Ɓude è wɛlɛ suʋaitiɛ va

Ɓude è wɛlɛ suʋaitiɛ va

Kɔlɔi Nii Laa Wulo Zuvɛ

Kɔlɔi Nii Laa Wulo Zuvɛ
  1.  Velei ya Babelɔ̃ laa Ɓakpa Walai wɛ̃ɛ la

  2.  Nui Gala Ge Yee Ɓadoga Ba Siɛ Sɛɓɛi Ɔ Vaa La Zui Nii Ma?

  3.  Ya Liina Sale-Vɛlɛi La Nii Manɛɛ E Kɛ E Vile Fɔdɔ Ʋaa Va

  4.  Ʋulu Veaitiɛ Te Ɣaa Wɛɛ Ʋai Siɛ Ta Wuuzu

  5.  Ɣaa-wogitiɛ ta bo e vɛɛ Gaalɛ-baitiɛ va

  6.  Seeɓɛi Nii Da Sɔlɔwo Numaa Ya

  7.  Velei manɛɛ de Naʋolo ʋai ɣɛɛ la e vɛɛ nii va manɛɛ de kɛ ani nu ɣa Faa Yowũ ɣɛɛna ga diɛ

 1. Velei ya Babelɔ̃ laa Ɓakpa Walai wɛ̃ɛ la

De levegɛ ɣɛ le de kwɛ̃ɛ ga “Babelɔ̃ laa Ɓakpa Walai” zu-wulo-zu ɣa ga zɛɛ ʋaa ɣala pɛlɛitiɛ? (Faa wuloai kɛnɛ ma 17:5) Ɣi-gaa-ziɛ fai niitiɛ ma:

  • Na gaa-ɓai ɣa zui ɓɔgapɛ maazu. Gala Kɔlɔi ɣɛ Babelɔ̃ laa Ɓakpa Walai ɣa zeini ‘nu ɓuluga ɓɔga zuuniga’ maazu. Na ɣa ɣɛɛna “gaa-ɓaa zéea zui-ɣa ɣalasogitiɛ maazu.”—Faa wuloai kɛnɛ ma 17:15, 18.

  • Babelɔ̃ laa Ɓakpa Walai lɛ ga zui zu masagitiɛ ɔɔ podi-lɔɔ veaitiɛ. “Zui-ɣa ɣalasogi niitiɛ” e vɛɛ “Podi-lɔɔ veaitiɛ” va, tɛ lɛ vaazu zaazu ta ɣɛna su ŋala-ŋalasu.—Faa wuloai kɛnɛ ma 18:9, 15.

  • Tɔ Gala na daa-zeigi ŋala-ŋalasu. Gala Kɔlɔi ɣa tili ga ŋaza nui nii e ɓɔɔ wala ɣɛɛ ga yaawo ɓɔvɛlaale ta gɔmɛtiitiɛ ta tii ɣɛɛzu kii-ma ga nɔ e naʋolo zɔlɔwo e vɛɛ sa faa taniga va. (Faa wuloai kɛnɛ ma 17:1, 2) Tɔ zii pɛ gaa wɔlɔzu. Tɔ ɣa wɔnɔ e ɣɛɛ ga zaɓu te nu lamaa vaa.—Faa wuloai kɛnɛ ma 18:23, 24.

Li wulu kalabo 13 wɔ baa-veke 6

 2. Nui Gala Ge Yee Ɓadoga Ba Siɛ Sɛɓɛi Ɔ Vaa La Zui Nii Ma?

Nui Gala ge yee ɓadoga ba ɔ vɛɛ vaazu zui nii ma, Gala Kɔlɔi boni ga kɛni dɔwɔ 69 ɔ leve.—Daniel 9:25 lodo.

  • Siɛ sɛɓɛi dɔwɔ 69 nii ɔ tɔɔ-zei la? Kwenagi nii zu 455 B.C.E. Siɛgi na ma, gɔmɛti nu walai Nihimaiya vaani Yɛlusulɛɛ ga e tai lo ‘wulu ga velei e ɣɛni la’.—Daniel 9:25; Nehemiah 2:1, 5-8.

  • Dɔwɔ 69 nii ɣɛni ga siɛ liide? Tanisu Gala Kɔlɔi ɣa bona ga folo, su-wulo-zu ɣa ɣɛ ga kwena. (Numbers 14:34; Ezekiel 4:6) Na ma, dɔwɔ gila zu-wulo-zu ɣa ga kwena lɔfela. Dɔwɔ 69 nii liigoi ɣa ga kwena 483 (ya dɔwɔ 69 nii wonɛ naa zeizu ɣɛ ga 7 na ɣa ɣɛɛna e te vɛɛ kii va).

