Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Lahi Ange ʻa Sihova ʻi Hotau Ngaahi Lotó

ʻOku Lahi Ange ʻa Sihova ʻi Hotau Ngaahi Lotó

ʻOku Lahi Ange ʻa Sihova ʻi Hotau Ngaahi Lotó

“OKU fiefia a Jihova iate kinautolu oku nau manavahe kiate ia,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. Ko e moʻoni, ʻoku fiefia ʻa e Tokotaha-Fakatupú ʻi hono siofi ʻa e tokotaha taki taha ʻo ʻene kau sevāniti fakaetangatá ʻi heʻenau feinga mālohi ke pouaki ʻa ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. ʻOku tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene faʻahinga mateakí, fakalototoʻaʻi kinautolu, mo fakafiemālieʻi kinautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e taʻehaʻamanakí. ʻOkú ne ʻafioʻi ko ʻene kau lotú ʻoku nau taʻehaohaoa, ko ia ai ʻokú ne lāuʻilo ki honau tuʻunga moʻoní ʻi he meʻa ʻokú ne ʻamanekina meiate kinautolú.​—Sāme 147:​11PM.

ʻE ʻikai nai haʻatau faingataʻaʻia ʻi he tui ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e ʻofa lahi ki heʻene kau sevānití fakalūkufua. Kae kehe, ʻoku hā ngali fuʻu tokanga tōtuʻa ʻa e niʻihi fekauʻaki mo ʻenau ngaahi tōnounou ʻanautolú ʻo nau tuipau ʻe ʻikai ʻaupito lava ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu. “ʻOku ou fuʻu taʻehaohaoa ke ʻofa ʻa Sihova ʻiate au,” ko ʻenau fakamulitukú nai ia. Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi ongoʻi taʻepau ʻi he taimi ki he taimi. Ka ʻoku hā ngali faitau tuʻumaʻu ʻa e niʻihi mo e ngaahi ongoʻi ʻo e taʻeʻaongá.

Ngaahi Ongoʻi ʻo e Loto-Mafasiá

ʻI he taimi ʻo e Tohitapú naʻe faingataʻaʻia ai ha faʻahinga taʻeangatonu tāutaha ʻi he ngaahi ongoʻi loto-siʻi mafatukituki. Naʻe fehiʻa ʻa Siope ʻi he moʻuí peá ne ongoʻi kuo liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. Ko ʻAna, ʻa ia naʻe hoko ko e faʻē ʻa Sāmiuelá, naʻe loto-mafasia lahi ʻi ha taimi fekauʻaki mo ʻene paʻá peá ne tangi mamahi. Ko Tēvita naʻe “mabelu ki lalo aubito,” pea ko ʻEpafalotaito naʻe loto-mafasia ia koeʻuhi ko e ngaahi ongoongo ʻo kau ki heʻene mahamahakí naʻe loto-mamahi ai ʻa hono fanga tokouá.​—Sāme 38:​6PM; 1 Samiuela 1:​7, 10; Siope 29:​2, 4, 5; Filipai 2:​25, 26.

Fēfē ʻa e kau Kalisitiane he ʻaho ní? Mahalo ko e puké, ngaʻunu ki he taʻumotuʻá, pe ko e ngaahi tuʻunga fakafoʻituitui kehé ʻokú ne taʻofi ai ʻa e niʻihi mei hono fai ʻa e meʻa lahi te nau saiʻia ai ʻi he ngāue toputapú. ʻE taki atu nai ʻe he meʻá ni kinautolu ke nau fakaʻosiʻaki ʻoku nau tō meia Sihova mo honau kaungātuí. Pe ʻoku tukuakiʻi hokohoko nai ʻe he niʻihi kinautolu ki he ngaahi fehālaaki he kuohilí, ʻo veiveiua pe kuo fakamolemoleʻi kinautolu ʻe Sihova. Mahalo ko e niʻihi kehe ʻoku haʻu mei he ngaahi ʻātakai fakafāmili faingataʻá ʻoku nau tuipau ʻoku ʻikai pē tuha ke ʻofaʻi kinautolu ia. ʻOku malava fēfē ke hoko ʻa e meʻá ni?

ʻOku tupu hake ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fāmili ʻa ia ko e laumālie ʻoku pule aí ʻoku ʻikai ko e taha ia ʻo e ʻofa ka ko e siokita, fakaʻaluma, mo e manavahē. ʻE ʻikai ʻaupito nai te nau hoko ʻo ʻiloʻi ha tamai ʻa ia ʻoku ʻofa lahi ʻiate kinautolu, ʻa ia ʻoku hanga ki ha ngaahi faingamālie ke fakahīkihikiʻi mo fakalototoʻa, ʻokú ne sio fakalaka ʻi he ngaahi fehālaakí pea mateuteu ke fakamolemoleʻi naʻa mo e ngaahi fehālaaki mafatukitukí, pea ko ʻene loto-māfaná ʻokú ne ʻai ai ke ongoʻi malu ʻa e fāmilí kotoa. Koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito te nau maʻu ha tamai fakaemāmani ʻofa, te nau ʻilo nai ʻa e faingataʻa ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo hono maʻu ha Tamai fakahēvani ʻofá.

