Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME 42

Baibul Loko Nining i Kom Nyomme ki Bedo ma Pe Inyomme?

Baibul Loko Nining i Kom Nyomme ki Bedo ma Pe Inyomme?

I tekwaro mogo, dano tamo ni pe twere me bedo ki yomcwiny ka pe inyomme. Ento, pe dong tye ni jo munyomme ducu cwinygi yom dok ni jo ducu ma wigi nono cwinygi pe yom. Baibul waco ni nyom nyo bedo ma wi nono ducu gubedo mot ma oa ki bot Jehovah.

1. Adwogi maber ango ma inongo ka wi nono?

I Baibul, wanongo lok man ni: “Bot jo ma peya gunyomo, ki bot mon ma coggi oto, awaco kit man ni, bedo ber ka kono gubedo macalo an.” (Kwan 1 Jo Korint 7: 8, 32, 33.) I yo ma nining ma twero “bedo ber” pi ngat moni pe me nyomme? Pe mitte ni Lakricitayo ma wiye nono ogwok dakone nyo cware. Pi meno, en bedo agonya loyo jo ma gunyomme. Me labolle, mogo gitwero medo ticgi pi Jehovah i yo mapatpat, calo ki kobo i kabedo ma can lutit kwena tye iye. Ma dong pire tek loyo, gitwero tero cawa malac me dongo watgi ki Jehovah.

2. Adwogi maber ango ma inongo ka inyomme i te cik?

Calo bedo ma wi nono, nyom bene kelo adwogi mabeco mapol. Baibul waco ni “bedo jo aryo ber kato ma dano acel obedo kene.” (Latitlok 4:9) Man tye ada tutwalle pi Lukricitayo ma giketo cik ma igi lac me Baibul i tic i nyomgi. Laco ki dako ma gunyomme i te cik gikwonge ni gibimarre dok gibiwore i kingi kun ngat man gwoko lawote. Macalo adwogine, gibedo ma wigi opye mot loyo laco ki dako ma gibedo kacel labongo nyomme. Dok nyom keto te guti maber pi gwoko lutino.

3. Jehovah neno nyom nining?

I kare ma Jehovah oribo laco ki dako mukwongo i nyom, en owaco ni: ‘Laco biweko wonne ki minne, moko i kom dakone liking.’ (Acakki 2:24) Jehovah mito ni laco ki dakone gumarre dok gubed kacel pi kare me kwogi ducu. En ye keto nyom keken ka ngat acel i kingi otimo abor. Ka meno otimme, ci Jehovah miyo twero bot ngat ma pe otimo bal-li me moko tamme ka ce ebiketo nyomme nyo pe. a (Matayo 19:9) Jehovah pe ye ni laco ma Lakricitayo onyom mon mapol.—1 Temceo 3:2.

NONG NGEC MATUT

Pwony kit ma itwero bedo ki yomcwiny —ki kit ma itwero yomo kwede cwiny Jehovah—kadi inyomme nyo pe.

4. Ti ki motti me bedo ma wi nono i yo maber

Yecu onongo neno bedo ma wiye nono macalo mot. (Matayo 19:11, 12) Kwan Matayo 4:23, ci wunyam lapeny man:

  • Yecu otiyo ki motte me bedo ma wiye nono nining me tic pi Wonne ki konyo jo mukene?

Lukricitayo ma wigi nono gitwero nongo yomcwiny ka gitiyo ki kwogi kit ma Yecu otimo kwede. Tuk VIDIO, ci wunyam lapeny ma lubo-ni.

  • I yo mabeco ango ma Lakricitayo twero tic ki motte me bedo ngat ma wiye nono?

Tika onongo ingeyo?

Baibul pe tito mwaka matidi loyo ma ngat moni twero nyomme iye. Kadi bed kit meno, Baibul cuko cwiny jo matino me kuro wang ma gukato “kare me bulu,” ma meno kare ma nongo miti me buto tye matek dok twero nyweno wi ngat matidi weko pe moko tam me ryeko.—1 Jo Korint 7:36, NWT.

5. Yer ngat ma ibinyomo ki ryeko

Yero ngat ma ibinyomo tye i kin tam ma pigi tego loyo ma ibimokone i kwoni. Kwan Matayo 19:4-6, 9, ci wunyam lapeny man:

  • Pingo omyero Lakricitayo pe orune ka nyomme?

