tshanisa?

Guti lisine nya Bhibhiliya si nga hi phasa gambe gu mba khodwa malipha nyo khayo gu vbwetega hi phaseya mwendro gu khozeya ava va fudego. Lerini Isaya 8:19 ni Gutuledwa 4:11, mu vbedza mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Khu mawonelo yago, Jehovha o dzipwa kharini tepo hi khozeyago mwendro gu lomba giphaso ga muthu a fudego?

Lisine khu gufa li ngu hi tshula ga sihena si gu mba tsakisa Jehovha

5. Si ngu hi thaveleya guti lisine khu gufa

Vathu nya vangi va hevbudzidwe gu khavo va gufa, va na ya tshaniswa khu kotani nya silo nyo vivbe va giredzedego na va ngu vbanya. Ganiolu, si ngu tsakisa guti gu khethu kha hi na nga tshaniswa hwane nyo ba hi fude, ambari ho ba hi giride silo nyo vivbe ngudzu. Lerini Varoma 6:7, mu vbedza mu bhula khu giwudziso gegi:

  • Kha nga hi si wonidego omu nya Bhibhiliya, tepo muthu a fago a gu tshulega ga sighoho saye, khu mambe maganelelo, mahoni ga Nungungulu, sighoho saye si divaledwe. Khu ndziya yoyo, ina muthu a gufa a ngu tshaniswa khu kotani nya sighoho a giridego na ngu vbanya?

Tepo hi yago hi muti gwadi Jehovha, hi na si wona khu maho yathu gu khethu kha tshanisi vathu va fudego. Lerini Dhewuteronome 32:4 ni 1 Johane 4:8, mu vbedza mu bhula khu siwudziso sesi:

  • Ina Nungungulu a gu na ni makhalelo hi ma wonidego avba nya mavhesi yaya, a nga tshanisa ava va fudego?

  • Wo si wona kharini, ina si ngu thaveleya guti lisine khu gufa? Khu ginani?

VAMBE VARI KHAVO: “Nyi ngu thava gu ya tshaniseka nya gufa.”

  • Mavhesi muni nya Bhibhiliya u nga hadzi ma thumisa gasi gu phasa muthu yoyo?

REZUMO

Tepo muthu a fago, womi waye wo vbeya huwo bhi. Ava va fudego kha va tshaniseki, ne kha va tshanisi ava va vbanyago.

Siwudziso nyo wusedze

  • Ginani gi giregago tepo muthu a fago?

  • So hi phasa kharini guti lisine khu gufa?

  • Guti lisine khu gufa so hi thaveleya kharini?

Zama gu gira esi

HEVBULA SIMBE

Wona edzi Bhibhiliya yi tshamuseyago khidzo lito “hefemulo”.

“Ginani hefemulo?” (Ndrima nya jw.org, khu Giputukezi)

Ina kamo Nungungulu a ngu tshanisa vathu nyo vivbe ndzadzini?

Ina kamo womo wulanga nyo tshaniswe vathu ndzadzini? (3:07)

Wona edzi mwama nyo khaguri a nga thaveledwa khidzo tepo a ngati lisine khesi si giregago tepo muthu a fago.

“Nyi hlamdzisidwe ngudzu khu mihlamulo nya Bhibhiliya” (Mukhedziseyi nya 1 nya Fevereiro nya 2015, khu Giputukezi)