Ko e fakatātaá, ʻoku tohi ʻa Filisi: “Ko ʻeku kei siʻí mo e talavoú naʻe tākiekina mālohi ia ʻe he tōʻonga taʻeʻofa ʻa ʻeku tamaí. a Naʻe ʻikai ʻaupito te ne fai ha fakaongoongolelei, pea naʻe ʻikai ʻaupito te u ongoʻi ofi kiate ia. Ko hono moʻoní, ko e lahi taha ʻo e taimí, naʻá ku ilifia ʻiate ia.” Ko hono olá, ko Filisi, ʻa ia ʻoku ʻi hono taʻu 50 tupú he taimí ni, ʻokú ne kei maʻu ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e taʻefeʻungá. Pea ʻoku fakamatala ʻa Makalita: “Naʻe angataʻefakakaumeʻa mo taʻeʻofa ʻa ʻeku ongo mātuʻá. ʻI heʻeku kamata ke ako ʻa e Tohitapú, naʻá ku faingataʻaʻia he fakaʻuta atu pe ʻoku fēfē ʻa e tamai ʻofá.”

Ko e ngaahi ongoʻi peheé, ko e hā pē ʻa hono ʻuhingá, ʻoku lava ke ʻuhinga ko ʻetau ngāue ki he ʻOtuá ʻoku ueʻi ia ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻo ʻikai tefito ʻaki ʻa e ʻofá ka ʻi ha tuʻunga lahi ʻaki ʻa e ongoʻi halaia pe manavahē. ʻOku ʻikai ʻaupito hā ngali lelei feʻunga ʻetau lelei tahá. Ko e holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova mo hotau kaungātuí te ne ʻai nai ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai lava ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau loto ke faí. Ko hono olá, te tau tōnounou nai mei heʻetau ngaahi taumuʻá, tukuakiʻi kitautolu, pea ongoʻi loto-mafasia.

Ko e hā ʻe lava ke faí? Mahalo pē ʻoku tau fiemaʻu ke fakamanatu kiate kitautolu ʻa e manavaʻofa ʻoku ʻi ai ʻa Sihová. Ko ha taha ʻokú ne mahinoʻi ʻa e tafaʻaki anga-ʻofa ko eni ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá ko e ʻapositolo ko Sioné.

“ʻOku Lahi ʻa e ʻOtua ʻi Hotau Loto”

ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe tohi ʻa Sione ki hono kaungātuí: “Ko e meʻa ko ia te tau ʻilo ai ʻoku tau mei he Moʻoni, pea te tau fakanonga ʻaki hotau loto ʻi he ʻao ʻo ʻEne ʻAfio. He kapau ʻoku fakahalaia kitautolu ʻe hotau loto, ko hono ʻuhinga he ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.” Ko e hā naʻe tohi ai ʻe Sione ʻa e ngaahi leá ni?​—1 Sione 3:​19, 20.

Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Sione naʻe malava ki ha sevāniti ʻa Sihova ke ne ongoʻi halaia ʻi loto. Mahalo pē naʻe hokosia ʻe Sione tonu ʻa e ngaahi ongoʻi peheé. ʻI he tuʻunga ko ha talavou ʻitangofuá, naʻe fakatonutonuʻi ai ʻi ha taimi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Sione ʻi heʻene fuʻu fakaanga ʻi he feangai mo e niʻihi kehé. Ko hono moʻoní, naʻe ʻoange ai ʻe Sīsū kia Sione mo hono tokoua ko Sēmisí “ʻa e hingoa ko e ongo Poanesi, ʻa ia ko hono ʻuhinga ko e ongo foha ʻo Fatulisi.”—Maake 3:17; Luke 9:​49-​56.

ʻI he taʻu ʻe 60 hono hokó, naʻe angafakamatāpule ai ʻa Sione peá ne hoko ko ha Kalisitiane mafamafatatau, angaʻofa, mo faimeesi. ʻI he aʻu mai ki ha taimi, ʻi hono tuʻunga ko e ʻapositolo fakamuimui ne moʻuí, naʻá ne tohi ai ʻa ʻene ʻuluaki tohi fakamānavaʻí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití taki taha ke nau fai ha fakamatala ki he faihala kotoa pē. Ka, ko e tamai loto-māfana ia, manavaʻofa, nima-homo, mo ongongofua, ʻa ia ʻoku ʻofa lahi ki he faʻahinga kotoa ʻoku ʻofa kiate ia, mo lotu kiate ia ʻi he moʻoní. Naʻe tohi ʻe Sione: “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa.”—1 Sione 4:8.

