Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omafatululo oitya

Omafatululo oitya
  1.  Shiiva kutya Babilon Shinene oshike

  2.  Messias okwa li ta ka holoka naini?

  3.  Omilandu dopauhaku odo da kwatela mo ohonde

  4.  Etopoko mohombo

  5.  Omafiku omafudo nosho yo oivilo

  6.  Omikifi dolutapo

  7.  Oinima yopangeshefa nosho yo yopaveta

 1. Shiiva kutya Babilon Shinene oshike

Otu shi shii ngahelipi kutya “Babilon Shinene” oshi lile po omalongelokalunga aeshe oipupulu? (Ehololo 17:5) Natu ka tale komaumbangi taa shikula:

  • Oshi li apeshe mounyuni aushe. Babilon Shinene osha popiwa kutya oshi li omutumba kombada ‘yeengudu noiwana.’ Osha popiwa kutya ‘otashi pangele eehamba dokombada yedu.’ — Ehololo 17:15, 18.

  • Kashi fi nande omahangano opapolitika, ile opangeshefa. Ombiibeli oya ti: “Eehamba dokombada yedu” nosho yo “Ovashingifi” otava ka xupa, eshi tashi ka hanaunwa po. — Ehololo 18:9, 15.

  • Ihashi hongo ovanhu oshili kombinga yaKalunga. Osha ifanwa ombwada, molwaashi ohashi limange kumwe nomapangelo okombada yedu, opo shi konge omayambidido opashimaliwa nosho yo omauwa amwe vali. (Ehololo 17:1, 2) Osha pukifa ovanhu vomoiwana aishe. Osha etifa yo efyo lovanhu vahapu. — Ehololo 18:23, 24.

Shuna koshileshwa 13 oshitwa 6

 2. Messias okwa li ta ka holoka naini?

Ombiibeli oya li ya xunganeka kutya otapa ka pita oivike 69, ofimbo Messias ine uya. — Lesha Daniel 9:25.

  • Oivike 69 oya li ya hovela naini? Oya li ya hovela momudo 455 K.O.P. Pefimbo opo, ngoloneya Nehemia okwa li a ya kuJerusalem, opo a ka “wapeke nokutungulula” oshilando. — Daniel 9:25; Nehemia 2:1, 5-8.

  • Oivike 69 oya li ya kwata efimbo li fike peni? Omaxunganeko amwe Ombiibeli okwa popya kutya efiku oli lile po omudo. (Numeri 14:34; Hesekiel 4:6) Onghee hano, mexunganeko laDaniel, oshivike keshe osha li shi lile po omido heyali. Oivike 69 oi fike pomido 483 (oivike 69 ya hapupalifwa nomafiku 7).

  • Oivike 69 oya li ya xula naini? Ngeenge owa valula omido 483 okudja mo 455 K.O.P., otashi tu ete pomido 29 O.P. a Momudo oo, omo naanaa Jesus a li a ninginifwa nokwa ninga Messias. — Lukas 3:1, 2, 21, 22.

Shuna koshileshwa 15 oshitwa 5

 3. Omilandu dopauhaku odo da kwatela mo ohonde

Ope na omilandu dopauhaku odo da kwatela mo okulongifwa kwohonde yomunhu mwene. Imwe yomoinima oyo Ovakriste vehe na okuninga ongaashi okuyandja ohonde, ile okupungulifa ohonde yomunhu mwene komesho yefimbo, opo i ka longifwe, ngeenge to tandwa. — Deuteronomion 15:23.

Kakele kaasho, ope na omilandu dimwe odo Ovakriste tava dulu okutambula ko. Osho osha kwatela mo okukufwa ohonde i ka konakonwe, omulandu wokuwapaleka ohonde hau ifanwa hemodialysis, omulandu wokuhaula ohonde hau ifanwa hemodilution, ile omulandu wokufipa po ohonde pefimbo letando, yo otai alulilwa molutu pefimbo olo, hau ifanwa cell-salvage, nosho yo okutulwa keshina lokuyakula mo omutima nomapunga. Omukriste keshe oku na okutokola kuye mwene kutya ohonde yaye otai ka ungaungiwa nayo ngahelipi pefimbo letando, lomakonakono opaunamiti, ile louhaku wonhumba woshinanena. Ondokotola keshe otashi dulika hai longifa oinima oyo monghedi ya yooloka ko kanini keendokotola dikwao. Onghee hano, Omukriste keshe, fimbo ina tambula ko etando, omakonakono opaunamiti, ile ouhaku wonhumba woshinanena, oku na okukala e shii kutya ndokotola ota ka ungaunga ngahelipi nohonde yaye. Natu ka konakone omapulo taa shikula:

  • Ongahelipi ngeenge ohonde yange imwe oya kufwa mo molutu, ndele tai kala itai kunguluka oule wokafimbo molutu? Mbela eliudo lange otali ka tala ko ngoo ohonde oyo i li natango oshitukulwa sholutu lange noinai pumbwa ‘okutilwashi poshi’? — Deuteronomion 12:23, 24.

