Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faafetaia Ieova—E Ala i le Auaunaga Faataimi Atoa!

Faafetaia Ieova—E Ala i le Auaunaga Faataimi Atoa!

Talaʻaga o le Soifuaga

Faafetaia Ieova—E Ala i le Auaunaga Faataimi Atoa!

UA FAAMATALAINA E STANLEY E. REYNOLDS

Na ou fanau i Lonetona, Egelani, i le 1910. Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, na siitia atu ai oʻu mātua i se nuu laitiiti e taʻua o Westbury Leigh i le itumalo o Wiltshire. A o avea aʻu ma tama talavou, sa masani ai lava ona ou taumānatu e faapea, ‘Po o ai le Atua?’ E leai se tasi na mafai ona taʻuina mai ia te aʻu. Ma sa lē mafai ai ona ou malamalama i le pogai ua manaomia ai e se nuu laitiiti e pei o lo matou nuu ni tamaʻi falesā se lua faapea ma se malumalu e tapuaʻi ai i le Atua.

I LE 1935, i le fa tausaga a o leʻi pa le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na ma tietie atu ai ma loʻu uso laʻitiiti o Dick i se uila vilivae i le taulaga o Weymouth i le talafatai i saute o Egelani e tōlauapi ai mo le vaitaimi o faiga mālōlōga. A o ma nofonofo i lo ma faleʻie ma faalogologo i le totō ifo o timuga ma taumafaufau po o le ā se mea e fai, na asiasi mai ai se alii matua ma ofo mai ia te aʻu ni tusi se tolu e fesoasoani i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia—The Harp of God, Light I, ma le Light II. Na ou aveina ia tusi ma le fiafia ua iai se mea e faateʻa atu ai le leai o se mea e fai. Sa vave lava ona faafiafiaina aʻu i mea na ou faitauina, e aunoa ma sina oʻu iloa i lena taimi o le a suia atoatoa ai loʻu olaga i lenei mea—faapea foʻi ma loʻu uso.

Ina ua ou foʻi atu i le fale, na faailoa mai e loʻu tinā ia te aʻu e faapea, sa tufatufaina atu e Kate Parsons, lea e nofo i lo matou nuu, ia tusi faale-Tusi Paia faapena. Sa lauiloa o ia auā e ui lava ina matua tele o ia, ae sa tietie atu lava o ia i se uilaafi laitiiti e asiasi i tagata o lo matou nuu o loo salalau solo. Na ou alu e vaʻai o ia, ma sa ia tuuina mai ma le fiafia ia te aʻu ia tusi o le Creation ma le Riches faapea ma isi lomiga a le Sosaiete o le Olo Matamata. Sa ia faailoa mai foʻi ia te aʻu o ia o se tasi o Molimau a Ieova.

Ina ua uma ona faitauina tusi faatasi ma laʻu Tusi Paia, sa ou iloa ai e faapea o Ieova o le Atua moni lea ma sa ou manao ai ou te tapuaʻi atu ia te ia. O lea na ou auina atu ai se tusi faamavae i la matou lotu ma amata ona auai i suʻesuʻega faale-Tusi Paia sa faia i le fale o John ma Alice Moody. Sa nonofo i laʻua i Westbury, lo matou aai pito latalata mai. Sa na o le toʻafitu o i matou na auai i na sauniga. A o leʻi amataina ma pe a uma ia sauniga, sa ta ai e Kate Parsons le okeni a o matou usuina faatasi ma faalogona māfana pese o le Malo

O Uluaʻi Aso

Sa mafai ona ou iloa e faapea ua matou ola i taimi faailogaina, ma sa ou moomoo i le fia faia o se sao i le galuega talaʻi lea na valoia mai i le Mataio 24:14. O lea na ou lafoaʻia ai le ulaula, faatau saʻu ato taʻitaʻi, ma faia loa loʻu tuuina atu i le Atua Silisili Ese o Ieova.