  • Siɛ sɛɓɛi dɔwɔ 69 nii ɔ wolo la? E ziɣi kwena 483 e li kwena 455, tɔ ga kwena 29 C.E. a Kwenagi nii zu ɣa Ziizɛ bataizei maa zɔlɔwoni la na ɣa ɣɛɛna e ɣɛ ga nui Gala ge yee ɓadoga ba!—Luki 3:1, 2, 21, 22.

Li wulu kalabo 15 wɔ baa-veke 5

 3. Ya Liina Sale-Vɛlɛi La Nii Manɛɛ E Kɛ E Vile Fɔdɔ Ʋaa Va

Faa taniga ta na wui sale lii ɣɛɛ veaitiɛ ta kɛ ga nu ʋɔdɔi sale-vɛlɛi la. Fai nii taniga ta ga te manui ʋɔdɔi ta wulo zeea ɔɔ te manui ʋɔdɔi ta laazu ɣɛ, ta wolona tii ɣɛɛzu manui ma te fe zeea wulu. Kolai Maa Veaitiɛ tɛ lɛ ga tɔ nii ɣavele ʋai ta ɣɛ.—Deuteronomy 15:23.

Kɛ fai taniga ta na ta kɛ ga nu ʋɔdɔi sale-vɛlɛi la ɛ lɛ ga faa yowũ. Fai nii taniga ta ga, te nu ʋɔdɔi wɔ̃ɔ ɔɔ te nu ʋɔdɔi wulosu tiɛ kpɛtɛ ga pagɔ tiɛ pu su wulu, ga fɔdɔ wuo wolii. Manɛɛ Kolai Maa Veaitiɛ te ɣile-giledaitiɛ te deʋe wo ya vaana velei wui sale lii ɣɛɛ veaitiɛ te vaazu te wɔ̃ɔsu la ɔɔ velei te vaazu tii ɣɛɛzu la te ma. Velei wui sale lii ɣɛɛ veaitiɛ ta tii niitiɛ ɣɛɛ la ɛ lɛ ga faa gila. Ani ya ga Kolai Maa Veaitiɛ te ta, manɛɛ e kwɛ̃ɛ velei te vaazu tii ɣɛɛzu la e ma ɔɔ ga e ʋɔdɔi ɔ vɛɛ yee zeizu bu. Ɣi-gaa-ziɛ gaa-zaɣa-kɛɛ niitiɛ ma:

  • Ani sa ta ɣɛna tii ɣɛɛzu e ʋɔdɔi ma fai ta kɛ e wɛ̃ɛ pele zu na kɛ ga ta wolo. E ɣisu ya ʋa bu te fɔdɔi na wu wulu e wɔlɔgi zu ɔɔ ya ɣɛ tea manɛɛ te “pu ya zui ma”?—Deuteronomy 12:23, 24.

  • Ani sa ta ɣɛna tii ɣɛɛzu e ma te e ma ʋɔdɔi ta wulo e ya te kpɛtɛ ga pagɔ ga te pu wulu e wɔlɔsu. E ɣisu ya yee zei nii ɣavele ʋai wu ɔɔ ɛ lɛ yee zeiya bu?

Li wulu kalabo 39 wɔ baa-veke 3

 4. Ʋulu Veaitiɛ Te Ɣaa Wɛɛ Ʋai Siɛ Ta Wuuzu

Gala Kɔlɔi dɛɛvɛ ga ɛ lɛ vani ga ʋulu vea tɔ ɣaa wɛɛ siɛ ta wuuzu. E gaa wodovɛ ɓɔɔ wɔnɔ ga ani nii ɣa ɣɛɛna maa lɛ nɛɛni tɔ zunu ɔɔ ŋaza nu ɓalaa kulo. (1 Kɔlĩitiɛ 7:10, 11) Na ɓalaa ɣɛɛvɛ, faa taniga ta kɛ ga Kolai Maa Veaitiɛ te deʋe ga te ɣaa wɛɛ siɛ ta wuuzu.

  • Ani zunui kaalai laa-zɔ bosu: Ani zunui lɛ kaalai ɓalama ʋaitiɛ ɣaa wulozu ba e kɛ na numaitiɛ tiɛ sa laa-nɔwɔ-wo.—1 Temete 5:8.

  • Zunui ɣa ɣɛna ŋazai lowazu ga ʋike: Ani zunui ɣa ɣɛna ŋazai lowazu towa kɛ kɔlɔ-su-wodo lɛ ɣɛɛ na ya. Towa faa vɛɛ manui na ŋeteai va.—Galeesiaitiɛ 5:19-21.

  • Ani manui ɣa faa vɛɛzu siɛ-pului va e wo yɔɔzu wa Jehova: Ani zunui ɔɔ ŋaza nui ɣa kɛɛzu na ɓaa ga bɔlɛɛ Jehova ʋeli.—Te Ɣɛɛ Ʋaitiɛ 5:29.

