Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 50

Ere Kaka Joot Nyalo Bedo Mamor?​​—Kare mar 2

Ere Kaka Joot Nyalo Bedo Mamor?​​—Kare mar 2

Nyithindo gin mich moa kuom Jehova. Omiyo, odwaro ni jonyuol oritgi e yo maber. Jehova chiwo paro mabeyo ma nyalo konyo jonyuol timo kamano. Paro mochiwogo bende nyalo konyo nyithindo mondo gitim gik ma kelo mor e ot.

1. Jehova dwaro ni jonyuol otim ang’o?

Jehova dwaro ni jonyuol oher nyithindgi kendo gimany thuolo mang’eny kaka nyalore mar bedo kodgi. Odwaro bende ni jonyuol orit nyithindgi kuom gik ma nyalo hinyogi kendo giti gi Muma e puonjogi. (Ngeche 1:8) Onyiso wuone niya: “Dhiuru nyime pidhogi [tiende ni nyithindu] . . . kupuonjogi kaka Jehova dwaro.” (Som Jo-Efeso 6:4.) Jehova mor sama jonyuol luwo kaka ochikogi ni gipidh nyithindgi. Ok odwar ni gimi jomamoko ting’no.

2. Jehova dwaro ni nyithindo otim ang’o?

Jehova nyiso nyithindo niya: “Winjuru jonyuolu.” (Som Jo-Kolosai 3:​20.) Sama nyithindo omiyo jonyuolgi luor kendo giluwo kaka gichikogi, Jehova kod jonyuolgi bedo mamor. (Ngeche 23:​22-​25) Yesu noketo ranyisi maber ka ne en nyathi. Kata obedo ni ne en ng’at makare chuth, pod nowinjo jonyuolne kendo miyogi luor.​​—Luka 2:​51, 52.

3. Ere kaka unyalo sudo machiegni gi Nyasaye kaka joot?

Ka in janyuol, onge kiawa ni diher ni nyithindi oher Jehova mana kaka in bende ihere. Ere kaka inyalo konyogi hero Jehova? Mana ka itimo gima Muma wacho. Muma nyiso jonyuol niya: ‘Nyaka upuonj nyithindu chike Jehova gi kinda, uwuo kodgi e wi wechego sa ma ubet e uteu kod sa ma uwuotho e yo.’ (Rapar mar Chik 6:7) ‘Puonjo ng’ato gi kinda’ oriwo nyise gimoro nyadinwoya. Nyaka bed ni ing’eyo ni nyithindo nyaka nwonegi gimoro nyading’eny eka gipar. Mano nyiso ni onego imany thuolo mang’eny mar wuoyo gi nyithindi e wi Jehova. Ber ka iketo thuolo moro juma ka juma mar timo lamo mar joot. To kata ka ionge gi nyithindo, pod inyalo yudo ber mathoth, sama ikawo thuolo mar puonjruok Muma juma ka juma.

TIM NONRO

Non ane paro moko ma nyalo konyo joot mondo gidag e ngima mopong’ gi mor kod kuwe.

4. Tieg nyithindi e yor hera

Tiego nyathi nyalo bedo gi pek moko. Ere kaka Muma nyalo konyo? Som Jakobo 1:​19, 20, kae to uwuo e wi penjo ma luwogi:

  • Ere kaka jonyuol nyalo nyiso hera sama giwuoyo gi nyithindgi?

  • Ang’o momiyo janyuol ok onego orie nyathi sama iye owang’? a

5. Rit nyithindi

Mondo irit nyithindi, dwarore ahinya ni iwuo gi moro ka moro kuomgi e wi weche mag nindruok. Timo mano ok yot. Tug VIDIO, kae to uwuo e wi penjo ma luwogi:

  • Ang’o momiyo jonyuol moko yudoga ka teknegi wuoyo gi nyithindgi e wi weche mag nindruok?

  • Gin yore mage ma jonyuol moko osetiyogo mondo giwuo gi nyithindgi e wi weche mag nindruok?

Mana kaka nosekor, piny Satanni medo mana bedo marach. Som 2 Timotheo 3:​1, 13, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:

  • Moko kuom joma richo miwuoye e kwan matindo 13 gin joma dwanyoga nyithindo. Omiyo, ang’o momiyo en gima dwarore ni jonyuol owuo gi nyithindgi e wi weche mag nindruok kod kaka ginyalo ritore mondo kik hinygi?

