Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 39

Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Totó

Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Totó

ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e totó. Ka ʻikai ia, heʻikai ha taha ʻe moʻui. ʻI he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e totonu ke tala mai ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e totó. Ko e hā kuó ne leaʻaki fekauʻaki mo e totó? ʻOku lava ke kai pe huhu ia? ʻOku lava fēfē ke ke fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo e meʻá ni?

1. Ko e hā ʻa e vakai ʻa Sihova ki he totó?

ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe tala ange ʻe Sihova ki heʻene kau lotú: “Ko e moʻui ʻa e faʻahinga kakano kotoa pē ko hono totó.” (Livitiko 17:14) Kia Sihova, ko e totó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e moʻuí. Ko e moʻuí ko ha meʻaʻofa makehe mei he ʻOtuá. Ko ia ai, ko e totó, ʻoku toe mātuʻaki makehe.

2. Ko e hā hono ngāueʻaki ʻo e totó ʻoku tapui ʻe he ʻOtuá?

ʻI he hili pē ʻa e Lōmakí, naʻe fekau ʻe Sihova ki heʻene kau lotú ke ʻoua ʻe kai ʻa e totó, pea naʻá ne toe leaʻaki ʻa e fekau ko ení ki he puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. (Lau ʻa e Sēnesi 9:4 mo e Livitiko 17:10.) ʻI he ngaahi senituli ki mui ai, naʻá ne toe ʻoange ʻa e fakahinohino ko ení ki he fakatahaʻanga faka-Kalisitiané ke hanganaki “fakaʻehiʻehi ai pē . . . mei he totó.”​—Lau ʻa e Ngāue 15:28, 29.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fakaʻehiʻehi mei he totó? Kapau ʻe tala atu ʻe ha toketā ke ke fakaʻehiʻehi mei he ʻolokaholó, heʻikai ke ke inu ia. Ka te ke kai ha meʻakai ʻoku ʻi ai ʻa e ʻolokaholó pe te ke huhu ʻa e ʻolokaholó ki ho ngaahi kālavá? ʻIkai ʻaupito. Pehē foki, ko e fekau ʻa e ʻOtuá ke fakaʻehiʻehi mei he totó ʻoku ʻuhingá ʻoku ʻikai totonu ke tau inu ʻa e totó pe kai ʻa e kakanoʻi manu ʻoku teʻeki fakatafe ʻa e totó. ʻOku ʻikai totonu ke tau kai ha meʻakai kuo tānaki ki ai ʻa e totó.

Fēfē hono ngāueʻaki fakafaitoʻo ʻa e totó? Ko e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku hā mahino ʻene maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau heni hono huhu ʻa e toto kakató pe ko hono ngaahi konga tefitó, ʻa ia ko e sela kulokula, sela hinehina, peletileti mo e pelesimaá. Ko e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻe niʻihi ʻoku ʻikai hā mahino ʻene maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku kau ai hono ngāueʻaki ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo hono ngaahi konga tefito ʻo e totó. Ko e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku kau ai hono ngāueʻaki ʻa e toto tonu ʻo e tokotahá. ʻI hono fuatautau ení, kuo pau kiate kitautolu taki taha ke ne fai ha fili fakafoʻituitui. a​—Kalētia 6:5.

KELI LOLOTO ANGE

Sivisiviʻi ʻa e founga ke fai ai ha ngaahi fili fakafaitoʻo fekauʻaki mo e totó.

3. Fai ʻa e ngaahi fili fakafaitoʻo ʻoku fakahōifua kia Sihova

ʻOku lava fēfē ke ke fai ha ngaahi fili fakafaitoʻo fekauʻaki mo e totó ʻoku fehoanaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá? Huluʻi ʻa e VITIOÓ, pea tali leva ʻa e fehuʻi ko ení. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke muimui ʻi he ngaahi sitepu hokó ki muʻa ke fai ʻa e ngaahi filí?

  • Lotu ki ha poto.​—Sēmisi 1:5.

  • Kumi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú pea fakakaukau ki he founga ke ke ngāueʻaki ai kinautolú.​—Palōveepi 13:16.

  • Feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi fili ʻoku ala maʻu ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí.

  • ʻIloʻi ʻa e ngaahi fili ʻoku hā mahino heʻikai ke ke talí.

  • Fakapapauʻi te ke kei maʻu ha konisēnisi maʻa hili hono fai hoʻo filí.​—Ngāue 24:16. b

  • Manatuʻi, ʻoku ʻikai totonu ke tala atu ʻe ha taha ʻa e fili ʻoku totonu ke ke faí ʻi he ngaahi meʻa fakakonisēnisí, naʻa mo ho hoa malí, ko ha mātuʻa pe ko ho faiako ako Tohi Tapú.​—Loma 14:12.

  • Hikiʻi hifo hoʻo ngaahi filí.

