Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA 39

Jókji chjí bekon Jeobá je njín

Jókji chjí bekon Jeobá je njín

Nʼio chjíle je njín, nga̱ tsa tsínlani alikuijin ʼya xi koatiokon. Nga je Niná kisindaná, tojé xi tiʼndele kʼoakuitsoná josʼin si̱chjén. Jósʼin bekon Jeobá je njín. A koaan nga kui chi̱nee kʼoa tsakui xi̱nyáná. Jméni xi koasenkaoli nga kʼoasʼin jchatokuin je njín josʼin bekon je Niná.

1. Jósʼin bekon Jeobá je njín

Nichxin kjoatse, je Jeobá i kitsole je choʼndale: “Je xi tjíokonni ngatsʼi kuiní je njínle” (Levítico 17:14). Xi kao Jeobá je njín kjoabijnachon tsoyanile. Kʼoa nga nʼio chjíle je kjoabijnachon, kjoatjao xi kitsjoaná Niná, kuinga kʼoabixónsíñá nga je njín kʼoati nʼio chjíle.

2. A bʼéchjoaná Niná tsa njín si̱chjén

Saʼnda nichxin kjoatse nga kjesa sʼejnajin je jtín xi tsʼe chjotale Cristo, je Jeobá kʼoakitsole je choʼndale nga tsín njín katakjine (tʼexkiai Génesis 9:4 kao Levítico 17:10). Kʼoa kʼianga jekisʼejna je jtín xi tsʼe chjotale Cristo, je Jeobá tojo kui kjoatéxoma kitsjoa ijngokʼa. Je cuerpo gobernante, xi tsonile je chjotajchínga xi tsakándiaale je jtín, i kitsole je chjotale Cristo xi tsakatio ngasʼa: “Chjaʼaxinlao yaono je [...] njín” (tʼexkiai Hechos 15:28, 29).

Jósʼin tsoyanile nga chja̱ʼaxinlee yaoná je njín. Tsa kʼoakuitsoli je chjinexki nga chja̱ʼaxinlai yaoli je xán, likuijin tikui sʼioni. Tonga a chi̱není je tsojmi xi xán tjínle kʼoa a kuinyalai yaoli. Maijin. Kʼoatisʼin tíjna je kjoatéxoma xi kitsjoa Niná nga kʼoakitso nga chja̱ʼaxinlee yaoná je njín. Nga si̱tjosonlee Niná kui xi tsonile nga tsín njín sʼioaa kʼoa nga tsínkui chi̱nee. Kʼoati tsín koa̱n kui chi̱nee yaole cho̱ xi tsín kabitjongi je njínle, kʼoa tsakui tsojmi xi njín kamʼójin.

Je chjinexki sakʼoa njín síchjén nga síxkiná. Tobʼelañá, sakʼoa njín binyále chjota kʼoa tsakuije̱ je xi ño koya tjínle je njín, je xi glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas kʼoa kao xi plasma ʼmi. Jebi faʼatone kjoatéxomale Niná. Tonga kʼoati tjínsa josʼin síchjén njín je chjinexki, xi tsín kʼoatso Biblia tsa ndatjín kʼoa tsa chʼaotjín. Tobʼelañá, sakʼoa kui síchjén je xi ya tjosjejinnile nga ño koya xi tjínle je njín, jolani tsa vitamina kʼoa tsa proteína xi ya bʼasjejinni je xi glóbulos blancos, glóbulos rojos, plasma kʼoa kao xi plaquetas ʼmi. Kʼoati tjínje̱ chjinexki xi tikui síchjénni njínle je xi kjimaxkile. Kʼoa xi kui jebi nga jngó jngóñá xi kuixónñá tsa si̱chjén kʼoa tsa mai (Gálatas 6:5). a

KATAʼYASAI JME XI TÍNCHJA̱NI

Kataʼyala jmeni xi tjínnele kuenta sʼiaan kʼianga kjimaxkiná.

3. Kui chjoéjin xi sa̱sénle Jeobá

Kʼianga tinixkiaa, jméni xi sʼiaan kʼianga kui chjoéjiaan xi sasénle Niná xi tʼatsʼe njín. Chótsenlao VIDEO kʼoa xijekoa̱n, cho̱bayaño jókji chjíle nga kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa i̱bi.

  • Tijélai kjoachjine je Niná (Santiago 1:5).

  • Tjasjai kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa Biblia xi koasenkaoli josʼiain (Proverbios 13:16).

  • Tjasjaiyai jósasʼin koa̱n koa̱nxkili.

  • Tongini tikjaʼaitsjain jméni xi ñaki tsín kʼoaiʼndai josʼin koa̱nxkili.

