Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME 39

Kit ma Lubanga Neno Kwede Remo

Kit ma Lubanga Neno Kwede Remo

Remo pire tek adada. Labongo remo, pe tye ngat mo i kinwa ma twero bedo kwo. Lubanga aye ocweyowa, pi meno en aye myero otitiwa kit ma omyero wati kwede ki remo. Ngo ma en owaco madok i kom remo? Tika kitwero camone nyo medo i kom ngat mo? Dok itwero moko tam mabeco nining ka odok i kom lok man?

1. Jehovah neno remo nining?

Jehovah otito bot jo ma wore i kare mukato angec ni: “Kwo pa gin makwo ducu en remone.” (Lulevi 17:14) Bot Jehovah, remo cung pi kwo. Kit macalo kwo obedo mic mamwonya nyo maleng ma oa ki bot Lubanga, remo bene obedo gin maleng.

2. Ngo ma Lubanga waco i kom tic ki remo?

Cutcut i nge Pii Aluka, Jehovah ociko jo ma giwore ni pe gucam remo, dok en onwoyo cik man bot rok me Icrael macon. (Kwan Acakki 9:4 ki Lulevi 17:10.) I kare ma kicako kacokke pa Lukricitayo, Jehovah onwoyo cik man. Lukiko Madit omiyo cik bot Lukricitayo ni: “Pe wucam remo.”—Kwan Tic pa Lukwena 15:28, 29.

Tyen lokke ngo ka kiwaco ni pe wacam remo? Ka daktar owacci ni pe imat kongo, ci pe ibimato. Ento tika ibicamo dek ma kongo tye iye nyo iye ni kituci atuca ki kongo? Ngene kene ni pe. I yo acel-lu, cik pa Lubanga ni omyero pe wacam remo tyen lokke ni omyero pe wacam nyo wamat remo nyo wacam ringo pa lee ma remone pe ocwer maber. Dok pe omyero wacam dek mo keken ma kimedo remo iye.

Ento tic pa ludaktar ma lubbe ki remo kono? Yo mogo ma kitiyo kwede turo cik pa Lubanga atyer ka maleng. Man kwako medo remo kikome i kom dano nyo jami angwen madongo ma tye iye—gin aye red cells, white cells, platelets, ki plasma. Pi yo mukene ma ludaktar gitiyo kwede ki remo, pe nen ka maleng ka ce gituro cik pa Lubanga nyo pe. Me labolle, yo me cango mogo kwako tic ki jami matinotino ma kikwanyogi ki i kom jami angwen madongo ma tye i remo. Yo mukene kwako tic ki remo pa latwo i kome kekene. Ka watye ka tamo i kom yo me cango ma wabiyero, ngat acel acel myero omok tamme pire kene. aJo Galatia 6:5.

NONG NGEC MATUT

Nen kit ma itwero moko kwede tammi ka odok i kom yo mapatpat me cango two ma ibiye.

3. Mok tam madok i kom yo me cango ma yomo cwiny Jehovah

Itwero moko tam madok i kom yo me cango ma yomo cwiny Lubanga nining? Tuk VIDIO, ci wunyam lapeny man. Pingo pire tek ni itim jami magi ma peya imoko tammi?

  • Leg pi ryeko.—Yakobo 1:5.

  • Tim kwed i kom cik ma igi lac me Baibul kacel ki kit me ketogi i tic.—Carolok 13:16.

  • Tim kwed me neno yo mapatpat me cango ma tye i kabedowu.

  • Niang maber yo me cango ma pe imito ni kiti kwede i komi.

  • Nen ni tam ma imoko biweko ibedo ma cwinyi pe pidi.—Tic pa Lukwena 24:16. b

  • Nge ni pe tye ngat mo—kadi wa cwari nyo dakoni, laelda mo, nyo lapwonyi me Baibul—ma myero owacci tam ma myero imoki ka odok i lok ma kwako cwiny ma ngoli kop.—Jo Roma 14:12.

  • Co piny tam ma imoko wek jo mukene gunge.