Be ing’eyo?

Joneno mag Jehova nigi gik mang’eny ma nyalo konyo jonyuol wuoyo gi nyithindgi e wi weche mag nindruok, kod kaka ginyalo ritore mondo kik hinygi. Kuom ranyisi:

6. Mi jonyuolni luor

Nyithindo matindo kod rowere nyalo nyiso ni gimiyo jonyuolgi luor kaluwore gi yo ma giwuoyogo kodgi. Tug VIDIO, kae to uwuo e wi penjo ma luwo.

  • Ang’o momiyo ber ka rawera owuoyo gi jonyuolne e yo ma nyiso ni omiyogi luor?

  • Ere kaka rawera nyalo wuoyo gi jonyuolne e yo ma nyiso ni omiyogi luor?

Som Ngeche 1:​8, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:

  • Ang’o ma rawera onego otim sama jonyuolne onyise ni otim gimoro?

7. Lamuru Jehova kaka joot

Joneno mag Jehova ma nigi joot bedoga gi lamo mar joot juma ka juma. Lamo mar joot chalo nade? Tug VIDIO, kae to uwuo e wi penjo ma luwogi:

  • En ang’o ma joot nyalo timo mondo gitim Lamo mar Joot ma ok gibare?

  • Ang’o ma jonyuol nyalo timo mondo lamo mar joot okony joot duto kendo gibed mamor gi chenrono?​​—Ne picha ma yudore e chak sulani.

  • Gin ang’o ma nyalo monou puonjoru kanyachiel kaka joot?

E kinde Jo-Israel machon, Jehova ne dwaro ni joot oket thuolo mar puonjore Ndiko ma ok gibare. Som Rapar mar Chik 6:​6, 7, kae to uwuo e wi penjo ma luwoni:

  • Ere kaka inyalo tiyo gi puonj ma yudore e ndikono?

Paro moko ma joot nyalo tiyogo e lamo mar joot:

  • Ikuru chokruoge kanyachiel.

  • Unyalo somo kendo wuoyo e wi ndiko moko ma uhero.

  • Ka po ni un gi nyithindo matindo, unyalo golo kata goyo e otas sula moko mag tiego nyithindo manie jw.org.

  • Ka po ni un gi nyithindo ma rowere, unyalo wuoyo e wi sula molos ne rowere ma yudore e jw.org.

  • Unyalo timo drama moro mar Muma gi nyithindu.

  • Unyalo neno kendo wuoyo e wi vidio moro manie jw.org.

PARO MA JOMOKO NIGO: “Muma tek ma nyithindo ok nyal winjo tiende.”

  • Inyalo dwoko nade?

PUONJ MADUONG’

Jehova dwaro ni jonyuol oher nyithindgi, gitieggi, kendo giritgi maber; odwaro ni nyithindo owinj jonyuolgi kendo gimigi luor; kendo odwaro ni joot olame kanyachiel.

Ang’o ma ipuonjori?

  • Ere kaka jonyuol nyalo tiego kendo rito nyithindgi?

  • Ere kaka nyithindo nyalo nyiso jonyuolgi luor?

  • Gin ber mage ma joot nyalo yudo ka giketo tenge thuolo mar timo lamo mar joot juma ka juma?

Gima inyalo timo

MED TIMO NONRO

Gin puonj mage ma nyalo konyo nyathini ikore ne ngimane ma kinde ma biro?

“Gik Moko Auchiel Monego Ipuonj Nyithindi” (Nenuru! Na. 2 2019)

Ne ane paro moko ma yudore e Muma ma nyalo konyo joma rito jonyuolgi ma oseti.

“Ang’o ma Muma Wacho e Wi Rito Jonyuol ma Oseti?” (Sula ma yudore e jw.org)

Ne ane kaka ng’at moro ma ne ok ong’eyo rito nyithinde noduogo obedo wuoro maber.

Jehova Nopuonjowa Kaka Wanyalo Pidho Nyithindwa (5:58)

a E Muma, “rieyo” ng’ato oriwo puonje, taye, kendo kwere mondo kik otim gimoro marach. Ok en goye kata hinye e yo marach.​—Ngeche 4:1.