ʻOku Fiefia ʻa Sihova ʻi he Meʻa ʻOku Tau Fai Kiate Iá

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi vaivaiʻanga mo e tōnounou naʻa tau tupu mo iá, pea ʻokú ne fakamatala ki he meʻá ni. “ʻOku ne ʻilo ʻe ia hota anga; ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua,” ko e tohi ia ʻa Tēvitá. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e kaunga mālohi ʻa hotau ʻātakaí ki he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Ko hono moʻoní, ʻokú ne ʻafioʻi lelei lahi ange kitautolu ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú.—Sāme 103:14.

ʻOkú ne ʻafioʻi ko e tokolahi ʻo kitautolú te tau saiʻia ke hoko ʻo kehe, ka ʻoku ʻikai te tau malava ke ikuʻi ʻetau ngaahi taʻehaohaoá. ʻOku lava ke fakahoa hotau tuʻungá ki he tuʻunga ʻo e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne tohi: “Ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia.” Ko kitautolu kotoa ʻoku tau kau ʻi he fāinga tatau. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe iku nai eni ki heʻetau maʻu ha loto fakahalaiaʻi-kita.​—Loma 7:​19.

Manatuʻi maʻu pē eni: ʻOku ʻikai mahuʻinga ange ʻa e anga ʻo ʻetau vakai kiate kitautolú ʻi he anga ʻo e vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolú. Ko fē pē taimi ʻokú ne sio mai ai ʻoku tau feinga ke fakahōifuaʻi iá, ʻokú ne tali ʻo ʻikai ʻaki ha kiʻi fiemālie pē ka ko e fiefia. (Palovepi 27:11 [Lea Fakatātā, PM]) Neongo ko e meʻa ʻoku tau maʻú ʻe hā ngali kiʻi siʻisiʻi ki hotau matá tonu, ko ʻetau loto-leleí mo e taumuʻa leleí ʻoku fakafiefiaʻi ai ia. ʻOkú ne sio fakalaka ʻi he meʻa ʻoku tau fakahokó; ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau loto ke faí; ʻokú ne lāuʻilo ki heʻetau ngaahi fakaʻamú mo e holí. ʻOku lava ke ʻiloʻi ʻe Sihova hotau lotó.​—Selemaia 12:3; 17:10.

Ko e fakatātaá, ko e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku fakaenatula pē ʻenau loto-siʻi mo anga-fakalongolongó ko e kakai ʻoku nau saiʻia ke ʻoua ʻe tohoakiʻi ʻa e tokangá. Ki he faʻahinga peheé, ko hono malangaʻi o e ongoongo leleí mei he fale ki he falé ʻoku lava ke hoko ia ko ha pole fakaʻulia. Ka, ko e ueʻi ʻe ha holi ke tauhi ʻa e ʻOtuá pea ke tokoniʻi honau kaungāʻapí, naʻa mo e faʻahinga loto-siʻí ʻoku nau ako ke fakaofiofi ki honau ngaahi kaungāʻapí pea talanoa fekauʻaki mo e Tohitapú. ʻOku nau ongoʻi nai ʻoku nau fakahoko ʻa e meʻa siʻisiʻi, pea ʻe kaihaʻasi nai ʻe he meʻá ni ʻa ʻenau fiefiá. ʻE fakahaaʻi nai ʻe honau lotó ʻoku ʻikai ke ʻaonga ʻenau ngāue fakafaifekau ki he kakaí. Ka ʻoku fiefia moʻoni ʻa Sihova ʻi he feinga lahi ʻa e faʻahinga peheé ʻoku fai ʻi heʻenau ngāué. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai lava ke nau fakapapauʻi ʻa e taimi mo e feituʻu ʻe ʻalu hake ai ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoní, ʻo tupu, pea fuá.​—Koheleti 11:6 (Tagata Malaga, PM); Maake12:​41-​44; 2 Kolinito 8:​12.