Baibul twero konyi me ngeyo kit mene ma myero ngat moni obed kwede wek en obed won ot nyo min ot maber. Ma dong pire tek loyo, yeny ngat ma maro Jehovah. b Kwan 1 Jo Korint 7:39 ki 2 Jo Korint 6:14. I ngeye, wunyam lapeny magi:

  • Pingo omyero wanyomme ki Lakricitayo lawotwa keken?

  • Itamo ni Jehovah biwinyo nining ka wayero me nyomo ngat ma pe mare?

Ka lee aryo ma gipat adada kitweyogi i kom ayoko acel, gin aryo ducu gibideno can. I yo acel-lu, Lakricitayo ma onyomme ki ngat ma pe woro Jehovah bibedo ki pekki mapol

6. Nen nyom kit ma Jehovah neno kwede

I kare pa Luicrael macon, jo mogo onongo giketo nyomgi pi tyen lok ma pe tye atir. Kwan Malaki 2:13, 14, 16, ci wunyam lapeny man:

  • Pingo Jehovah dag tim me keto nyom pi tyen lok ma Baibul pe cwako?

Tim me abor ki keto nyom kelo peko mapol bot ngat ma pe obalo-ni kacel ki lutino

Tuk VIDIO, ci wunyam ma lapeny ma lubo-ni.

  • Ka cwari nyo dakoni pe obedo ngat ma woro Jehovah, gin ango ma itwero timo wek wubed ki yomcwiny i nyomwu?

7. Lub cik pa Jehovah madok i kom nyom

Twero mitte ni ngat moni otute matek me lubo cik pa Jehovah madok i kom nyom. c Ento Jehovah goyo laane i kom jo ma gilubo cikke. Tuk VIDIO.

Kwan Jo Ibru 13:4, ci wunyam lapeny magi:

  • Tika itamo ni cik pa Jehovah madok i kom nyom opore? Pingo iye nyo pe iye?

Jehovah mito ni Lukricitayo guco nyomgi nyo keto nyomgi pien i lobe mapol gamente guketo cik ma kit meno. Kwan Tito 3:1, ci wunyam lapeny man:

  • Ka in ibedo ngat munyomme, tika itwero moko ada ni nyomwu kicoyo i te cik pa gamente?

NGAT MO ROMO PENYI NI: “Pingo omyero inyomme? Jo aryo mono pe gitwero bedo mere abeda kacel?”

  • In iromo gamone ningo?

WOT WIYE WIYE

Nyomme nyo bedo ma wi nono ducu gubedo mot ma oa ki bot Jehovah. Jo ma wigi nono kacel ki jo ma gunyomme gitwero bedo ki yomcwiny ka gikwo ma lubbe ki miti pa Jehovah pigi.

Ngo ma ipwonyo?

  • I yo mabeco ango ma Lakricitayo twero tic ki motte me bedo ngat ma wiye nono?

  • Pingo Baibul waco ni omyero wanyom Lakricitayo lawotwa keken?

  • Baibul ye keto nyom pi tyen lok acel mene?

Gin me atima

TIM KWED

Tyen lokke ngo me nyomme “i kin jo pa Rwot keken”?

“Lapeny pa Lukwan Bukkewa” (Wi Lubele, Julai 1, 2004)

Nen vidio aryo macego cego ma twero konyi me moko tam mabeco madok i kom nyom ki winnye pi nyom.

Yubbe pi Nyom (11:53)

Nen kong pingo omego acel winyo ni jami ma Jehovah omine ber loyo gin mo keken ma en ojalo.

Onongo Atye ki Gen ni En Bipwonyo Ada (1:56)

Jami ango ma ngat moni myero kong otam iye ma peya omoko tamme me pokke nyo keto nyomme?

“Ket Deyo i Kom ‘Gin ma Lubanga Oribo Kacel’” (Wi Lubele, Decemba 2018)

a Nen Lok me Giko Buk Man me 4 ma loko i kom pokke kadi bed tim tarwang mo pe otimme.

b I tekwaro mogo, lunyodo aye giyero ngat ma latingi myero onyom. Ka ce wulubo tekwaro man, ci gin ma lunyodo ma lumar myero guket cwinygi iye pe obedo cente nyo rwom me kwo pa ngat ma gitye ka yero pi latingi-ni, ento ka ce en maro Jehovah.

c Ka itye ka bedo ki ngat mo ma pe inyomme kwede, in aye omyero imok tammi piri keni ka ce ibiweko ngat meno nyo ibinyomme kwede.