  • Kui chjoéjin jmeni xi nda kʼoe tokuin (Hechos 24:16). b

  • Kuenta tʼiain nga nijejinla xʼinli, nijejinla chjoónli, nijejinla xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa nijejinla xi tsoyali Biblia koa̱n kʼoakuitsoli jmeni xi toji tiʼndeli nga chjoéjin (Romanos 14:12).

  • Tʼetʼaxuin jmeni xi kachjoejin nga sʼiain.

4. Ñá xi testigole Jeobá maa, fasjailee josʼin nga ngisa nda koa̱nxkiná

Nga nitjosoán je kjoatéxomale Niná xi tʼatsʼe njín, ali tsakuijin xi tsonile nga tsín mená nga nda koa̱nxkiná. Chótsenlao VIDEO.

Tʼexkiao Tito 3:2 kʼoa cho̱bayaño jebi:

  • Ánni machjénsíni nga koakolee kjoaxkóntokon kʼoa nga ngasin nganda chja̱kaonajmiá je chjinexki.

Xi tsín ma xinyáná

Ñá xi kuixónñá tsa xi̱nyáná kʼoa tsa mai

A. Plasma sanguíneo

Xi ya tjosjejinni plasma

B. Glóbulos blancos

Xi ya tjosjejinni glóbulos blancos

C. Plaquetas

Xi ya tjosjejinni plaquetas

D. Glóbulos rojos

Xi ya tjosjejinni glóbulos rojos

 5. Xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín

Ño koya mani xi tjínle je njín, glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas kao plasma. Kʼoa nga jngó jngó, nkjín koya jmeni xi tjínle xi ma tjosjejin. c Kui manda kʼani je xki xi binyakao chjota xi tjíomʼe kʼoa kao xi síkʼéjyo je njín.

Nga jngó jngoá xi kuixónñá tsa mená nga kui xi̱nyáná je xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín kʼoa kui koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Tjínkʼa xíngiaa xi ñaki tsín tsjoáʼnde nga kao kui maxkinile, tonga kʼoati tjínkʼa xi tsjoáʼnde.

Nga kjesa chjoejinjin jmeni xi sʼiain, tikjaʼaitsjenjin jebi:

  • Jósʼin xínyale je chjinexki ánni nga tsjoaʼndesíña nga xi̱nyána je xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín kʼoa jósʼin xínyale tsa tsín tsjoaʼnde.

TJÍNKʼA XI I̱ TSO: “Ánni nga tsín tsjoáʼndesíni je testigole Jeobá nga njín xinyále”.

  • Jósí tsa ʼya xi kui skónangili.

XI KACHOTʼAYÁ

Je Jeobá kui xi mele nga xkón jchatokoán je njín.

Jmé xi kamajinli

  • Ánni nga nʼio chjí bekonni Jeobá je njín.

  • Jósʼin ʼyañá nga kui xi tsonile nga tsín njín xi̱nyáná kʼianga kʼoatso Niná nga chja̱ʼaxinlee yaoná je njín.

  • Jméni xi koasenkaoli nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain kʼiatsa kʼoakuitsoli je chjinexki nga njín xi̱nyáli.

Kʼoatʼiain jebi

XI KOASENKAOSALI

Jméni xi tjínnele kuenta sʼiain nga kjesa chjoejinjin josʼin meli nga sikao je njínli je chjinexki.

“Tjínkʼa xi kjonangi” (La Atalaya, 15 de octubre de 2000)

Jméni xi tjínnele kuenta sʼiain nga kjesa chjoejinjin tsa meli xi̱nyáli xi ya tjosjejinni xi ño koya tjínle je njín.

“Tjínkʼa xi kjonangi” (La Atalaya, 15 de junio de 2004)

Jméni xi tsakasenkao jngo chjinexki nga koankjainle nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Jeobá xi tʼatsʼe je njín.

“Koankjainna nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Niná xi tʼatsʼe njín” (¡Despertad!, 8 de diciembre de 2003)

Kataʼyai jósʼin tsjoánganʼiole je ndsʼee je Comité de Enlace con los Hospitales.

Je Jeobá síkuindaa je xi tjíomʼe (10:23)

a Chótsenlai ya kjoaʼmiya 35, “Jméni xi koa̱n sʼiaan kʼianga kui chjoéjiaan xi ndatjín”.

b Chótsenlai jñani tso: “Xi ya tjosjejinni nga ño koya xi tjínle je njín” ya  punto xi mani 5 kao ya nota 3, “Josíkao chjinexki je njínle chjota kʼianga tiya”.

c Tjínkʼa chjinexki xi tsín njín tsole nga ño koya xi tjínle je njín. Kuinga machjénni nga kʼoakʼuínlai je chjinexki nga tsín koa̱n xi̱nyáli njín kʼoa kao glóbulos rojos, glóbulos blancos, plaquetas kʼoa kao plasma.