Li wulu kalabo 42 wɔ baa-veke 3

 5. Ɣaa-wogitiɛ ta bo e vɛɛ Gaalɛ-baitiɛ va

Kolai Maa Veaitiɛ tɛ lɛ yee viliga gaalɛ-bai niitiɛ zu Jehova lɛ wõini la. Manɛɛ Kolai Maa Veaitiɛ te ɣile-giledaitiɛ te deʋe wo e vile gaalɛ-bai niitiɛ va ya Jehova yii-la. Wɛlɛ ma wo-kɔ̃ɔ-mai taniga va.

  • Nui ta folo wala laali-mai ta wogɛ ga yiɛ. Ɣeeta ya ɣɛ nɔ manui ma “e mama.” Ani manui wõini e faa lamaa wɛ̃ɛ, yɛpɛ pɔ e vile nii va e kɛɛ ɛ̀ lɛ gaalɛ-bai nii ta ɣɛɛ.

  • E ŋazai ɔɔ e wɔɔ nu nii ɛ lɛ ga Jehova Na Seeleitiɛ te ta towa bona e ma ga wo li wo vɛɛ na numaitiɛ va ga wo folo walai wulo. Ani e yii-laavɛ ga e li, su-wulo e wɔɔ nu ɔɔ e ŋazai ma ga ani ta vaazu faa taniga ɣɛɛzu na, ɛ lɛ ga Jehova yii-ma ʋaa ɛ lɛ vaazu vɛɛzu te va.

  • Vɛ e tii ɣɛɛzu na ani ta faa-nɛɛ ɣɛɛna e vɛ folo wala ziɛgi ma. E ɣisu manɛɛ e ɣɛlɛ faa-nɛɛ na va? Ɣeeta ɓa. Nui e tii ɣɛɛzu bɛ e ɣisu e faa-nɛɛ na ɣɛɛvɛ e vɛ folo walai na ʋaa ma? Ɔɔ e kɛɛvɛ nɔ ga e e mama tii nii ʋaa ma e kɛɛzu?

  • Ani nui ta ɣa faa-nɛɛ ɣɛɛna e vɛ folo wala ʋoloi. Nui e faa-nɛɛ ɣɛɛ e vɛ tanisu towa ɣɛ tea: “Ge kwɛ̃ni ɓɔɔ ga ɛ lɛ folo wala wuloa, kɛ ge wõini nɔ ge nii ʋe e ya.” Ɣeeta manui wõini nɔ e faa-nɛɛ ɣɛ e vɛ. E ɣisu manui wõini nɔ ga e ya yee-la-mai zuwɔ̃ɔ ɔɔ ga e kɛ e vɛɛ te va wo folo walai wulo? Ani ya ɣi-gaa-ziɛna niitiɛ ɓɔgapɛ ma, ani e wõini ya yee zei manui na faa-nɛɛ wu. Deʋei nɛpɛgi da bo manɛɛ e ɣɛ ga Jehova yii-ma ʋaa na ɣa ɣɛɛna zii-laa ɣɛ de ya.—Te Ɣɛɛ Ʋaitiɛ 23:1.

Li wulu kalabo 44 wɔ baa-veke 1

 6. Seeɓɛi Nii Da Sɔlɔwo Numaa Ya

Tei wõila de ya numaa ʋaa ma ani seeɓɛ ɣana de va da ɣaa-ɓaa ga te mɛlɛ sɔlɔwo de ya. Ani ɓalaa de seeɓɛi nii zɔlɔ wogɛ nui ta ya tɔwɔ lɛ dɛ faa ɣɛɛzu ga diɛ, manɛɛ de ɣaa-ɓaa ga de mɛlɛ fe de veaitiɛ ya. Da ɣaa-ɓaa ga de nii ɣɛ ɓɔvɛlaale Gala Kɔlɔi ɣɛ: “Wõi ga è wɔɔ nu è ɣɛ velei è ɓɔɔ wõini la.”​—Loomɛitiɛ 13:​8-10.

