Ano ki le manatu

Ano ki le lisi a kupu mauiga

KAPITE 46

Koleā e Maʼuiga Ai Ke Soli Lou Maʼuli Kia Seova Mo Papitema?

Koleā e Maʼuiga Ai Ke Soli Lou Maʼuli Kia Seova Mo Papitema?

Ko le soli o le maʼuli kia Seova, ko lau fakapapau kiate ia i le faikole, e ke tausi loa kiate ia tokatasi mo fakamuʼamuʼa lona finegalo i lou maʼuli. (Pesalemo 40:9) ʼOki ti ke papitema loa ke fakasā ai i muʼa o le tokaʼapi kua soli lou maʼuli ki le Atua. Ko ia ko se tonu maʼuiga ʼai a le soli o lou maʼuli kia Seova. Koleā leia e mafai ke ekenakiʼia a koe ke ke toʼo le tonu lenā?

1. Koleā e soli ai e se tasi lona maʼuli ki le Atua?

E soli e se tasi lona maʼuli kia Seova o tupu ko lona alofa kiate ia. (1 Soane 4:10, 19) E pati i le Tosi-Tapu: ‘E ke alofa loa ki le Aliki, lou Atua, i lou loto kātoa, mo lou maʼuli kātoa, mo lou atamai kātoa, ti mo lou makeke kātoa.’ (Maleko 12:30) E tou fakasā lotātou alofa ki le Atua i atātou māsau mo atātou aga. Sakinake la, e āvaga se taumātuʼa talie kua lā fealofani māʼoki, o toe felaʼaki mo tātou e tou soli lotātou maʼuli kia Seova mo papitema talie e tou alofa kiate ia.

2. Koā tapuakina e soli e Seova ki ana kaunaga alā kua papitema?

Ka ke papitema e ke kau loa ki le fa fāmili fiafia o Seova. E ke tio loa ki lona alofa kiate koe i anoʼaga kesekese, ti e toe lasi ake loa mo lau faka ofi ki le Atua. (Lau Malakia 3:16-18.) E liliu loa Seova ko lou Tamana ti e ke maʼua loa lou fa fāmili fakalaumālie i le mālamanei kātoa e alofa kia Seova o fai pe te koe. (Lau Maleko 10:29, 30.) Ko ia, e iai a anoʼaga e tonu ke ke fai i muʼa o lau papitema. E tonu ke ke ako muʼa ke ke iloa a Seova, mo alofa kiate ia mo tui ki lona Alo. ʼOki ti tonu ke ke soli lou maʼuli kia Seova i le faikole. Kāpau e ke fai a anoʼaga anā ti mo papitema, e ke saʼele loa i le ala leia e taki ki le maʼuli leʼegato. E pati i le Folafola a le Atua: ‘Ko le papitema e saofaki e ia tātou.’1 Petelo 3:21.

MANATU LOLOTO

Ta tioʼi pe koleā e maʼuiga ke ke soli lou maʼuli kia Seova ti mo papitema.

3. E tonu ke tou filifili fuli pe ko ai ka tou tausi ki ai

I le temi muʼa, na manatu a ʼiki kau Iselaele e mafai lalātou tausi kia Seova ti mo le atua loi ko Paale. Kae na kakau e Seova lana polofeta ko Elia ke ano o fakatonutonuʼi lalātou faʼasiga manatu. Lau 1 Sau 18:21, ti fai le vesili leinei:

  • Koleā le tonu na tonu ke fai e le kau Iselaele?

E tonu ke tou filifili pe ko ai ka tou tausi ki ai o fai pe le kau Iselaele. Lau Luka 16:13, ti fai a vesili anei:

  • Koleā e leʼaise mafai ke tou tausi kia Seova ti mo se tasi kese pe ko se tasi ake a neʼa?

  • E fefeʼaki latātou fakasā kia Seova e tou filifili ke tou tausi kiate ia?

4. Fakakaukau ki le alofa o Seova kiate koe

Na lasi a neʼa alofa maʼuiga na soli mai e Seova. E fefeʼaki latātou liufaki le alofa lenā kiate ia? Tioʼi le GĀ ʼATA.

