Yahee ka rewro

Yahee ka rewro

Tinntinooje

Tinntinooje
  1.  Anndugol Baabiila Mawnde nden

  2.  Ko saa’i hommbo Almasiihu on haanunoo feeɲude ?

  3.  Fasonji ɲawndagol ka ƴiiƴan tawaa

  4.  Jommbindirɓe suɓiiɓe seedugol hara ɓe helaali dewgal

  5.  Feetooji

  6.  Nawnaaje raaɓooje

  7.  Ngeyngu e fii ka sariya

 1. Anndugol Baabiila Mawnde nden

Ko honno anndirɗen « Baabiila mawnde nden » no lontii kala diina fenaande ? (Feɲɲinannde 17:5). Ndaaree piiji tati ko jaabii ɗun :

  • Hinde battinde aduna on fow. Deftere Alla nden wi’i Baabiila Mawnde nden no jooɗii e hoore « jamaaji ɗin e dente moolanaaɗe ɗen e leƴƴi ɗin ». Hinde mari « laamu e hoore lamɓe aduna ɓen » (Feɲɲinannde 17:15, 18).

  • Hinaa nde laamu politiki maa nde ngeyngu. « Lamɓe aduna ɓen fow » e « njulaaɓe » ɓen wuuray ɓawto hayrannde mayre (Feɲɲinannde 18:9, 15).

  • Kuuɗe mayre teddintaa Alla. Hinde noddaa « cagaajo » ɓayri hinde huuwondirde e laamuuji fii mbuuɗi maa fii piiji goo (Feɲɲinannde 17:1, 2). Hinde majjinde yimɓe leƴƴi ɗin fow e ko kayre woni sabu mayde yimɓe buy (Feɲɲinannde 18:23, 24).

Dartee toɓɓere 13 limoore 6

 2. Ko saa’i hommbo Almasiihu on haanunoo feeɲude ?

Deftere Alla nden haaluno wonndema Almasiihu on feeɲaynoo ɓawto jonte 69 (janngee Danu’iila 9:25).

  • Ko saa’i hommbo jonte 69 ɗen fuɗɗii ? Ko e nder hitaande 455 ado saa’i men on, fewndo Nehemiiya guwerner on hewti Yerusalaam fii darnitugol saare nden (Danu’iila 9:25 ; Nehemiiya 2:1, 5-8).

  • Ko saa’iiji jelu jonte 69 ɗen ƴettunoo ? Hiitanɗe ka nder Deftere Alla no eɓɓindiri ɲalaande wootere e hitaande (Adaduuji 14:34 ; Hazqi’iila 4:6). Ko ɗun waɗi yontere kala no eɓɓindira e duuɓi jeeɗiɗi. E nder ndee hiitannde, jonte 69 ɗen ko duuɓi 483 (jonte 69 x balɗe 7).

  • Ko saa’i hommbo jonte 69 ɗen lanni ? Si en limii duuɓi 483 gila hitaande 455 ado saa’i men on, ɗun adday en e hitaande 29 saa’i men on a. Ko e nden hitaande tigi annabi Iisaa feeɲuno fewndo ko o lootaa o woni Almasiihu ! (Luuka 3:1, 2, 21, 22).

Dartee toɓɓere 15 limoore 5

 3. Fasonji ɲawndagol ka ƴiiƴan tawaa

No woodi fasonji ɲawndagol ka ƴiiƴan nawnuɗo on huutorte. Hinaa ɗi fow almasiiyaaɓe ɓen jaɓata. E piide misal, jonnugol ƴiiƴan mun ɗan maa marugol ɗan fii huutorgol ɗan ɓawto ɗun (Yaɲɲannde sariyaaji ɗin 15:23).

No gasa no woodi fasonji ɲawndagol ɗi almasiiyaaɓe ɓen jaɓata. E piide misal, ƴettugol ƴiiƴan fii ndaarugol, hémodialyse, hémodilution, huutorgol masin hettoowo ƴiiƴan yaltuɗan e ɓanndu, maa huutorgol masin lontotooɗo ɓernde nden maa jope ɗen. Kala almasiiyaajo no haani fewjande hoore mun no ƴiiƴan makko ɗan huutortee fewndo ka o operetee, ka ƴiiƴan makko ɗan ndaaretee maa saa’i o ɲawndetee. Kala doftoruujo no huutora ɗii fasonji ɲawndagol no sertiri. Ko ɗun waɗi, ado almasiiyaajo jaɓude no ƴiiƴan makko ɗan huutortee non, fewndo ka o operetee, ka ƴiiƴan makko ɗan ndaaretee maa saa’i o ɲawndetee, himo haani anndude honno ƴiiƴan makko ɗan huutortee tigi tigi. Mo kala no haani lanndaade hoore mun :