Nui nii e zeeɓɛzu towa leve ɣɛ le e wõilai nii lɛ ga numaa? Nui nii e zeeɓɛzu e mɛlɛ numaa nɛɛnɛ ɔ nɔ ɣɛ ga e laa vɛɛ te woma ba. E mɛlɛ yii ɣaa-wãla ani numaa tɛ lɛ tilini ta vɛlɛi la ɓɔvɛlaale tɛ lɛ wõini tɔ seeɓɛi na ta zɔlɔwo. Na ɣa ɣɛɛna ɔ vɛɛ bataizei maa zɔlɔ wosu, manɛɛ e yɛpɛ kuuwu wũ-tuo veaitiɛ wɔ na kuuwui zu e vile na seeɓɛi va. Natiɛ ta zoo te faa taniga la kẽesu ga niitiɛ te vaazu yɛsu bataizei maa zɔlɔ wosu te mɛlɛ seeɓɛi na ta zɔlɔwo. Manui ɣana wõini e ŋaza nu wulo ɔɔ e zunu wulo, manɛɛ e li sale-vɛlɛi la ga te pɛtɛ. Ani manui ɣa niitiɛ ɣɛɛna a kɛ tii tɔ dɛɛzu ga wõila ɣa zeea numaa ʋaa ma. Gala Kɔlɔi ɣɛ “pagɛ wo ɣile-giledai ɣaazu mɛ lɛ ɣɛ nɔ kpɔɔ zɔɓɛlɛi zu, kɛ̀ pagɛ gáazu ɣɛ ɓalaa pɛ zɔitiɛ ta dɛi zu.”​—Felepaitiɛ 2:4.

Li wulu kalabo 56 wɔ baa-veke 2

 7. Velei manɛɛ de Naʋolo ʋai ɣɛɛ la e vɛɛ nii va manɛɛ de kɛ ani nu ɣa Faa Yowũ ɣɛɛna ga diɛ

Ani da numaa da ɣɛna naʋolo ʋaa ma, manɛɛ de kɔlɔ ɓɛtɛ de yɔɔzu. Na ɣa kɛ kpɔɛ lɛ loa ani ɓalaa manui ɣa ga Kolai Maa Veaitiɛ te ta. (Jeremiah 32:​9-12) Na ɓalaa ɣɛɛvɛ, tanisu kpɔɛ ɣa loo dɛ Kolai Maa Veaitiɛ yɔɔzu e vile naʋolo ʋaa va ɔɔ faa ta ɓalaa. Manɛɛ de fai na ɣaa wulo ba kaʋile na ɣa ɣɛɛna de mɛlɛ numaa lili kɛ de kɛ zii-la vele zu.

Ani sa nu ɣa faa yowũ ɣɛɛna ga diɛ da sa da leve ɣɛ le de gaa wulo ba? (Mafiyu 18:​15-17 lodo.) Ziizɛ pele saagɔ lɛɛvɛ ga diɛ:

  1. A gaa wulo ba wo yɔɔzu.​—Wɛlɛ ma woo 15 va.

  2. Ani manui lɛ wuitoni e woo ma, e ɣaa yɔwɔ̃i ta ɣaa-zaɣa-kɛ kuuwui zu wa tɔ wo li na.​—Wɛlɛ ma woo 16 va.

  3. Ani ya na ɣɛɛna gaa lɛ wuloni ba, ya sa ya bo kuuwu wũ-tuo veaitiɛ ma.​—Wɛlɛ ma woo 17 va.

Gaama zu, tanisu lɛ ɓɔɔ vani ga de li ga de ɣaa yɔwɔ̃itiɛ kuuti zu ɓɔvɛlaale nii ɣa kɛ numaa te ɣi-gaa-ziɛ ga ta ɓalaa e vile Jehova va e vɛɛ kuuwui va. (1 Kɔlĩitiɛ 6:​1-8) Faa taniga ta na kuutii nɔ ɣa manɛɛ e gaa wulo ba. Fai nii taniga ta ga: ani ʋulu vea ta ɣɛna wõini te ɣaa wɛɛ, ani duu kɛɛ vea ta ɣɛna ŋapi wɔɔzu te lui maazu, ani ʋulu veaitiɛ ta ɣaa wɛɛna te gila lɛ wõini ɔ te lui laa-zɔ bo, e vɛɛ sa faa taniga va. Ɛ lɛ ga faa yowũ Jehova ɣaazu ga Kolai Maa Nui ta li kuuti zu ga e fai niitiɛ ɣaa wulo ba zii-la vele zu.

Ɛ lɛ ga faa yowũ wɔnɔ Jehova ɣaazu ga Kolai Maa Nui ta li ga nui ta kuuti zu faa yowũi nii ʋaa ma manui kɛɛ la. Ta ɣa ga: e ɣizigɛ nui ta ma ɔɔ é zee lɔ ba ɣaa-wo boga ga lopo woloi ta. Ta ɣa wɔnɔ ga e laalɛɛ nui ta wu, e wũmo wo manui ma ɔɔ e manui na nui ta vaa.

Li wulu kalabo 56 wɔ baa-veke 3

a E ziɣi kwena 455 B.C.E. e li kwena 1 B.C.E. tɔ ga kwena 454. E ziɣi kwena 1 B.C.E. e li kwena 1 C.E. tɔ ga kwena gila. Na ɣa ɣɛɛna e ziɣi kwena 1 C.E e li kwena 29 C.E tɔ ga kwena 28. Ani ya te vɛɛna kii va towa ɣɛ ga kwena 483.