Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 30

ʻE Lava ke Toe Moʻui Mai Ho ʻOfaʻangá!

ʻE Lava ke Toe Moʻui Mai Ho ʻOfaʻangá!

ʻOku fakatupunga ʻe he maté ʻa e langa mo e loto-mamahi lahi. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ui ai ʻe he Tohi Tapú ʻa e maté ko ha fili. (1 Kolinitō 15:26) ʻI he Lēsoni 27, naʻá ke ako ai ʻe ikunaʻi ʻe Sihova ʻa e fili ko iá. Ka ko e hā ʻe hoko ki he kakai kuo nau ʻosi maté? ʻI he lēsoni ko ení, te ke ako lahi ange ai ki ha toe talaʻofa fakaofo ʻa Sihova. Te ne fakafoki mai ʻa e laui piliona ke moʻui fiefia ʻo taʻengata. Te ne fokotuʻu hake kinautolu! ʻE hoko moʻoni ia? ʻE fokotuʻu hake kinautolu ke nau moʻui ʻi hēvani pe ʻi he māmaní?

1. Ko e hā ʻoku loto ʻa Sihova ke ne fai ki hotau ngaahi ʻofaʻanga kuo maté?

ʻOku fakaʻamu ʻa Sihova ke toe fakafoki mai ʻa e kakai maté ki he moʻuí. Ko ha tangata ʻo e tuí ko Siope, naʻá ne tuipau heʻikai ke ngalo ia ʻi he ʻOtuá ʻi he taimi te ne mate aí. Naʻá ne pehē ki he ʻOtuá: “Te ke ui, pea te u tali atu kiate koe” mei he Faʻitoká.​—Lau ʻa e Siope 14:13-15.

2. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻe toe fokotuʻu mai ʻa e kau maté?

ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻa e mālohi ke fokotuʻu hake ʻa e kakaí. Naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ha taʻahine taʻu 12 mo e foha ʻo ha uitou. (Maʻake 5:41, 42; Luke 7:12-15) Ki mui aí, naʻe mate ʻa e kaumeʻa ʻo Sīsū, ko Lāsalosí. Neongo naʻe mate ʻa Lāsalosi pea tanu ia ʻi he ʻaho ʻe fā, naʻe toe fakamoʻui hake ia ʻe Sīsū. Naʻe lotu ʻa Sīsū ki he ʻOtuá peá ne kalanga atu: “Lāsalosi, hū mai ki tuʻa!” Pea “naʻe hū mai leva ki tuʻa ʻa e tangata naʻe maté.” Naʻe moʻui ʻa Lāsalosi! (Sione 11:43, 44) Sioloto atu ki he fiefia ʻa e fāmili mo e ngaahi kaumeʻa ʻo Lāsalosí!

3. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki ho ngaahi ʻofaʻanga kuo nau maté?

ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú: ʻE ʻi ai ha toetuʻu. (Ngāue 24:15) Ko e faʻahinga naʻe fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí, naʻe ʻikai ke nau ʻalu ki hēvani. (Sione 3:13) Naʻa nau fiefia pē ʻi hono fokotuʻu hake kinautolu ʻi heni ʻi he māmaní. ʻE pehē pē ʻa e vavé ni ke fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e laui piliona ke fiefia ʻi he moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Naʻá ne pehē “ko e faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú” ʻe fokotuʻu mai, naʻa mo e faʻahinga ʻoku tau fakakaukau nai ʻoku ngaló, ʻa ia ʻoku nau ʻi he manatu ʻa e ʻOtuá.​—Sione 5:28, 29.

KELI LOLOTO ANGE

Ako mei he Tohi Tapú ʻa e ʻuhinga ʻoku tau tuipau ai ʻoku maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi ke fokotuʻu hake ʻa e kakaí. Ako ki he founga ʻe ʻoatu ai kiate koe ʻe he toetuʻú ʻa e fiemālié mo e ʻamanakí.

4. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻe lava ke ne fokotuʻu hake ʻa e kau maté

Ako lahi ange ki he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ki hono kaumeʻa ko Lāsalosí. Lau ʻa e Sione 11:14, 38-44, pea lāulea leva ki he ongo fehuʻi ko ení:

  • ʻOku tau ʻiloʻi fēfē naʻe ʻosi mate moʻoni ʻa Lāsalosí?​—Sio ki he veesi 39.