  • Si tawii ƴiiƴan an ɗan ƴaltinaama ka ɓanndu an e si masin on darike fii saa’ihun ? Mi miijoto ka ɓernde an ƴiiƴan ɗan no jeya e ɓanndu an ndun e ɗan haanaaka ‘hibbeede ka leydi’ ? Kaa ɗan jeyaaka e ɓanndu an ndun hannde kadi e hiɗan haani ‘hibbeede ka leydi’ ? (Yaɲɲannde sariyaaji ɗin 12:23, 24).

  • Si tawii ƴiiƴan an ƴettaama e laɓɓinaama fii wattugol ɗan ka ɓanndu an ? Sabu ɓernde an eltiraande Deftere Alla nden, haray miɗo haani wattugol ɗan ka ɓanndu an kaa mi haanaa ?

Dartee toɓɓere 39 limoore 3

 4. Jommbindirɓe suɓiiɓe seedugol hara ɓe helaali dewgal

Daaluyee Alla on wakkilintaa yo jommbindirɓe mo kala yo wonu e suudu feere. Hinde haali ko laaɓi pos si wonii ɓe wondataa, ɓe haanaa jommbude maa jommbeede kadi (1 Korenti 7:10, 11). Kono, e baŋŋe goo, almasiiyaaɓe goo suɓoto seedugol hara ɓe helaali dewgal.

  • Salagol dankagol ɓeynguure nden : si gorko on salike waɗangol ɓeynguure makko nden ko nde hatonjini kon fii ngurndan maɓɓe ɗan (1 Timotee 5:8).

  • Hunƴeendi tiiɗundi : piyugol maa barmingol waɗay haa ɓittinaaɗo on hula fii cellal makko ngal e ngurndan makko ɗan (Galaasi 5:19-21).

  • Bone tiiɗuɗo haɗayɗo weldigal hakkunde goɗɗo e Yahuwah Alla : kuuɗe moodibbo on maa sonnaajo on waɗa goɗɗo e maɓɓe ronka waawude rewugol Yahuwah Alla (Kuuɗe sahaabaaɓe ɓen 5:29).

Dartee toɓɓere 42 limoore 3

 5. Feetooji

Almasiiyaaɓe ɓen tawetaake e feetooji ɗi welataa Yahuwah Alla. Kono almasiiyaajo kala no haani fewjude e hoore ɓernde eltiraande Deftere Alla nden no o gerdirta si woɓɓe goo no waɗude feeto. Ndaaree mise jokkituɗe ɗen.

  • Si goɗɗo wi’ii on : « Ko honno feeto ngon woni e feƴƴirde ? » Hiɗon waawi wi’ude : « Ko jam tun, on jaaraama ! » Si ontigi no faalaa anndude ko ɓuri nii, hiɗon waawi mo sifanaade fii honɗun on tawetaake e feeto ngon.

  • Si mo jommbindirɗon, mo wonaa Seedeejo Yahuwah, noddii on fii ɲaamidugol e ɓeynguure nden saa’i feeto. Si on jaɓii ka ɓernde mon yahugol, hiɗon waawi sifanaade mo si tawii ka feeto piiji iwruɗi ka diina fenaande waɗete, on tawetaake.

  • Si mo gollanton on ɓeydanii on njoddi e saa’i feeto. Hiɗon haani salagol ɗun ? On miijoto fii mun taho. Hara mo gollanton on no yiiri ko o ɓeydani on kon ko fii feeto ngon kaa ko fii hollugol on weltaare makko nden fii golle mon moƴƴe ɗen ?

  • Si goɗɗo waɗanii on dokkal fewndo feeto. Waɗanɗo on dokkal ngal wi’ay : « Miɗo anndi on tawaaka e feeto ngon kono miɗo faalaa yo on jaɓu ɗun. » No gasa ontigi no faalaa waɗande on tun ko moƴƴi. Haray himo faalaa jarribaade gomɗinal mon ngal kaa himo faalaa yo on tawe ka feeto ? Si on miijike fii mun, on fewjay si on jaɓay maa si on jaɓataa dokkal ngal. Hiɗen faalaa heɓude ɓernde laaɓunde e kala ko fewjeten, e hoore wonugol sella-finndeeɓe yeeso Yahuwah Alla (Kuuɗe sahaabaaɓe ɓen 23:1).

