Skip to content

Skip to table of contents

Fakamatala ʻi he Ngataʻangá

Fakamatala ʻi he Ngataʻangá
  1.  Ko Hono ʻIloʻi ʻo Pāpilone ko e Lahí

  2.  ʻE Hā ʻa e Mīsaiá ʻAfē?

  3.  Founga Fakafaitoʻo ʻOku Kau ki Ai ʻa e Totó

  4.  Māvae

  5.  Ngaahi ʻAho Mālōlō mo e Kātoanga

  6.  Mahaki Pipihi

  7.  Pisinisi mo e Meʻa Fakalao

 1. Ko Hono ʻIloʻi ʻo Pāpilone ko e Lahí

ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko “Pāpilone ko e Lahi” ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e kotoa ʻo e lotu loí? (Fakahā 17:5) Lāulea ki he ngaahi moʻoni ko ení:

  • ʻOkú ne longomoʻui ʻi he māmaní kotoa. ʻOku pehē ko Pāpilone ko e Lahí ʻokú ne tangutu ʻi he “ngaahi matakali mo e ngaahi puleʻanga.” ʻOkú ne maʻu “ha puleʻanga ʻoku pule ki he ngaahi tuʻi ʻo e māmaní.”​—Fakahā 17:15, 18.

  • ʻOku ʻikai ko ha mālohi fakapolitikale ia pe fakakomēsiale. “Ko e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní” mo e “kau mēsianiti” te nau hao ʻi hono fakaʻauha ia.​—Fakahā 18:9, 15.

  • ʻOkú ne fakafofongahalaʻi ʻa e ʻOtuá. ʻOku ui ia ko ha fefine feʻauaki koeʻuhí ʻokú ne ngāue vāofi mo e ngaahi puleʻangá ke maʻu ha paʻanga pe ngaahi meʻa kehe. (Fakahā 17:1, 2) ʻOkú ne takihalaʻi ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē. ʻOkú ne fakatupunga ʻa e mate ʻa e tokolahi.​—Fakahā 18:23, 24.

Foki ki he lēsoni 13 poini 6

 2. ʻE Hā ʻa e Mīsaiá ʻAfē?

Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻe ʻi ai ʻa e uike ʻe 69 ki muʻa ke aʻu mai ʻa e Mīsaiá.​—Lau ʻa e Taniela 9:25.

  • Naʻe kamata ʻanefē ʻa e uike ʻe 69? ʻI he taʻu 455 K.M. ʻI he taʻu ko iá, naʻe aʻu atu ai ʻa Kōvana Nehemaia ki Selusalema “ke toe fokotuʻu pea ke toe langa” ʻa e koló.—Taniela 9:25; Nehemaia 2:1, 5-8.

  • Ko e hā hono lōloa ʻo e uike ʻe 69? ʻI he ngaahi kikite Fakatohitapu ʻe niʻihi, ko ha ʻaho ʻokú ne fakafofongaʻi ha taʻu. (Nōmipa 14:34; ʻIsikeli 4:6) Ko ia ai, ko e uike taki taha ʻokú ne fakafofongaʻi ha taʻu ʻe fitu. ʻI he kikite ko ení, ko e uike ʻe 69 ʻoku tānaki ia ʻo maʻu ai ʻa e taʻu ʻe 483 (uike ʻe 69 x ʻaho ʻe 7).

  • Naʻe ngata ʻanefē ʻa e uike ʻe 69? ʻI hono lau ʻa e taʻu ʻe 483 mei he 455 K.M. ʻoku tau aʻu mai ai ki he taʻu 29 T.S. a Ko e taʻu tofu pē eni naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū pea hoko ko e Mīsaiá!​—Luke 3:1, 2, 21, 22.

