Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Ol Not

Ol Not
  1.  Luksave Hu Ya Bigfala Babilon

  2.  ?Mesaea Bambae i Kamtru Wetaem?

  3.  Ol Tritmen We i Joen Wetem Blad

  4.  Famle i Seraot

  5.  Ol Holide Mo Lafet

  6.  Ol Sik We Man i Save Pasem Long Narafala

  7.  Ol Bisnes We i Joen Wetem Loa

 1. Luksave Hu Ya Bigfala Babilon

?Olsem wanem yumi save se “Bigfala Babilon” i minim olgeta giaman relijen? (Revelesen 17:5) Makem ol pruf ya:

  • Hem i gat paoa long fulwol. Baebol i talem se Bigfala Babilon i sidaon long “ol hip blong ol man, mo ol nesen.” Mo “kingdom blong hem i rul antap long olgeta king blong wol.”—Revelesen 17:15, 18.

  • Hem i no wan paoa blong politik o bisnes. “Ol king blong wol” mo “ol bisnesman” oli no lus wetem hem.—Revelesen 18:9, 15.

  • Hem i no mekem wok blong God. Baebol i talem se hem i wan prostitut, from we hem i go joen wetem ol gavman blong kasem mane o sam narafala samting. (Revelesen 17:1, 2) Hem i stap lidim ol man blong olgeta nesen oli go rong. Mo hem i responsibol long ded blong plante man.—Revelesen 18:23, 24.

Gobak long lesen 13 haf 6

 2. ?Mesaea Bambae i Kamtru Wetaem?

Baebol i bin tokbaot se 69 wik i mas pas bifo we Mesaea i kam.—Ridim Daniel 9:25.

  • ?69 Wik Ya i Stat Wetaem? Long yia 455 B.K.T. Long taem ya we Hed gavman ya Nehemaea i go long Jerusalem blong “oli stanemap mo oli bildim taon ya bakegen.”—Daniel 9:25; Nehemaea 2:1, 5-8.

  • ?69 Wik Ya i Longfala Olsem Wanem? Long sam profet tok blong Baebol, wan dei i minim wan yia. (Namba 14:34; Esikel 4:6) So wan wik i minim seven yia. Long profet tok ya, 69 wik i minim 483 yia (69 wik x 7 dei).

  • ?69 Wik Ya i Finis Wetaem? Taem yumi kaontem 483 yia i stat long 455 B.K.T. yumi foldaon long 29 K.T. a !Hemia i foldaon stret long yia ya we Jisas i baptaes mo i kam Mesaea!—Luk 3:1, 2, 21, 22.

Gobak long lesen 15 haf 5

 3. Ol Tritmen We i Joen Wetem Blad

I gat sam tritmen we dokta i yusum prapa blad blong sikman ya bakegen. Sam long olgeta i no stret blong wan Kristin i mekem. Eksampol, sam man oli givim blad long narafala o oli putum i stap blong oli save yusum sam wik afta long taem blong operesen.—Dutronome 15:23.

I gat sam narafala tritmen we oli oraet nomo. Olsem tekem blad tes, hemodialysis, hemodilution, o yusum masin ya cell-salvage o heart-lung bypass machine. Be wanwan Kristin i mas jusum se bambae oli yusum blad blong hem olsem wanem, long taem blong wan tritmen, medikol tes, o long operesen. Fasin blong wanwan dokta blong yusum ol rod ya maet i defren smol long wan narafala dokta. Taswe, bifo we yu akseptem ol tritmen ya, askem fastaem blong dokta i eksplenemgud rod blong tritmen. Mo i gud yu tingbaot ol kwestin ya:

  • Sipos oli mekem blad blong mi i go aot long bodi blong mi, i go long wan masin afta i ron i kambak long bodi blong mi, ?bambae mi harem se blad ya i haf blong bodi blong mi yet, o tingting blong mi bambae i stikim mi se, blad ya we i goaot oli sud “kafsaed i go long graon”?—Dutronome 12:23, 24.

  • Sipos long tritmen ya oli pulum blad blong mi i go aot mo oli jenisim sam samting long hem, afta oli mekem i gobak long bodi blong mi, ?bambae tingting blong mi i stikim mi from, o mi save akseptem tritmen ya?

Gobak long lesen 39 haf 3

 4. Famle i Seraot

Baebol i talem se hasban mo waef i no mas seraot, hem i talem klia se tufala we i seraot i no save mared bakegen long narafala. (1 Korin 7:10, 11) Be i tru se i gat sam situesen we wan Kristin i save seraot.

  • No wantem lukaot long famle: Wan hasban i no wantem givim samting we famle blong hem i nidim, gogo oli kam pua nao oli sot long ol men samting blong laef.—1 Timoti 5:8.

  • Kilim nogud narafala: Fasin blong kilim narafala nao helt mo laef blong narafala i stap long denja.—Galesia 5:19-21.

  • Blokem narafala blong no wosipim Jehova: Wan hasban o waef i blokem patna blong hem fulwan blong i no wosipim Jehova nating.—Ol Wok 5:29.