Ia Aokuso 1936, na asiasi mai ai Joseph F. Rutherford, le peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata i Glasgow, Sikotilani, e lauga i le matāʻupu o “Amaketo.” E ui lava e tusa ma le 400 maila (600 kilomita) le mamao o Glasgow, ae sa ou maumauaʻi lava ou te fia iai iinā ma ia papatisoina ai i lena tauaofiaga. Sa lē lava saʻu tupe na iai, o lea na ou aveina ai laʻu uila vilivae i luga o le nofoaafi seʻia oo i le nuu o Carlisle, o se aai i le tuāʻoi ma Sikotilani, ma tietie atu ai mai iinā mo le 100 maila (160 kilomita) le mamao agaʻi i matū. Sa ou toe tietie foʻi i le uila vilivae i le tele lava o vaega o le auala ina ua ou toe foʻi, e ui ina vāivai i le tino ae na faamālosia ai faaleagaga.

Mai ai lava i lena taimi, ou te tietie lava i le uila vilivae i so o se mea sa ou alu i ai e faailoa atu loʻu faatuatuaga i tagata o nuu taulata ane. I na aso, sa tofu lava le Molimau ma lana pepa e tusia ai se feʻau faale-Tusi Paia o loo faailoa atu ai i matou i tagata o ʻāiga ina ia faitau i ai. Sa matou faaaogāina foʻi ia fonokalafi feaveaʻi e tāina ai ia lauga faale-Tusi Paia a le peresitene o le Sosaiete. Ma o le mea moni, e matou te aveina pea se taga o mekasini, * lea sa faailoaina atu ai o i matou o Molimau a Ieova.

Auaunaga Paeonia i Taimi o le Taua

Na papatisoina loʻu uso i le 1940. Na amata le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le 1939, ma na ma taufai iloa uma ai le manaʻoga faanatinati mo ni tagata talaʻi faataimi atoa. I lea, na tuuina atu ai a ma talosaga mo le paeonia. Sa ma lotofaafetai ona sa tofia faatasi i maʻua i le fale o paeonia i Bristol, o iinā e ma te aufaatasi atu ai ia Edith Poole, Bert Farmer, Tom ma Dorothy Bridges, Bernard Houghton, ma isi paeonia ua tele tausaga o matou mataʻiina lo latou faatuatua.

Sa leʻi pine ae taunuu mai se veni (van) laʻitiiti e tusia ai i ona itu mataʻitusi matamata tetele le igoa “MOLIMAU A IEOVA” e ave i maʻua. O le ave taavale, o Stanley Jones, o lē na avea mulimuli ane ma misionare i Saina ma na tuuina ai i le falepuipui iinā i se potu e na o ia mo le fitu tausaga ona o lana galuega talaʻi.

A o faagasolo le taua, sa seāseā ona matou momoe lelei i le po. Sa pauū solo pomu i tafatafa o lo matou fale o paeonia, ma sa tatau ona matou mātaʻitū mo ni pomu e ono tupu ai se afi e lamatia ai. I se tasi afiafipo, na matou ō ese ai mai le ogatotonu o Bristol ina ua uma se tauaofiaga manaia lava na auai le toʻa 200 o Molimau ma taunuu atu ai i lo matou fale o loo iai sina saogalemu a o toʻulu faaua ifo ia fasi uʻamea o pulu fana, sa faaaogā e tafana ai vaalele.

I le taeao na sosoo ai na ma toe foʻi atu ai ma Dick i le aai e aumai a ma mea na galo. Sa matuā faateʻia i maʻua. Sa matuā malepe lava ia Bristol. Na matuā nutililii le ogatotonu atoa o le aai ma na mu ai. O Park Street, lea sa tu ai lo matou Maota o le Malo, ua matuā faatafunaʻiina lava i mea na mu. Ae peitaʻi, e leai ni Molimau na maliliu pe manunuʻa ai. O le mea e fiafia ai ona ua uma ona aveesea a matou lōmiga faale-Tusi Paia mai le Maota o le Malo ma tufatufa atu i fale o tagata o le faapotopotoga. Na matou faafetai atu ia Ieova mo na mea uma.