4. Lucaden pa Jehovah giyenyo yo me cango maber loyo ducu

Twere me lubo cik pa Lubanga madok i kom remo kun bene inongo yo me cango ma pe tiyo ki remo. Tuk VIDIO.

Kwan Tito 3:2, ci wunyam lapeny man:

  • Pingo kare ducu omyero wanyut woro ki mwolo ka watye ka lok ki ludaktar?

Lukricitayo pe giye

Lakricitayo myero omok tamme iye

A. Plasma

Jami matino ma a ki i plasma

B. White cells

Jami matino ma a ki i white cells

C. Platelets

Jami matino ma a ki i platelets

D. Red cells

Jami matino ma a ki i red cells

 5. Ka mitte ni kiti ki jami matinotino ma kikwanyo ki i remo

Remo tye ki jami angwen madongo—gin aye red cells, white cells, platelets, ki plasma. Jami angwen magi kitwero ngidogi i jami matinotino. c Jami matinotino mogo kitwero tic kwedgi me yubo yat ma konyo me lweny i kom two nyo me twoyo wang ret wek ojuk mol pa remo.

Ka odok i kom jami matinotino ma kikwanyo ki i remo, Lakricitayo acel acel myero omok tamme pire kene ma lubbe ki cwiny ma ngole kop ma kipwonyo ma lubbe ki Baibul. Jo mogo giromo moko tamgi me kwero yo me cango, pim, nyo ayango mogo ma tiyo ki jami matinotino ma kikwanyo ki i remo. Jo mukene cwiny ma ngoligi kop yenigi me tic ki jami matinotino ma tye i remo.

Ka itye ka moko tammi, tam kong i kom lapeny magi:

  • Pingo aye nyo akwero jami matinotino mogo ma kikwanyogi ki i remo? Atwero tito man bot daktar nining?

NGAT MO ROMO PENYI NI: “Ngo marac ki miyo remoni nyo ye ni kimed remo i komi?”

  • In itamo ningo?

WOT WIYE WIYE

Jehovah mito ni water remo calo gin maleng.

Ngo ma ipwonyo?

  • Pingo Jehovah neno remo calo gin maleng?

  • Wangeyo nining ni cik pa Lubanga ma gengowa camo remo kwako wa medo remo i kom dano?

  • Itwero moko tam mabeco nining ka odok i kom tic pa ludaktar ma kubbe ki remo?

Gin me atima

TIM KWED

Gin ango ma omyero itam iye ma peya imoko tammi ka omyero iye yo me ayango nyo cango two ma kitiyo iye ki remoni?

“Lapeny pa Lukwan Bukkewa” (Wi Lubele, Oktoba 15, 2000)

Gin ango ma omyero itam iye ka itye ka moko ka myero iye jami matinotino ma kikwanyo ki i remo?

Lapeny pa Lukwan Bukkewa” (Wi Lubele, Juni 15, 2004)

Ngo ma oweko daktar mo oye ni neno pa Jehovah i kom remo opore?

“Aye Neno pa Lubanga i kom Remo” (Awake!, Decemba 8, 2003)

Nen kit ma luelda ma gitiyo i Komitti ma Kubu kin Lucaden ki Ludaktari gikonyo kwede omege ki lumege.

Jehovah Konyo Jo ma Komgi Lit (10:23)

a Nen Pwony me 35, “Kit me Moko Tam Mabeco.”

b Nen  wi lok matidi me 5 ma waco ni “Ka Mitte ni Kiti ki Jami Matinotino ma Kikwanyo ki i Remo”; ki Lok me Giko Buk Man me 3, “Tic pa Ludaktar ma Kubbe ki Remo.”

c Ludaktari mogo gineno jami angwen madongo ma tye i remo-ni calo jami matinotino ma kikwanyo ki i remo. Pi meno, i kine mukene mitte ni itit tam ma imoko pe me ye remo nyo jami angwen madongo ma tye iye-ni; red cells, white cells, platelets, ki plasma.