Kuaʼan-ní nu̱u̱ iyo

Kuaʼan-ní nu̱u̱ índice

LECCIÓN 40

¿Na̱sa kuu koo ndoo-yo tanu kúni maa Yandios?

¿Na̱sa kuu koo ndoo-yo tanu kúni maa Yandios?

Kani xini-ní sɨkɨ ɨn naná ja too ini-ña de satuʼva-ña seʼe yɨɨ́ luli-ña tágua kiʼin-ji nu̱u̱ veʼe skuaʼa. De chuʼun ini-ña ja koo ndoo-ji ji koo ndoo saʼma-ji ji koo vii-ji. Yaʼa saʼa ja ma kukúʼu̱-ji de steʼen-ji nu̱u̱ nda̱ká ñayí ja ka ndɨʼvɨ ini ta̱tá-ji ja sɨkɨ maa-ji. Jeová, ja kuu Ta̱tá-yo kutoo-Ya yoʼo, suni kúni-Ya ja koo ndoo yɨkɨ kuñu-yo de koo ndoo janduni-yo. Ja koo ndoo-yo ja vaʼa maa-yo kuu ji suni ka kaʼan vaʼa-ji sɨkɨ Yandios-yo.

1. ¿Na̱sa koo ndoo yɨkɨ kuñu-yo?

Jeová kachi-Ya nu̱u̱-yo “Coo ndoo ndá ro” (1 Pedro 1:16). Tágua koo i̱i̱-yo, jiniñuʼun ja koo ndoo yɨkɨ kuñu-yo ji janduni-yo. Steʼen-yo ja iyo ndoo yɨkɨ kuñu-yo ta jíchi-yo ji iyo ndoo saʼma-yo, veʼe-yo ji carru-yo. Suni chíndeé-yo ja na koo ndoo Salón del Reino. Nú kuu-yo ñayí ndoo, yaʼa saʼa ja nda ñayí ndachiñuʼun-ji Jeová (2 Corintios 6:3, 4).

2. ¿Naguá kuu ja ma saʼa-yo tágua koo ndoo-yo?

Biblia kachi nu̱u̱-yo: “Ja̱ ñúcuán ná sáʼá ndoo ó maá ó nda̱cá ja̱ sátéʼén yiqui cúñu ó jíín áno̱ o̱” (2 Corintios 7:1). Ja ñukua kuu ja nduu saʼa-yo tiñu ja stíví yɨkɨ kuñu-yo ji janduni-yo. De, sɨkɨ ja kúni-yo ja Jeová koo sii ini-Ya jín ja jani xini-yo, chuʼun ini-yo tágua ma kani kuiti̱ xini-yo tiñu téʼén (Salmo 104:34TNM). Suni, niini saʼa-yo ja ndɨʼɨ tuʼun kaʼan-yo koo ndoo-ji (kaʼvi-ní Colosenses 3:8).

¿De na tiñu kuu ja saʼa téʼén ka yɨkɨ kuñu-yo axi janduni-yo? Iyo sava nda yuku̱ ja kuu saʼa téʼén yɨkɨ kuñu-yo. Sɨkɨ ñukua kuu, ja nduu te̱e̱-yo iinu̱ nduu jichi-yo yuku̱ coca ji suni nduu jíʼi-yo ta̱ta̱n ja saʼa téʼén yɨkɨ kuñu-yo. Ta saʼa-yo sukua, jito-yo maa-yo ji suni steʼen-yo ja iyo yɨñuʼún-yo nu̱u̱ ja teku. De suni, tágua koo ndoo janduni-yo, chuʼun ini-yo tágua ma saʼa-yo nda tiñu téʼén tanu kuu masturbación axi kundeʼe-yo ñayí ka vichí ja saʼa tiñu téʼén (Salmo 119:37TNM; Efesios 5:5). Vese víjin kuu ja sndoo̱ ndɨʼɨ tiñu téʼén yaʼa, de Jeová chi iyo tuʼva-Ya tágua chindeé-Ya yoʼo (kaʼví-ní Isaías 41:13TNM).

NÁ KUTUʼVA KA-YO SƗKƗ TUʼUN YAʼA

Ná kundeʼe-yo na̱sa saʼa yɨñuʼún nu̱u̱ Jeová ja koo ndoo-yo ji na̱sa sndoo̱-yo nda tiñu ja nduu iyo vaʼa.