  • Kapau naʻe ʻalu ʻa Lāsalosi ki hēvani, ʻokú ke fakakaukau ko ha anga-lelei ia kia Sīsū ke ne toe fakafoki mai ia ki he māmaní?

Huluʻi ʻa e VITIOÓ.

5. ʻE toe fokotuʻu mai ʻa e tokolahí!

Lau ʻa e Saame 37:29, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • ʻE nofo ʻi fē ʻa e laui piliona ʻe toe fokotuʻu maí?

ʻE fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e tokolahi ange ʻi he faʻahinga pē naʻe lotu kia Sihová. Lau ʻa e Ngāue 24:15, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Ko hai te ke loto ke sio ki ai ʻi he toetuʻú?

Fakakaukau ki heni: ʻE lava ʻe Sīsū ʻo fokotuʻu hake ha taha ʻo hangē pē ko hono fafangu hake ʻe ha tamai hono foha mei he mohé

6. ʻOku lava ʻe he toetuʻú ke ʻoatu kiate koe ʻa e fiemālie mo e ʻamanaki

Ko e fakamatala ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ʻofefine ʻo Siailosí kuó ne fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ʻa e tokolahi ʻoku mamahí. Lau ʻa e talanoa moʻoni ko iá ʻi he Luke 8:40-42, 49-56.

Ki muʻa ke fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa e ʻofefine ʻo Siailosí, naʻá ne tala ange ki heʻene tamaí: “ʻOua ʻe manavahē, fakahāhā pē ʻa e tuí.” (Sio ki he veesi 50.) ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he ʻamanaki ʻo e toetuʻú . . .

  • ʻi he taimi ʻoku mate ai ha ʻofaʻanga?

  • ʻi he taimi ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai hoʻo moʻuí?

Huluʻi ʻa e VITIOÓ, pea lāulea leva ki he fehuʻi hokó.

  • Naʻe anga-fēfē hoko ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú ʻo fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi ai ʻa e ongo mātuʻa ʻa Phelicity?

ʻOKU PEHĒ ʻE HE NIʻIHI: “ʻE toetuʻu hake ʻa e kau maté ki hēvani.”

  • Ko e hā haʻo fakakaukau?

  • Ko e hā ʻa e konga Tohi Tapu ʻe lava ke ke ngāueʻaki ke fakahaaʻi ai ko e tokolahi taha ʻo e kau maté te nau toetuʻu hake pē ʻi he māmaní?

FAKANOUNOU

ʻOku talaʻofa ʻe he Tohi Tapú ko e laui piliona kuo nau maté ʻe fokotuʻu hake. ʻOku loto ʻa Sihova ke nau toe moʻui, pea kuó ne ʻoange ʻa e mālohi kia Sīsū ke ne fokotuʻu hake kinautolu.

Fakamanatu

  • ʻOku anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova mo Sīsū ki hono toe fokotuʻu hake ʻo e kau maté?

  • ʻE nofo ʻi fē ʻa e laui piliona ʻe toe fokotuʻu haké, ʻi hēvani pe ʻi māmani? Ko e hā ʻokú ke lea pehē aí?

  • Ko e hā ʻokú ne fakatuipauʻi koe ko ho ngaahi ʻofaʻangá ʻe lava ʻo toe moʻuí?

Meʻa ke Fai

AKO LAHI ANGE

Ako ki he ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai ke fekuki ai mo e mamahí.

“Tokoni ki he Faʻahinga ʻOku Mamahí” (ʻĀ Hake! Fika 3 2018)

ʻE lava ʻe he tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻo tokoniʻi moʻoni ha taha ʻoku mamahi?

ʻI he Mate ha ʻOfaʻanga (5:06)

ʻE anga-fēfē ha fekuki ʻa e fānaú mo e mate ʻa honau ʻofaʻangá?

Ko e Huhuʻí (2:07)

ʻE ʻi ai ha taha ʻe toe fokotuʻu hake ki hēvani? Ko hai ʻe ʻikai ke toe fokotuʻu haké?

“Ko e Hā ʻa e Toetuʻu?” (Kupu ʻi he uepisaití)