Dja pale

Dja papale

LEKTIONA 48

Rode tuke tire malen mishto win

Rode tuke tire malen mishto win

I tchatcho maal krell tiri bacht bareder, te hi tut i shukar tsiro — un krell tut sorles, te hi o tsiro pharo. Kanna tchinell i bibla, kai hi gar hakeno i tchatcho maal. Un har nai rodah mer menge tchatche mala? Dikas.

1. Hoi nai krell jekeskro malepen tuha?

Bud kope hi kowa jaake, kai well mari shinia jaake har kolengri, kolentsa mer khetne ham. Hi jek, ob te ham lentsa an presenz oder ap Social Media khetne: Nai wella latcho oder tchilatcho. I bibla penella, kai “kowa, kai khetne hi kolentsa, kai gosewo hi, kowa well ninna gosewo. Kowa, kai i maal hi i dinelentsa [kola, kai i Jehowes gar kamenna], kowa well bibachtelo” (Gosewe Laba 13:20). Te kamenn tire mala i Jehowes, un te djiwenn le leske, nai djan le tuke ap o wast, te atchess nai pash leste un te kress nai kowa, hoi job kamella — wawar krenn kowa gar. Doleske penell i bibla, te sikras gosewepen, mer te rodah mala. Te kamenn mare mala o Debles, hi kowa menge un ninna lenge mishto. Jaake nai “dell jek o wawares soor” latche labentsa (1. Tessalonikarja 5:11).

2. Har dikell o Jehowah ap tire malende?

O Jehowah rodell peske win, koon leskro maal wella. “Kolenge, kai ap o tchatcho drom djan”, kolenge hi lo i maal (Gosewe Laba 3:32). Har wals i Jehoweske kowa, mer te rodams menge mala, kai les gar kamenna? Leske dukals kowa (Dik pal an Jakobo 4:4)! Mer te rodah men latche mala, sawe, kai les ninna kamenna, un mer te tserdah men ap leste, krell kowa i Jehowes bachteles (Gilja 15:1-4).

RODAS DUREDER

Kanna dikeh, hoske te rodas men latche mala win, un har te nai well menge sawo malepen, hoi men an maro djipen bachteles krella.

3. De jak glan tchilatche kontakte

I tchilatchi kontakta hi, te kamell jek o Debles un leskre tchatche standards gar. Dikenn o VIDEO, un rakrenn khetne pral:

  • Har nai well jek an tchilatche kontakte, ohne kai haiwell lo kowa?

Dikenn pal an 1. Korintarja 15:33, un rakrenn khetne pral:

  • Koon hi menge nai i tchilatchi kontakta, un hoske?

Dikenn pal an Gilja 119:63, un rakrenn khetne pral:

  • Ap hoi sikrell pes, kai hi jek i tchatcho latcho maal?

Te hi jek phabi buder gar mishto, nai steckrenn pen wawar ninna an. Hoi nai krell jek tchilatchi kontakta?

4. Ninna te hi jek gar jaake, har mer ham, nai well lo menge i latcho maal

I bibla tchinell pral dui morshende: David un Jonathan. Ninna kai hins le gar an o emligo phurepen, un kai wajan le dran wawar familje, hins jon tchatche mala. Dikenn pal an 1. Samuel 18:1, un rakrenn khetne pral:

  • Hoske nai well i maal mendar ninna an i wawar phurepen, oder wawar menshendar, har mer ham?

Dikenn pal an Remarja 1:11, 12, un rakrenn khetne pral:

  • Har nai krenn pen mala, kai kamenn i Jehowes, sorles?

Mer nai hatsah ninna kote mala, kai patsams kowa gar. Dikenn o VIDEO, un rakrenn khetne pral:

  • Hoske kran i Akileskre eltre pen i shero pral leskre mala dran peskri sikepaskri?

  • Hoske khamas job lengro maal te well?

  • Hoi kras, kai atchas lo gar kokres?

5. Hoi i tchatcho malepen hi

Kate hatseh, har te hatsess nai tchatche mala — un hoi te kress hunte, te nai wess ninna i tchatcho maal. Dikenn o VIDEO.

Dikenn pal an Gosewe Laba 18:24, un 27:17, un rakrenn khetne pral:

  • Hoi krenn penge tchatche mala?

  • Hi tut sawo latcho malepen jekeha? Te hi tut kowa gar: Hoi hunte kress tu, te nai well tut sawo maal?

Dikenn pal an Filiparja 2:4, un rakrenn khetne pral:

  • Te nai less i latcho maal, hunte wess tu ninna i latcho maal. Har kreh tu kowa?

Te nai less latche mala, hunte wess tu i latcho maal

BUD PENENNA: “Te hi i maal latcho, hi kowa jek, an hawo patsepen job hi.”

  • Hoi penals tu?

HOI KATE PENLO WAS

Mer te rodah menge mare mala mishto win, hi kowa menge un i Jehoweske mishto.

Hoi penals tu?

  • Hoske hi i Jehoweske kowa gar jek, koon mare mala hin?

  • Hawe kontakte hin menge gar mishto?

  • Har nai hatseh tu latche un tchatche mala?

Hoi me kamau te krell

BUDEDER

Kate drawereh, har i tchatcho maal menge koi hi, te hi men phare tsire.

“Har te kress an ko tsiro glan o endo i tchatcho malepen” (O Gardeskro Kheer, November 2019)

Kate well tuke penlo, hoi te djiness hunte pral i malepen online.

Sike gosewepen an i Social Media (4:12)

An koi artikla “Me kamum i dad” penell i morsh, hoske job pes wawar mala win rodas.

“I bibla krell o djipen newes” (O Gardeskro Kheer, April 1, 2012)