Se Saʻolotoga e Leʻi Faatalitalia

I le Faapotopotoga o Bristol lea sa ou auauna ai o se ovasia taʻimua, na tuputupu aʻe ma oo ai i le 64 faifeʻau i le taimi tonu lea na maua mai ai ni oʻu pepa e ave faamālosia ai aʻu i le auaunaga faavaegaʻau a le atunuu. E toʻatele isi Molimau na aauina atu i le falepuipui ona o lo latou tulaga solitū, ma na ou faatalitalia foʻi o le a aveesea loʻu saʻolotoga e talaʻi ai. Na faia loʻu faamasinoga i le faamasinoga i Bristol, o iinā na tū ai mo aʻu le uso o Anthony Buck, o lē na avea muamua ma leoleo o se falepuipui. O ia o se tagata e lototele ma le lē fefe, o sē e tu mālosi mo le upu moni o le Tusi Paia, ma o le iʻuga ona o le lelei ona ia tu mo aʻu, na tuuina mai ai loʻu saʻolotoga atoatoa mai le auaunaga faavaegaʻau, o se mea e leʻi faatalitalia, i le tulaga ou te faaauau ai pea i laʻu faiva faataimi atoa!

Na ou matuā fiafia ina ua maua loʻu saʻolotoga, ma na ou filifili ai e faaaogā lea saʻolotoga e talaʻi ai i le tulaga aupito sili ona tele ou te mafaia. Ina ua ou maua se valaaulia ou te oo atu i le ofisa o le lālā i Lonetona e ma te talanoa ma Albert D. Schroeder le ovasia o le lālā, sa o se mea talafeagai loʻu manatunatu po o le ā se mea o faatali mai mo aʻu. Seʻi manatu i loʻu teʻi ina ua valaaulia aʻu ou te alu i Yorkshire ou te auauna ai e avea o se ovasia femalagaaʻi, e asiasia faapotopotoga eseese i vāiaso taʻitasi, e fesoasoani ma faalāʻeiʻau le ʻauuso. Sa ou lagona loʻu matuā lē agavaa mo sea tofiga, ae o lea ua maua loʻu saʻolotoga ma ua maua le avanoa e alu ai. O lea na ou talia ai le taʻitaʻiga a Ieova ma na ou alu ai ma le lotomalie.

Na faafeiloaʻi atu aʻu e Albert Schroeder i uso i se fonotaga na faia i Huddersfield, ma ia Aperila 1941, na ou alu ai loa i loʻu tofiga fou. Maʻeu se olioli ina ua oo ina masani lelei ma na uso peleina! O lo latou alofa ma le agalelei na atili ai ona ou talisapaia e faapea, o loo maua e Ieova ni tagata e matuā tuutōina atoatoa atu ia te ia ma o ni ē e fealofani.—Ioane 13:35.

Isi Faaeaga Faaopoopo o le Auaunaga

O se tauaofiaga faaleatunuu e lē mafaagaloina, na faia i le 1941 i De Monte Hall i Leicester mo aso e lima. E ui ina sa utiuti mea taumafa ma le faafaigatā o ni auala mo femalagaaʻiga i le atunuu, ae na faateleina i latou na auai i se tumutumuga na iai i le Aso Sa e 12,000; ae, i le taimi lena sa sili laitiiti atu lava i le na o le 11,000 Molimau i le atunuu. Na tāina ai lauga na puʻeina a le peresitene o le Sosaiete, ma na tatalaina ai le tusi Children. O le mea moni, sa avea lena tauaofiaga o se mea iloga na tupu i le talafaasolopito faatiokarate o tagata o Ieova i Peretania, na faia i le lotolotoi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

E leʻi pine lava talu ona uma lenei tauaofiaga, na ou maua ai se valaaulia ina ia ou auauna i le ʻāiga Peteli i Lonetona. Iinā, sa ou galue ai i matāgaluega o felaʻuaʻiga ma le teuina o lomiga i pusa, ma galue ai mulimuli ane i le ofisa i le taulimaina o matāʻupu tau faapotopotoga.

Sa manaʻomia ona onosaʻia e le ʻāiga Peteli ia osofaʻiga a vaalele i luga aʻe o Lonetona i le ao ma le po, faapea ma le asiasi soo atu o alii ofisa o le malo i uso taʻimua o loo galulue ai iinā. O Pryce Hughes, Ewart Chitty, ma Frank Platt, na aauina uma atu i latou na i le falepuipui ona o lo latou solitū, ma mulimuli ane, na toe faafoʻi atu ai Albert Schroeder i le Iunaite Setete. E ui i nei omiga, ae sa faaauau pea ona tausia lelei ia faapotopotoga ma matāʻupu tau i le Malo o le Atua.

Alu Atu i Kiliata!