Foki ki he lēsoni 15 poini 5

 3. Founga Fakafaitoʻo ʻOku Kau ki Ai ʻa e Totó

ʻOku ʻikai ke tali ʻe he kau Kalisitiané ʻa e huhu totó naʻa mo e toʻo honau totó tonu ke huhu ki he niʻihi kehé. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻe niʻihi ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e toto tonu ʻo e tokotaha mahakí. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai tali ʻe he kau Kalisitiané, hangē ko hono tuku tauhi hono totó tonu ki muʻa ke toki ngāueʻaki ia ʻi he fai hono tafá.​—Teutalōnome 15:23.

Neongo ia, ko e ngaahi founga fakafaitoʻo ʻe niʻihi ʻe ala tali nai. ʻOku kau heni ʻa e sivi toto, sivi mo fakamaʻa ʻa e totó ʻi ha mīsini, fakamanifi ʻo e totó pe ko hono ngāueʻaki ha mīsini ke ne fai fakataimi ʻa e ngāue ʻa e mafú mo e maʻamaʻá. b Kuo pau ke fili ʻe he Kalisitiane taki taha ʻa e founga ke ngāueʻaki hono totó tonu ʻi he lolotonga ha faitoʻo, sivi fakafaitoʻo pe ha founga fakafaitoʻo pē. Ko e toketā taki taha ʻe kehekehe nai ʻenau founga fakafaitoʻó. Ko ia ki muʻa ke ke tali ha tafa fakafaitoʻo, sivi fakafaitoʻo pe ko ha toe founga fakafaitoʻo pē, ʻoku fiemaʻu ki ha Kalisitiane ke ne ʻiloʻi ʻa e founga tofu pē ʻe fakahoko ai ʻe he toketaá ʻene ngāué ʻi he fekauʻaki mo hono totó. Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ení:

  • Kapau ʻe afeʻi ha konga ʻo hoku totó ki tuʻa mei hoku sinó pea ʻe kiʻi tuʻu ʻa ʻene tafe takaí, ʻe fakaʻatā ʻe hoku konisēnisí ke u vakai atu ki he toto ko ení ʻoku kei hoko pē ia ko e konga ʻoʻoku, ʻo ʻikai fiemaʻu ai ke “lilingi ia ki he kelekelé”?​—Teutalōnome 12:23, 24.

  • ʻE fakahohaʻasi hoku konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú kapau ʻi he lolotonga ʻo ha ngāue fakafaitoʻo, naʻe toʻo ha konga ʻo hoku totó tonu, ʻo fai ha ngāue ki ai pea toe fakafoki ki hoku sinó? Pe ʻe lava ke u tali ha ngāue fakafaitoʻo pehē?

Foki ki he lēsoni 39 poini 3

 4. Māvae

ʻOku tala ange ʻe he Tohi Tapú ki he husepānití mo e uaifí ke ʻoua te na māvae pea ʻoku ʻasi māʻalaʻala ai ko e māvaé ʻoku ʻikai ke ne ʻoange ki ha taha ʻo e ongo meʻá ha totonu ke toe mali. (1 Kolinitō 7:10, 11) Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa ia kuo fakakaukau ai ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ke māvae.

  • Mātuʻaki taʻefietauhi: ʻOku fakafisi ha husepāniti ke ne tokonaki fakamatelie maʻá e fāmilí, ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ʻikai ai ha paʻanga pe meʻakai ʻa e fāmilí.​—1 Tīmote 5:8.

  • Ngaohikoviʻi tōtuʻa fakaesino: Ko e ngaohikoviʻi fakaesino ʻo aʻu ki he tuʻunga ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻene moʻui leleí pe moʻui ʻa ha hoa.​—Kalētia 5:19-21.

  • ʻAi ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki fakaʻaufuli ʻa e vahaʻangatae ʻo e tokotahá mo Sihová: ʻOku ʻai ʻe ha husepāniti pe uaifi ke ʻikai malava ʻa e hoa malí ʻo tauhi kia Sihova.​—Ngāue 5:29.