Gobak long lesen 42 haf 3

 5. Ol Holide Mo Lafet

Ol Kristin oli no joen long ol holide mo lafet we Jehova i no glad long olgeta. Long taem blong ol holide ya, i gat sam situesen we wanwan Kristin i mas mekem prapa desisen folem voes blong hat blong hem. Tingbaot sam eksampol.

  • Wan man i talem hapi holide long yu. Maet yu save talem nomo se, “Tangkiu.” Sipos man ya i wantem save moa, yu save eksplenem from wanem yu no selebretem holide ya.

  • Hasban o waef blong yu we i no wan Witnes i invaetem yu blong go kakae wetem ol famle long taem blong wan holide. Sipos tingting blong yu i letem yu blong go, i gud yu eksplenem fastaem long patna blong yu se sipos long taem blong lafet ya bambae oli mekem sam kastom blong holide ya, bambae yu no joen long ol samting ya.

  • Bos o kampani i givim ekstra mane long taem blong wan holide. ?Bambae yu akseptem? I dipen, ?bos o kampani i mekem from we hem i pat blong selebresen ya o hem i mekem blong soem tangkiu from gudfala wok we yu mekem?

  • Wan man i givim presen long yu long taem blong holide ya. Maet man ya i talem se: “Mi save se yu no stap selebretem holide ya, be mi wantem givim hemia long yu.” Maet man ya i wantem soem kaen fasin long yu. O ating man ya i stap traem bilif blong yu o i wantem pulum yu blong joen long lafet ya. Long taem olsem yu mas tingting gud bifo we yu mekem desisen. From we long evri desisen we yumi mekem, yumi wantem se tingting blong yumi i no stikim yumi mo yumi obei long Jehova.—Ol Wok 23:1.

Gobak long lesen 44 haf 1

 6. Ol Sik We Man i Save Pasem Long Narafala

From we yumi lavem ol man, yumi no wantem pasem sik long olgeta. Yumi mas lukaotgud blong no pasem sik we yumi gat o wan sik we yumi ting se yumi gat. Yumi mekem olsem from we Baebol i talem se: “Yu mas lavem neba blong yu olsem we yu lavem yu wan.”—Rom 13:8-10.

?Olsem wanem yumi folem advaes ya long laef blong yumi? Wan man we i gat sik i no mas go klosap long ol narafala blong hagem o kisim olgeta. Hem i no mas harem nogud taem ol narafala oli no invaetem hem long haos blong olgeta, from we oli wantem protektem famle blong olgeta. Mo bifo we hem i baptaes, hem i mas talemaot sik blong hem long kodineta blong ol elda long kongregesen blong hem. Olsemia bambae oli mekem plan blong protektem ol narafala we bambae oli baptaes wetem hem. Wan brata o sista we i ting se hem i gat wan rabis sik, i sud go from medikol jekap, bifo we hem i stat frenem narafala blong mared. Taem yu mekem olsem, yu soem se yu kea ‘mo long semtaem, yu no mas tingbaot yu nomo, be yu mas tingbaot ol narafala man tu.’—Filipae 2:4.

Gobak long lesen 56 haf 2

 7. Ol Bisnes We i Joen Wetem Loa

Yumi save blokem plante problem sipos yumi stap raetemdaon ol agrimen, nating sipos yumi mekem wetem wan narafala Kristin. (Jeremaea 32:9-12) Samtaem ol Kristin tu oli save gat smosmol problem bitwin olgeta, maet long saed blong mane o narafala samting. Oli sud naf blong stretem ol problem ya kwiktaem mo long pis, mo bitwin olgeta nomo.

Be, ?olsem wanem blong stretem ol bigfala problem olsem fasin blong stil mo giaman long narafala Kristin? (Ridim Matiu 18:15-17.) Jisas i givim tri rod blong folem:

  1. Fastaem traem stretem problem ya bitwin yutufala nomo.—Luk vas 15.

  2. Sipos i no wok askem wan o tu bigman, insaed long kongregesen blong oli witnes long problem blong yutufala.—Luk vas 16.

  3. Sipos problem i stap yet, long taem ya nao, yu save go luk ol elda.—Luk vas 17.

Long plante kes, yumi no sud tekem ol brata blong yumi i go long kot, from we samting ya i save sakem doti long nem blong Jehova mo kongregesen. (1 Korin 6:1-8) Be, samtaem i nidim blong man i mas go long kot blong stretem sam samting folem loa, olsem: kes blong divos, child custody, alimony payments, insurance claims, bankruptcy cases, o probating wills. Wan Kristin we i go long kot wetem narafala Kristin blong stretem ol bisnes ya, hem i no agensem ol advaes blong Baebol.

Wan Kristin i save ripotem narafala Kristin long polis from fasin blong rep, mekem i nogud long pikinini, givim kil long narafala, stilim wan bigfala samting, o kilim man i ded. Hem i no agensem ol advaes blong Baebol taem hem i ripotem narafala from ol samting ya.

Gobak long lesen 56 haf 3

a Stat long 455 B.K.T. kasem 1 B.K.T. hem i 454 yia. Stat long 1 B.K.T. kasem 1 K.T. hem i wan yia (i nogat yia siro). Mo stat long 1 K.T. kasem 29 K.T. hem i 28 yia. Total blong olgeta hemia 483 yia.