4. ʻOku kumi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he founga fakafaitoʻo lelei tahá

ʻOku malava ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e totó pea maʻu ha ngaahi faitoʻo lelei ʻo ʻikai kau ai ʻa e totó. Huluʻi ʻa e VITIOÓ.

Lau ʻa e Taitusi 3:2, pea lāulea leva ki he fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻapaʻapa maʻu pē mo anga-malū ʻi he talanoa ki he kau toketaá?

ʻIkai ke tali

Kalisitiané ke ne fai ʻa e filí

A. Pelesimā toto

Fanga kiʻi kongokonga iiki mei he pelesimaá

E. Sela hinehina

Fanga kiʻi kongokonga iiki mei he sela hinehiná

F. Peletileti

Fanga kiʻi kongokonga iiki mei he peletiletí

H. Sela kulokula

Fanga kiʻi kongokonga iiki mei he sela kulokulá

 5. ʻI he taimi ʻoku kau ai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó

ʻOku ʻi ai ha konga tefito ʻe fā ʻo e totó, ko e sela kulokula, sela hinehina, peletileti mo e pelesimaá. ʻI he ngaahi konga ko ení, ʻoku toe ʻi ai hono ngaahi kongokonga iiki ange, ʻa ia ʻoku ui ko e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. c ʻI he niʻihi ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki ko ení ʻoku ngāueʻaki fakafaitoʻo ke tokoni ki hono tauʻi ʻa e ngaahi mahakí pe tokoni ki ha taha ke taʻofi ʻa e fānoa ʻo e totó.

ʻI he fekauʻaki mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó, ko e tokotaha Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne fai ʻene filí tonu makatuʻunga ʻi hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú. ʻE fili nai ʻa e niʻihi ke talitekeʻi ha founga fakafaitoʻo ʻoku kau ai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. ʻOku ongoʻi nai ʻe he niʻihi ʻoku fakaʻatā kinautolu ʻe honau konisēnisí ke tali ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó.

ʻI hono fai hoʻo ngaahi filí, fakakaukau ki he ongo fehuʻi ko ení:

  • Ko e hā ʻoku ou talitekeʻi ai pe tali ʻa hono ngāueʻaki ha fanga kiʻi kongokonga iiki ʻe niʻihi ʻo e totó? ʻE anga-fēfē haʻaku fakamatalaʻi eni ki ha toketā?

ʻE ʻEKE NAI ʻE HA TAHA: “Ko e hā ʻoku hala ai ke tali ʻa e huhu totó?”

  • Ko e hā haʻo fakakaukau?

FAKANOUNOU

ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga ʻoku loto ʻa Sihova ke tau ngāueʻaki ai ʻa e totó.

Fakamanatu

  • Ko e hā ʻoku vakai ai ʻa Sihova ki he totó ʻoku mātuʻaki makehé?

  • ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ko e fekau ʻa e ʻOtuá ke fakaʻehiʻehi mei he totó ʻoku ʻuhingá ko e ʻoua ʻe huhu totó?

  • ʻE lava fēfē ke ke fai ha ngaahi fili lelei fekauʻaki mo hono ngāueʻaki fakafaitoʻo ʻa e totó?

Meʻa ke Fai

AKO LAHI ANGE

Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku totonu ke ne tākiekina hoʻo ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakafaitoʻo ʻoku kau ki ai ho totó tonu?

“Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” (Ko e Taua Leʻo, ʻOkatopa 15, 2000)

Ko e hā ʻoku totonu ke ke fakakaukau ki aí ʻi hoʻo fili pe te ke tali ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó?

“Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” (Ko e Taua Leʻo, Sune 15, 2004)

Ko e hā naʻá ne tākiekina ha toketā ke tui ko e vakai ʻa Sihova ki he totó ʻoku ʻuhinga lelei?

“Naʻá Ku Tali ʻa e Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Totó” (ʻĀ Hake!, ʻEpeleli 8, 2004)

Sio angé ki he hoko ʻa e kau mātuʻa ʻi he Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí ʻo tokoni ki honau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

Poupouʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga Puké (10:23)

a Sio ki he Lēsoni 35, “Founga ke Fai Ai ʻa e Ngaahi Fili Leleí.”

b Sio ki he  poini 5, “ʻI he Taimi ʻOku Kau Ai ʻa e Fanga Kiʻi Kongokonga Iiki ʻo e Totó,” mo e Fakamatala ʻi he Ngataʻangá 3, “Founga Fakafaitoʻo ʻOku Kau ki Ai ʻa e Totó.”

c ʻOku fakakaukau ʻa e kau toketā ʻe niʻihi ko e konga tefito ʻe faá ʻoku tatau pē mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. Ko ia ai, ʻoku fiemaʻu ke ke fakamatalaʻi hoʻo fili fakafoʻituituí ke ʻikai tali hono huhu ʻa e toto kakató pe sela kulokula, sela hinehina, peletileti pe pelesimaá.