Foki ki he lēsoni 42 poini 3

 5. Ngaahi ʻAho Mālōlō mo e Kātoanga

ʻOku ʻikai ke kātoangaʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová. Ka ko e Kalisitiane taki taha kuo pau ke ne ngāueʻaki hono konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke fili ʻa e meʻa te ne fai ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho mālōlō ko iá. Fakakaukau angé ki ha tuʻunga ʻe niʻihi.

  • ʻI he talamonū atu ha taha ke ke maʻu ha ʻaho Kilisimasi fiefia. ʻE lava ke ke pehē, “Mālō.” Kapau ʻe loto ʻa e tokotahá ke ako lahi ange, ʻe lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ke ke kātoangaʻi ai ʻa e ʻaho mālōlō ko iá.

  • Ko ho hoa malí, ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻokú ne fakaafeʻi koe ki ha kai mo ha kāinga ʻi ha ʻaho mālōlō. Kapau ʻoku fakaʻatā koe ʻe ho konisēnisí ke ke ʻalu, ʻe lava ke ke fakamatalaʻi ki ho hoá kapau ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e kaí ʻe fai ai ha ngaahi tōʻonga fakapangani, heʻikai te ke kau ki ai.

  • ʻOku ʻoatu nai ʻe ho pule ngāué ha vahe pōnasi ki ha ʻaho mālōlō ʻo hangē ko e Kilisimasí pe ki ha ʻaho mālōlō fakafonua. Te ke talitekeʻi ʻa e pōnasí? Mahalo pē. Kapau te ke tali ʻa e pōnasí, ʻe vakai ki ai ho pule ngāué ʻoku hangē ia haʻo kau ki he kātoangá? Pe ʻokú ne vakai pē ki he pōnasí ko ha founga pē ia hono fakahāhā ʻo e houngaʻia ki hoʻo ngāue leleí?

  • ʻE ʻoatu nai ʻe ha taha haʻo meʻaʻofa Kilisimasi. ʻE pehē nai ʻe he tokotaha foakí: “ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai te ke kātoangaʻi ʻa e Kilismasí, ka ʻoku ou loto ke ke maʻu ʻa e meʻá ni.” Mahalo ko e anga-lelei pē ia ʻa e tokotahá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke fakakaukau ai ʻokú ne feinga ke ʻahiʻahiʻi ʻa hoʻo tuí pe ʻai ke ke kau ʻi hono kātoangaʻi ʻa e ʻaho mālōloó? Hili ʻa e fakakaukau ki hení, ko e meʻa pē ia ʻaʻau pe te ke fili ke tali ʻa e meʻaʻofá. ʻI he kotoa ʻo ʻetau ngaahi filí, ʻoku tau loto ke maʻu ha konisēnisi lelei pea tau faitōnunga kia Sihova.​—Ngāue 23:1.

Foki ki he lēsoni 44 poini 1

 6. Mahaki Pipihi

Koeʻuhi ʻoku tau ʻofa ʻi he kakaí, ʻoku tau mātuʻaki tokanga ke ʻoua ʻe fakamafola ʻa e mahakí ki he niʻihi kehé. ʻOku moʻoni eni tatau ai pē pe ʻoku tau maʻu ha mahaki pipihi pe ʻoku tau tui ʻoku malava ke tau fakamafola ia. ʻOku tau fai ení koeʻuhí ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.”​—Loma 13:8-10.

ʻE anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e fekau ko ení? ʻOku totonu ke fakaʻehiʻehi ʻa e tokotaha puké mei he feʻiloʻaki tonu mo e niʻihi kehé, hangē ko e lulululu, fāʻofua pe ʻuma. ʻOku ʻikai totonu ke ne ʻita kapau heʻikai ke fakaafeʻi ia ʻe ha niʻihi ki honau ʻapí koeʻuhí ʻoku nau loto ke maluʻi honau fāmilí. Pea ki muʻa ke ne papitaisó, ʻoku totonu ke ne fakahaaʻi ki he sea ʻo e kau mātuʻá ʻa hono tuʻungá koeʻuhí ke lava ʻo fai ha fokotuʻutuʻu ke maluʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻoku papitaisó. Ki muʻa pē ke faisō mo ha taha, ko ha taha kuó ne maʻu nai ha mahaki pipihi ʻoku totonu ke ne loto-lelei ke ʻalu ʻo sivi toto. ʻI hono fai ení, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke tokanga ki he niʻihi kehé ʻo ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.”​—Filipai 2:4.