Ina ua uma le taua i le 1945, na ou talosaga ai mo le aʻoaʻoina faamisionare i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata ma na talia aʻu mo le vasega lona valu i le 1946. Na fuafuaina e le Sosaiete mo nisi o i matou, e aofia ai Tony Attwood, Stanley Jones, Harold King, Don Rendell, ma Stanley Woodburn, ina ia folau atu mai le taulaga o vaa fagota e taʻua o Fowey, i Cornwall. Na faatonu e se uso Molimau i le aai o matou avanoa i se vaa laʻu oloa laʻitiiti e felaʻuaʻi ai le kaolin. Sa matuā feomaʻi le mea na matou nonofo ai, ma sa masani lava ona osofia le fogavaa e le suāsami. Maʻeu lo matou lagonaina o se mapusaga ina ua matou latalata atu i le taulaga matou te faataunuu i ai, i Filātelefaia!

Sa matuā matagofie le tulaga o fale o Kiliata i South Lansing i le itu i mātū o le setete o Niu Ioka, ma sa matuā tāua tele ia te aʻu le toleniga na ou maua ai iinā. O tagata aʻoga i la matou vasega na ō mai mai atunuu e 18— o le uluaʻi taimi lea ua mafai ai e le Sosaiete ona aʻoaʻoina le matuā toʻatele o faifeʻau mai isi atunuu ma na oo ina avea i matou uma o ni uō mamae. Sa sili ona ou ʻoliʻoli i le aufaatasiga ma lē na ma potu faatasi o Kalle Salavaara mai Finilani.

Sa vave ona mavae atu le taimi, ma i le faaiʻuga o le lima masina, na taunuu mai ai le peresitene o le Sosaiete o Nathan H. Knorr mai le ofisa ulu i Brooklyn e tufatufaina mai o matou tusi pasi ma faailoa mai ia i matou ō matou tofiga. I na aso, sa lē iloa ai e tagata aʻoga nofoaga e ō i ai sei vaganā ua faalauina mai i le taimi o le faauuga. Sa tofia aʻu ou te toe foʻi i Peteli i Lonetona e faaauau ai i laʻu galuega iinā.

Toe Foʻi i Lonetona

O tausaga ina ua mavae le taua, sa o ni taimi faigatā i Peretania. Sa faaauau pea ona tau faasoasoa mai meaʻai ma le tele o isi mea manaomia, e aofia ai pepa, ona o le lē lava. Ae na mafai lava ona matou maua mea manaʻomia, ma sa olaola matāʻupu tau i le Malo o Ieova. E faaopoopo i le galuega i Peteli, sa ou auauna i fonotaga matāgaluega ma tauaofiaga itumalo ma sa asia foʻi faapotopotoga, e aofia ai nisi i Aialani. Sa avea foʻi o se faaeaga le feiloaʻi atu ia Erich Frost ma isi uso ma tuafāfine mai Europa ma iloa ai mai ia i latou se mea e uiga i le faamaoni o uso Molimau o ē na fesagaʻi ma tulaga matuā leaga i nofoaga o faasalaga a le ʻau Nasi. O le auaunaga i Peteli o le mea moni o se faaeaga faamanuiaina.

E sefulu tausaga talu ona ma masani ma Joan Webb, o se paeonia faapito o loo auauna i Watford, o se aai i le itu i mātū o Lonetona. Na ma faaipoipo i le 1952. Sa ma mananaʻo uma e faaauau pea i le auaunaga faataimi atoa, o lea sa matuā faafiafiaina i maʻua auā ina ua ou tuʻua Peteli, na tofia ai aʻu e avea ma ovasia matāgaluega. O le uluaʻi matāgaluega lava na ma asia, o Sussex ma Hampshire, i le talafatai i saute o Egelani. Sa lē faigofie le galuega matāgaluega i na aso. Sa tele lava ina ma faimalaga i pasi, uila vilivae, ma sa savavali foʻi. E tele faapotopotoga sa tetelē oganuu i nuu i tua, ia sa masani ona faigatā ona oo atu i ai, ae sa faaauau pea ona faatupuina le aofaʻi o Molimau.