  • Mbela ongahelipi ngeenge ohonde yange imwe oya kufwa mo molutu pefimbo letando, ndele tai tulwa oinima yonhumba yopaunamiti nokushunwa mo molutu? Mbela nandi tambule ko ngoo ouhaku oo, ile pamwe eliudo lange la deulwa kOmbiibeli otali ka kala tali vele nge ombedi?

Shuna koshileshwa 39 oshitwa 3

 4. Etopoko mohombo

Eendjovo daKalunga itadi popile etopoko, noda popya sha yela kutya, ngeenge ovalihomboli ova topoka, kape na oo e na oufemba wokuhombola vali. (1 Ovakorinto 7:10, 11) Ashike ope na eenghalo dimwe odo hadi ningifa Ovakriste vamwe va topoke nookaume kavo kopahombo.

  • Okuhayambidida oukwaneumbo: Ngeenge omushamane okwa anye okufila oshisho oukwaneumbo waye palutu, nokuli fiyo oposhitwa opo oukwaneumbo tau kala uhe na oipumbiwa yakeshe efiku. — 1 Timoteus 5:8.

  • Okuhepeka nonyanya kaume kopahombo palutu: Okuhepeka kaume kopahombo palutu fiyo oposhitwa opo e wete kutya oukolele nomwenyo waye ou li moshiponga. — Ovagalati 5:19-21.

  • Okwiimba filufilu kaume kopahombo aha longele Jehova: Ngeenge umwe womovalihomboli he shi ningifa shidjuu kumukwao okulongela Jehova. — Oilonga 5:29.

Shuna koshileshwa 42 oshitwa 3

 5. Omafiku omafudo nosho yo oivilo

Ovakriste kave na okukufa ombinga momafiku omafudo oo itaa hafifa Jehova. Ashike Omukriste keshe oku na okulongifa eliudo laye la deulwa kOmbiibeli, eshi ta tokola kutya ota ka okuungaunga ngahelipi nonghalo, ngeenge oku li povanhu tava dana efiku lefudo. Natu ka tale koihopaenenwa imwe.

  • Ongahelipi ngeenge umwe okwe ku halele omayambeko mefiku lefudo lonhumba. Oto dulu oku mu pandula. Ngeenge okwa hala okuuda shihapu, oto dulu oku mu yelifila kutya omolwashike iho dana efiku lefudo lonhumba.

  • Ngeenge kaume koye kopahombo, oo ehe fi Ondombwedi yaJehova, okwe ku shivi mu ka lye pamwe novapambele vaye momafiku omafudo, oo haa danwa mounyuni. Ngeenge eliudo loye otali ku pitike u ye, oto dulu okuyelifila kaume koye kopahombo kutya, ngeenge oko tava ka lya otaku ka ningwa eenghedindjikilile doshipaani, ito ka kufa ombinga.

  • Ngeenge omuyandji woye woilonga okwe ku pe obonasa pefimbo ledano loshivilo shonhumba. Mbela oto ka anya obonasa ya tya ngaho? Haalushe sha puka oku i tambula ko. Mbela omuyandji woye woilonga okwa tala ko obonasa oyo i li oshitukulwa shoshivilo osho, ile okwe i tala ko ashike i li onghedi yokuulika olupandu omolwoilonga yoye youdiinini?

  • Ngeenge umwe okwe ku pe omaano pefimbo loshivilo shonhumba. Oo te ku pe omaano otashi dulika a tye: “Ondi shii kutya iho dana oshivilo eshi, ashike onda hala oku ku pa omaano aa.” Omunhu oo otashi dulika ashike a hala oku ku pa omaano. Ndele ongahelipi ngeenge oto diladila kutya okwa hala okuyeleka eitavelo loye, ile a hala u kufe ombinga moshivilo osho? Konima ngeenge owa konakona oinima aishe oyo, oto dulu okuninga etokolo kutya oto tambula ko omaano oo, ile hasho. Kakele kaasho, otwa hala okuninga omatokolo oo tae tu fiye neliudo liwa notu li ovadiinini kuJehova. — Oilonga 23:1.