Foki ki he lēsoni 56 poini 2

 7. Pisinisi mo e Meʻa Fakalao

ʻOku lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi palopalema lahi ʻaki hono fai fakapepa ʻa e ngaahi felotoi fakapaʻanga mo e meʻa fakapisinisí, naʻa mo hono fai ha felotoi mo ha Kalisitiane. (Selemaia 32:9-12) Kae kehe, ʻoku maʻu nai ʻe he Kalisitiané ʻi he taimi ʻe niʻihi ha fanga kiʻi faikehekehe fekauʻaki mo e paʻangá pe ko ha ngaahi meʻa kehe. ʻOku totonu ke nau lava ʻo fakaleleiʻi vave pea ʻi he melino ʻa e faikehekehe ko iá pea fakaekinaua pē.

ʻOku totonu ke fakaleleiʻi fēfē ʻa e ngaahi meʻa mafatukituki hangē ko e faikākā pe lauʻikovi loi? (Lau ʻa e Mātiu 18:15-17.) Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi sitepu ʻe tolu ke tau muimui ai:

  1. Feinga ke fakaleleiʻi ʻa e meʻá ʻiate kimoua pē.​—Sio ki he veesi 15.

  2. Kapau ʻe ʻikai ola lelei ia, kole ki ha tokotaha matuʻotuʻa ʻe toko taha pe toko ua ʻi he fakatahaʻangá ke mo ʻalu.​—Sio ki he veesi 16.

  3. Kapau ʻoku ʻikai lava ke fakaleleiʻi, ko e toki taimi ia ke ke ʻalu ai ki he kau mātuʻá.​—Sio ki he veesi 17.

ʻI he tuʻunga lahi tahá, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻave hotau tokouá ki he fakamaauʻangá koeʻuhi he ʻe tapua kovi atu ai ʻa Sihova pea mo e fakatahaʻangá. (1 Kolinitō 6:1-8) Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu nai ke fakaleleiʻi ʻi he fakamaauʻangá ʻo hangē ko e vete malí, tauhi fakalao ʻo ha kiʻi tama, totongi tauhi, meʻa felāveʻi mo e totongi maluʻi, mate ʻa e kautahá, pe tohi-tuku. Ko ha Kalisitiane ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e fakamaauʻangá ke fakaleleiʻi ʻi ha founga melino ʻa e meʻa ko iá, ʻoku ʻikai ke ne maumauʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú.

Kapau ʻoku kau ki ai ha hia mamafa, hangē ko e tohotohó, pāʻusiʻi ʻo ha kiʻi tama, fakalavea, kaihaʻa lahi, pe fakapō, ko ha Kalisitiane ʻokú ne līpooti ia ki he kau maʻu mafaí ʻoku ʻikai ke ne maumauʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú.

Foki ki he lēsoni 56 poini 3

a Mei he 455 K.M. ki he 1 K.M. ko e taʻu ia ʻe 454. Mei he 1 K.M. ki he 1 T.S. ko e taʻu ʻe 1 (he naʻe ʻikai ha taʻu noa). Pea mei he 1 T.S. ki he taʻu 29 T.S. ko e taʻu ia ʻe 28. ʻOku ʻomai ai heni ʻa e taʻu fakakātoa ʻe 483.

b Ki ha fakamatala ki he ngaahi founga fakafaitoʻo ko ení sio ki he km 11/06 “Ko e Hā ʻEku Fili ʻo Kau ki he Fanga Kiʻi Konga Iiki ʻo e Totó mo e Founga Fakafaitoʻo ʻOku Fekauʻaki mo Hoku Totó Tonu?