3. Ja iyo ndoo saʼa yɨñuʼún nu̱u̱ Jeová

Ta kaʼvi-yo nda ley ja ni jeʼe Jeová nu̱u̱ ñuu Israel ichi yáta̱, jakuʼun ini-yo ja̱ ja koo ndoo kánuu tuni nu̱u̱ maa-Ya. Ka kaʼvi-ní Éxodo 19:10 ji 30:17-19TNM de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • ¿Naguá steʼen nda versículo yaʼa sɨkɨ na̱sa ndeʼe Jeová ja koo ndoo-yo?

  • ¿Na tiñu vaʼa chíndeé nu̱u̱-yo ja niini koo ndoo-yo?

Tágua koo ndoo-yo jiniñuʼun tiempo ji chuʼun tuni ini-yo. De kuu koo ndoo-yo vaʼani̱ nu̱u̱ ndee-yo axi kuíká-yo axi kundaʼvi-yo. Ka kundeʼe-ní VIDEO de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • Nú nda ñayí ja kaʼan-yo Tuʼun Yandios ka ndeʼe ja iyo ndoo nda ndatiñu-yo, ¿a kuu chíndeé ñukua ja koo yɨñuʼún-ji nu̱u̱ Jeová? ¿Nakú?

4. Sndoo̱-ní nda tiñu ja nduu iyo vaʼa

Jeová kuu chíndeé-Ya nu̱u̱-yo tágua sndoo̱-yo tiñu téʼén.

Nú maa-ní te̱e̱-ní iinu̱, axi jíʼi-ní ta̱ta̱n xée̱n axi te̱e̱-ní droga, sanaa jíni̱ vaʼa-ní ja víjin kuu ja sndoo̱-ní ndɨʼɨ ja yaʼa. Ɨn ja kuu chíndeé nu̱u̱-ní kuu ja kani xini-ní na̱sa stíví ja teku-ní. Ka kaʼvi-ní Mateo 22:37-39, de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ na̱sa nda iinu̱ jín nda ta̱ta̱n xée̱n stíví-ji...

  • ... ja kitaʼan vaʼa ɨn ñayí jín Jeová.

  • ... nu̱u̱ nda̱ká ñayí veʼe ji inka-ji.

Kani xini-ní nu̱u̱ tiñu ja kúu̱ saʼa-ní tágua sndoo̱-ní nda tiñu téʼén. a Ka kundeʼe-ní VIDEO.

Ka kaʼvi-ní Filipenses 4:13 de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • ¿A káʼán-ní ja nú ɨn ñayí saʼa-ji sáʼan, kaʼvi-ji Biblia jaʼan-ji nu̱u̱ nda reunión kuu chíndeé nu̱u̱-ji tágua sndoo̱-ji nda tiñu téʼén? ¿Nakú jani ini-ní sukua?

5.Ná chuʼun ini-yo sndoo̱-yo nda tiñu téʼén ji janduni téʼén

Ka kaʼvi-ní Colosenses 3:5 de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • ¿Na̱sa jíni̱-yo ja ndɨʼɨ tiñu ndii̱ kuu tiñu téʼén nu̱u̱ Jeová?

  • ¿A káʼán-ní ja iyo vaʼa ja Jeová kakan-Ya nu̱u̱-yo ja koo ndoo janduni-yo? ¿Nakú?

Kutuʼva-ní na̱sa kuu chuʼun ini-ní ja sndoo̱-ní ɨn janduni téʼén. Ka kundeʼe-ní VIDEO.

Jesús ni jatiñu-de ɨn ejemplo tágua steʼen-de nu̱u̱-yo naguá jiniñuʼun ñama̱ saʼa-yo nú kúni-yo ja koo ndoo janduni-yo. Ka kaʼvi-ní Mateo 5:29, 30TNM de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • Jesús nduu ni kúni-de kaʼan-de ja stákue̱ʼé-yo maa-yo, chi sa jiniñuʼun ja kani vaʼa xini-yo ja saʼa-yo. ¿Naguá jiniñuʼun ja saʼa-yo tágua ma kani xini-yo nu̱u̱ nda tiñu téʼén? b

Nú ja chuʼun ini-ní sndoo̱-ní ja kani xini-ní sɨkɨ tiñu téʼén, kuu kuʼun kají ini-ní ja Jeová teya̱ʼvi-Ya ja saʼa-ní. Ka kaʼvi-ní Salmo 103:13, 14TNM de ka ndatuʼun-ní sɨkɨ nda tuʼun yaʼa:

  • Nú víjin kuu nu̱u̱-ní ja sndoo̱-ní tiñu téʼén, ¿a jani ini-ní ja nda versículo yaʼa kuu chindeé nu̱u̱-ní tágua saʼa-ní ja vaʼa? ¿Nakú?