Shuna koshileshwa 44 oshitwa 1

 6. Omikifi dolutapo

Molwaashi otu hole ovanhu, ohatu kala twa lungama, opo tuha tandavelife omikifi dolutapo. Onghee hano, ngeenge otu shii kutya otu na omukifi wolutapo, ile pamwe hatu diladila kutya otashi dulika tu u na nohatu dulu oku u pa vamwe, otu na okulungama tuhe u tandavelife. Ohatu ningi ngaho, molwaashi Ombiibeli oya ti: “Hola mukweni ngaashi ove u lihole mwene.” — Ovaroma 13:8-10.

Ongahelipi omunhu oo e na omukifi wolutapo ta dulu okuulika kutya oku hole ovanhu vakwao? Omunhu a tya ngaho ina pumbwa okuulika kutya oku hole ovanhu vakwao moku va papatela, ile oku va xupita. Ina pumbwa okuuda nai, ngeenge ovanhu itave mu shivi komaumbo avo, molwaashi va hala okwaamena omaukwaneumbo avo. Ofimbo ina ninginifwa, okwa pumbwa okulombwela omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo kombinga yomukifi oo e na, opo ku ningwe omalongekido e na sha nanghee ta dulu okuninginifwa, ku dule okwaamenwa ovo tava ninginifwa pamwe naye. Ngeenge owa li mekwatafano, omo tashi dulika shi na oupu u kwatwe komukifi wolutapo, oshiwa u ka konakonwe tete, ofimbo ino hovela okweendelafana naumwe. Ngeenge owa ningi ngaho, oto ka ulika kutya ou na ko nasha navamwe, ‘ndele ito lalakanene ashike ouwa woye mwene, ndele oto lalakanene yo ouwa wavakweni.’ — Ovafilippi 2:4.

Shuna koshileshwa 56 oshitwa 2

 7. Oinima yopangeshefa nosho yo yopaveta

Opo tu dule okuhenuka omaupyakadi mahapu, otwa pumbwa okushanga eudafanotwokumwe, ngeenge tashi uya poinima ya nyika oimaliwa, ile eengeshefa, nokuli nonande otwe li ninga nOmukriste mukwetu. (Jeremia 32:9-12) Natango, omafimbo amwe, Ovakriste otashi dulika va kale ve na omaupyakadi manini e na sha noimaliwa, ile oinima imwe vali. Ove na okukandula po oupyakadi oo diva, tave shi ningi nombili nove li ovo aveke.

Ndele otu na okuungaunga ngahelipi nomaupyakadi a kwata moiti, ngaashi okunyokomwa, ile okulundilwa? (Lesha Mateus 18:15-17.) Jesus okwe tu pa eenghatu dopatatu, odo tu na okulandula:

  1. Kendabaleni okukandula po oupyakadi oo kunye vene — Tala ovelishe 15.

  2. Ngeenge inamu pondola, otamu dulu okupula Omukriste umwe, ile vavali meongalo, ovo va pyokoka pamhepo, opo ve mu kwafele. — Tala ovelishe 16.

  3. Ngeenge oupyakadi inau pongololwa po natango, opo nee otamu dulu okuya kovakulunhuongalo. — Tala ovelishe 17.

Peemhito dihapu, inatu pumbwa okutwala ovamwatate komhangu, molwaashi osho otashi ka ningifa ovanhu va kale ve na etaleko lii li na sha naJehova nosho yo eongalo. (1 Ovakorinto 6:1-8) Ashike ope na eenghalo donhumba, odo tashi dulika da pumbwa okupongololwa po koveta, ngaashi eteyohombo, ediminino lokukala nokaana, okupewa oshapota, omafuto omakwashilipaleko, ongeshefa ya mbangolota, ile omikanda di na sha naasho tashi ka ningwa po, ngeenge owa fi. Omukriste oo a ya koveta, opo a pongolole po oupyakadi nombili, ke li omhinge nomayele Ombiibeli.

Ngeenge opa holoka oupyakadi wa kwata moiti, ngaashi ekwatonghonga, okuhepeka ounona, okudenga, okuvaka, ile edipao, Omukriste, oo a lopota oupyakadi wa tya ngaho koveta, ke li omhinge nomayele Ombiibeli.

Shuna koshileshwa 56 oshitwa 3

a Okudja momudo 455 K.O.P. fiyo omudo 1 K.O.P. ope na omido 454. Okudja momudo umwe 1 K.O.P. fiyo omomudo 1 O.P. ope na omudo umwe (kapa li pe na omudo nola). Okudja momudo 1 O.P. fiyo 29 O.P. ope na omido 28. Ngeenge otwa weda kumwe omido adishe odo, otashi tu pe omido 483.