Na fakasā fefeʼaki e Seova lona alofa kiate koe? Lau Pesalemo 104:14, 15 mo 1 Soane 4:9, 10, ti fai a vesili anei:

  • Koā a neʼa alofa o Seova e ke mālieʼia tāfito?

  • Koleā e ke logoʼi o uiga mo Seova i lau fakakaukau ki neʼa alofa anā na soli atu e ia?

Kā soli mai e se tasi se neʼa alofa e tou mālieʼia, ti e tou fia fakasā kiate ia lotātou lotofakafetaʼi. Lau Tetelonome 16:17, ti fai le vesili leinei:

  • Kā ke fakakaukau ki neʼa fuli alā na fai e Seova kiate koe, koleā leia e ke fia soli kiate ia?

5. E lasi a tapuakina ka ke ʼaga loa o maʼua

Tokaʼapi e lotou manatu e lotou fiafia loa mo kāpau e lotou logologona, mo maʼua salātou gaʼoi mālie pe mou koloa. Kae e māʼoki ko ia? Tioʼi le GĀ ʼATA, ti fai a vesili e soa atu ki ai.

  • Logo ai na fia fai a Andreï ki le ʼaka, kae koleā na ʼaga ai a ia o tiʼaki?

  • Na filifili e ia ke soli lona maʼuli kia Seova kae leʼai ki le ʼaka. Ki lau manatu, ko le tonu mālie ko ia lenā na fai e ia? Koleā lona tupuʼaga?

I muʼa o le liliu o le apositolo ko Paulo ko se tisipulo a Sesu, na ako e ia le lao Fakasutea mo se tagata logologona. Na mafai ke maʼua sana gaʼoi mālie kae na tituʼa ia ki ai kae liliu ko se tisipulo a Sesu. Na fakasemala ko ia? Lau Filipe 3:8, ti fai a vesili anei:

  • Na fakaʼuiga e Paulo a neʼa alā na fai e ia i muʼa o lana liliu ko se tisipulo a Sesu ‘ko ni penu.’ Koleā na pati fenaʼaki ai aia?

  • Koleā loa leia na maʼua e ia?

  • Ki lau manatu, e ke fiafia loa ko ia mo kāpau e ke tausi kia Seova pe ke fiafia loa ko ia i le fai o se tasi ake a neʼa?

I le liliu a Paulo ko le tisipulo a Sesu, na lasi ake a tapuakina na maʼua e ia

E PATI A ʼIKI: “E leʼaise uiga le soli o lokita maʼuli kia Seova.”

  • Koleā leia e tonu ke ekenaki ai a koe ke ke fia soli lou maʼuli kia Seova?

MANATU TĀFITO

Ko lotātou alofa kia Seova e tupu ai latātou ʼaga o soli lotātou maʼuli kiate ia mo papitema.

Fakamanatu

  • Koleā e tusa mo Seova ke tou alofa mo tausi kiate ia mo lotātou loto kātoa?

  • E fakapale fefeʼaki e Seova ana kaunaga kua papitema?

  • E ke fia soli loa ko ia lou maʼuli kia Seova?

Laku fakatuʼutuʼu

A ʼIKI MANATU

Koleā na filifili ai e se fafine sua ti mo se tagata faimānogi ke soli lolā maʼuli kia Seova?

Ko Vesili e Fai e Le Kau Tupulaga: Koleā Leia Ka Kau Fai Loa Ki Loku Maʼuli?—Ko Suvenia (6:54)

Ko le gā ʼata, ko le sua o uiga mo le fiafia e logoʼi e lātou alā e soli lolātou maʼuli kia Seova.

E Kau Fia Soli Atu Loku Maʼuli (4:30)

Le anoʼaga na ekenakiʼia se fafine ke toe tioʼi a neʼa alā e maʼuiga kiate ia. Ko se fakamatala: “Mei fualoa mo laku fai le vesili leinei: Koleā le uiga o lotātou maʼuli?”

“Ko le Tosi-Tapu e fetogi e ia ni maʼuli” (Tule Leʼo, aso 1 o Novepeli 2012)