¡Ma nuu ini-ní! Nú ni saʼa tuku-ní tiñu téʼén nduu kúni kaʼan ja nduu ni kundeé-ní

Sanaa ñama̱ kani xini-ní “Ni stíví tuku-sa tiñu; ma chuʼun ka ini-sa saʼa-sa ja vaʼa”. De kani xini-ní sɨkɨ ja yaʼa. Nú ɨn teé jinu ni kinunkava-de nduu kúni kaʼan ja ni skinaa-de ja jinu-de ji ja nakejaʼa tuku-de. De inuú kuu jín maa-ní, nú ni saʼa tuku-ní tiñu téʼén nduu kúni kaʼan ja nduu ni kundeé-ní. Ji, ja nda̱a̱ ja, ñukua nduu stíví ndɨʼɨ ja vaʼa ja̱ ja ni saʼa-ní. Tágua kundeé-ní, nduu kúni kaʼan ja ma kinunkava tuku-ní. Ja ñukua kuu ja ¡ma nuu ini-ní! Jeová, chíndeé-Ya nu̱u̱-ní tágua kuu sndoo̱-ní ndɨʼɨ tiñu téʼén.

JA KACHI SAVA NDA ÑAYÍ: “De ɨn vicio kuu, ma kuu sndoo̱-sa”.

  • ¿Na texto Biblia kuu kuatiñu-ní tágua steʼe-ní nu̱u̱ ñayí ñukua ja, Jeová chíndeé-Ya nu̱u̱-ji, tágua sndoo̱-ji ndɨʼɨ tiñu téʼén?

JA NI KUTUʼVA-YO

Saʼa sii-yo nu̱u̱ Jeová nu̱u̱ iyo ndoo yɨkɨ kuñu-yo, janduni-yo ji ndɨʼɨ tiñu saʼa-yo.

Tuʼun núku̱ʼun ini

  • ¿Nakú kánuu tuni ja koo ndoo-yo?

  • ¿Naguá jiniñuʼun saʼa-yo tágua koo ndoo yɨkɨ kuñu-yo?

  • ¿Naguá jiniñuʼun ja saʼa-yo tágua niini kani ndoo xini-yo ji koo ndoo ndɨʼɨ tiñu saʼa-yo?

Ja saʼa-ní

NU̱U̱ NDANIʼI KA-NÍ TUʼUN

Vese nduu nevaʼa-yo kuaʼa xu̱ʼún, ¿na tiñu kánuu kuu saʼa-yo tágua koo ndoo-yo?

Koo vaʼa-yo ji koo ndoo-yo: nakete-yo ndaʼá-yo (3:01)

Kaʼvi-ní sava nda tuʼun ja kuu chíndeé nu̱u̱-ní tágua sndoo̱-ní ja te̱e̱-ní iinu̱.

“Na̱sa sndoo̱ ja te̱e̱ iinu̱” (¡Despertad!, yo̱o̱ mayo kuiya 2010)

Kundeʼe-ní ja ni saʼa ɨn teé tágua sndoo̱-de ja ndeʼe-de pornografía.

“Kuaʼa ji̱chi ni kinunkava tuku-sa de nde ni kundeé-sa” (La Atalaya, núm. 4 2016)

a Nu̱u̱ sección “Nu̱u̱ ndaniʼi ka-ní tuʼun” nu̱u̱ lección yaʼa, nu̱u̱ tuʼun kachi “¿Na̱sa sndoo̱ ja te̱e̱ iinu̱?”, taji tuʼun vaʼa ja chíndeé tágua sndoo̱ tiñu téʼén.

b Tágua kuni-ní na̱sa kuu sndoo̱-ní tiñu téʼén ja kuu masturbación, kundeʼe-ní nu̱u̱ capítulo 25 nu̱u̱ tutu Ja ka jikatuʼun nda suchí kua̱chi (volumen 1), ja nani “¿A kuu kundeé-sa sndoo̱-sa tiñu téʼén ja kuu masturbación?”.