Dartee toɓɓere 44 limoore 1

 6. Nawnaaje raaɓooje

Ɓay hiɗen yiɗi yimɓe, en wattanay yila fii wota en raaɓin ɓe nawnaaje. En waɗay ɗun si hiɗen mari nawnaare raaɓoore tigi tigi maa si hiɗen sikki en waaway raaɓinde goɗɗo. En waɗay ɗun ɓayri Deftere Alla nden wi’i : « Yo a yiɗir ɲokondo maa on wano yiɗirɗaa hoore maa non » (Roomu 13:8-10).

Ko honɗun ɗoftagol ndee yamiroore firi ? Maruɗo nawnaare raaɓoore haanaa salminde goɗɗo, o meema mo, maa o fiiloo mo, fii hollugol himo yiɗi mo. Si goɗɗo, faalaaɗo danndude ɓeynguure makko nden, faalaaka yo nawnuɗo on yahu ka maɓɓe, nawnuɗo on haanaa seytinde. Ado o looteede maande kisiyee, himo haani anndinde yuɓɓindiroowo mojobere ardotooɓe ɓen fii cellal makko ngal, ɗun waɗay ɓe ɗaɓɓa pehe fii wota o raaɓin wonaaɓe looteede maande kisiyee ɓen. Si goɗɗo no miijii o wondii e jogiiɗo nawnaare raaɓoore, o faalete ndaarugol ƴiiƴan makko ɗan ado o fuɗɗaade ndaarude mo o jommbindirta on. E hoore waɗugol ɗun, o hollay himo kippi fii woɓɓe goo ‘hara o wattantaa yila e ko nafata mo kon tun, kono o wattana yila e ko nafata woɓɓe goo’ (Filippi 2:4).

Dartee toɓɓere 56 limoore 2

 7. Ngeyngu e fii ka sariya

Si en haldii e goɗɗo fii mbuuɗi, hay si ko almasiiyaajo, hiɗen haani winndude fii mun fii wota en heɓu ko aaninta en (Yeremiiya 32:9-12). Ɗun no firi wonnde, almasiiyaaɓe no heɓa lurral ngal tiiɗaa fii mbuuɗi maa fii piiji goo. Hiɓe haani waawude jittugol ngal lurral ko yaawi e nder ɓuttu e gunndoo.

Kono, ko honno haanirɗen jittude piiji ko waddata en ko tiiɗi wa janfagol maa bonnugol innde ? (Janngee Matta 18:15-17). Annabi Iisaa no holli en pehe tati ɗe jokketen :

  1. Etee jittugol ɗun hakkunde mon (ndaaree aaya 15).

  2. Si ɗun wallaali on, lanndee hellifaaɗo, maa hellifaaɓe ɗiɗo ka moftal yaadugol e mon (ndaaree aaya 16).

  3. Si ɗun kadi wallaali on, ko on saa’i ɗon tun haanuɗon yahugol ka ardotooɓe ɓen (ndaaree aaya 17).

Ko ɓuri kon, en naɓataa musiɓɓe men ɓen ka sariya fii wota en bonnu innde Yahuwah nden maa innde musiɓɓe men ɓen ka moftal (1 Korenti 6:1-8). Kono, no woodi piiji goo ɗii haanuɗen jittude ka sariya : helugol dewgal, dankagol fayɓe ɓen, depansugol fayɓe ɓen, henndagol mbuuɗi asirans, perdugol jawdi e wasiyagol. Almasiiyaajo huutorɗo sariya fii jittugol ɗii piiji e hoore ɓuttu haray yeddaali ko Deftere Alla nden waajii kon.

Si tawii bone tiiɗuɗo waɗi (wano hippagol debbo maa gorko, bonnugol paykun, jattugol goɗɗo, wujjugol ko tiiɗi maa warugol goɗɗo), almasiiyaajo yahuɗo ka poliisi haray yeddaali ko Deftere Alla nden waajii kon.

Dartee toɓɓere 56 limoore 3

a Gila hitaande 455 ado saa’i men on haa hitaande 1 ado saa’i men on, ko duuɓi 454. Gila hitaande 1 ado saa’i men on haa hitaande 1 saa’i men on, ko hitaande (hitaande 0 alaa). E gila hitaande 1 saa’i men on haa hitaande 29 saa’i men on, ko duuɓi 28. Ɗun jonnay en duuɓi 483.