Le Aai o Niu Ioka i le 1958

I le 1957, na ou maua ai foʻi se isi valaaulia mai Peteli i Lonetona e faapea: “Pe e te fia sau i le ofisa ma fesoasoani i le fuafuaina o malaga mo le tauaofiaga faava-o-atunuu lea o loo lumanaʻi, o le a faia i le Yankee Stadium ma le Polo Grounds i le Aai o Niu Ioka i le 1958?” Sa leʻi pine ae ma pisi ma Joan i le taulimaina o talosaga mai uso mo avanoa i vaalele ma vaa a le Sosaiete na faatonuina mo faigāmalaga. Sa iʻu ina logologoā ai lenei Tauaofiaga Faava-o-Atunuu o le Finagalo Tauatua, lea na auai atu i ai le matuā toʻatele o tagata, e tusa ma le 253,922. I lenei tauaofiaga, e 7,136 na faailogaina lo latou tuuina atu ia Ieova i le faatofuina i le vai—e sili mamao atu i le faaluaina le aofaʻi o i latou na papatisoina na i lo o le taimi mataʻina o le Penetekoso i le 33 T.A. e pei ona lipotia mai i le Tusi Paia.—Galuega 2:41.

O le a lē mafai ona galo ia i maʻua ma Joan le agalelei o le uso o Knorr ina ua ia valaaulia tōtino mai i maʻua e auai i le fonotaga ma fesoasoani i le tausia o le ʻauusufono o ē na taunuu mai i le Aai o Niu Ioka mai atunuu e 123. Sa avea lena mea o se fiafiaga ma o se faamalieina mo i maʻua uma.

Faamanuiaga o le Auaunaga Faataimi Atoa

I lo ma toe foʻi atu, na ma faaauau ai pea i le galuega femalagaaʻi seʻia oo ina oo mai faafitauli tau i le soifua mālōlōina. Na faataotolia Joan i le falemaʻi ae o aʻu sa pē se vaega o loʻu itū. Na toe tofia i maʻua i le muāʻau o paeonia faapito ae mulimuli ane na ma maua ai le faaeaga e toe auauna ai i le galuega matāgaluega mo se vaitaimi lē tūmau. I se taimi mulimuli ane, na ma toe foʻi atu ai i Bristol, o iinā na ma auai ai pea i le auaunaga faataimi atoa. Ua nonofo latalata mai loʻu uso o Dick ma lona ʻāiga, ma e masani lava ona matou talatalanoa i mea na tutupu i aso ua tuanaʻi.

I le 1971, sa lē toe mafai ona faaleleia laʻu vaʻai ona ua faaleagaina ia vaega o oʻu mata e taʻua o retina. Talu mai lena taimi, sa matuā faigatā ai lava ona ou faitauina se tusi, o lea ua ou iloaina ai o kaseti ua uma ona puʻe ai lomiga faale-Tusi Paia, o se sauniuniga ofoofogia mai ia Ieova. O loo ma faia pea ma Joan ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia i ʻāiga, ma a o mavae atu tausaga, na faaeaina ai i maʻua e fesoasoani atu i ni tagata se toʻa 40 ina ia oo ina iloa le poto o le upu moni, e aofia ai se ʻāiga e toʻafitu tagata.

Ina ua tuuina atu o ma ola ia Ieova i le silia ma le 60 tausaga ua mavae, sa ma faanaunau ina ia ulu atu i le auaunaga faataimi atoa ma tūmau ai i lena auaunaga. Maʻeu lo ma lotofaafetai ona o loo maua pea le mālosi e auauna ai i Lē Silisili Ese o Ieova—e na o le pau lea o le auala e mafai ai ona ma faafetai atu i lona agalelei ia i maʻua faapea ma tausaga na ma fiafia faatasi ai!

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 O se taga ʻie e mafai ona tautau i le tauʻau ma sa fuafuaina ina ia aveina ai kopi o Le Olomatamata ma le Consolation (lea na faaigoaina mulimuli ane o le Ala Mai!).

[Faamatalaga i le itulau 25]

I maʻua ma loʻu uso o Dick (i le faatausiʻusiʻuga o le itu agavale; o Dick lena o loo tu) faapea ma isi paeonia i luma o le fale o paeonia i Bristol

[Faamatalaga i le itulau 25]

Le fale o paeonia i Bristol i le 1940

[Faamatalaga i le itulau 26]

O Stanley ma Joan Reynolds i le aso o la laʻua faaipoipoga, ia Ianuari 12, 1952, ma i aso nei