ʻOku faingataʻaʻia ʻa e Kau Fakamoʻoni kehé ʻi ha puke fuoloa pe hoko ʻo taʻumotuʻa angé. Kiate kinautolu, ko hono maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha ʻi he Fale fakatahaʻangá ʻoku lava ke ō fakataha ia mo e langa pea mo e loto-moʻua. Ko e fanongo ki ha talanoa fekauʻaki mo e ngāue fakamalangá ʻe fakamanatu nai ai kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau faʻa faí mo e meʻa ʻoku nau kei loto ke faí, neongo ʻoku taʻotaʻofi kinautolu ʻe honau vaivaiʻangá. ʻE maʻu nai ʻe he faʻahinga peheé ʻa e ngaahi ongoʻi halaia koeʻuhi ko e ʻikai malava ke nau muimui ʻi he akonakí ʻo lahi tatau mo e meʻa te nau saiʻia ke faí. Ka, ʻoku koloaʻaki papau ʻe Sihova ʻenau mateakí mo e kītakí. Lolotonga ʻoku nau kei mateakí, ʻoku ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate ia honau lēkooti anga-tonú.​—Sāme 18:25; 37:28.

“Fakapapauʻi Hotau Lotó”

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Sione ki he taʻumotuʻá, kuo pau pē naʻá ne mahinoʻi ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá. Manatuʻi naʻá ne tohi: “ʻOku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.” ʻIkai ko ia pē, naʻe fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe Sione ke “fakapapauʻi hotau lotó.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻa Sione ʻi he ngaahi lea ko iá?

Fakatatau ki he Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words, ko e foʻi veape faka-Kalisi naʻe liliu ko e “fakapapauʻí” ʻoku ʻuhingá “ke ngāueʻaki ʻa e fakalotoʻi, ke ikuna pe mālohi, ke fakaʻaiʻai.” ʻI he ngaahi fakalea kehé, ke fakapapauʻi hotau lotó, ʻoku fiemaʻu ke tau mālohi ʻi hotau lotó, ke fakaʻaiʻai ia ke tui ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolu. Anga-fēfē?

Ko Filisi, naʻe lave ki ai ki muʻa ange ʻi he kupu ko ení, kuó ne ngāue ko ha mātuʻa ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo laka hake he taʻu ʻe 25 pea kuó ne ʻilo ko e ako fakafoʻituituí ʻoku lava ke ne fakapapauʻi ki hono lotó ʻa e ʻofa ʻa Sihová. “ʻOku ou ako tuʻumaʻu mo tokanga ki he Tohitapú mo ʻetau ngaahi tohí. ʻOku tokoniʻi au ʻe he meʻá ni ke ʻoua ʻe nōfoʻi ʻi he kuohilí ka ke tauhi ha vīsone māʻalaʻala ʻo kau ki hotau kahaʻu fakaofó. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku lōmia au ʻe hoku kuohilí, peá u ongoʻi ʻe ʻikai ʻaupito lava ke ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au. Ka, ʻi hono fakalūkufuá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku fakaivimālohiʻi ʻe he ako tuʻumaʻú ʻa hoku lotó, fakatupulekina ʻa ʻeku tuí, pea tokoniʻi au ke hanganaki fiefia mo mafamafatatau.”

Ko e moʻoni, ko e lau Tohitapú mo e fakalaulaulotó ʻe ʻikai nai te ne liliu hotau tuʻunga moʻoní. Ka, ʻoku lava ke ne liliu ʻa e founga ʻo ʻetau vakai ki hotau tuʻungá. Ko hono ai ʻa e ngaahi fakakaukau mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ki hotau lotó ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻai ʻe he akó ke tau malava ke tupulekina ʻi he mahinoʻi ʻa e manavaʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOku lava ke faifai pē ʻo tau hoko ʻo tali ʻoku ʻikai ke tukuakiʻi ʻe Sihova kitautolu ki hotau ʻātakai ʻi he kei siʻí, pea ʻoku ʻikai te ne tukuakiʻi kitautolu ki heʻetau ngaahi vaivaí. ʻOkú ne ʻafioʻi ko e ngaahi kavenga ʻoku fua ʻe he tokolahi ʻo kitautolú​—tatau ai pē pe ko e fakaeongo pe fakaesino​—ʻoku ʻikai ko e faʻa tupu ia meiate kitautolu tonu, pea ʻokú ne fakaʻatā anga-ʻofa kitautolu.

Fēfē ʻa Makalita, ʻa ia naʻe lave ki ai ki muʻa angé? ʻI heʻene hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihová, ko hono ako ʻo e Tohitapú naʻe ʻaonga lahi ia kiate ia foki. Ko ia, hangē ko Filisí, naʻe pau ke ne toe vakaiʻi ʻa ʻene fakakaukauloto ki ha tamaí. Naʻe tokoniʻi ʻe he lotú ʻa Makalita ke ne fakatahatahaʻi ʻa e meʻa naʻá ne ʻilo fakafou ʻi he akó. “Ke kamataʻaki naʻá ku vakai kia Sihova ko ha kaumeʻa ofi, koeʻuhi he naʻá ku hokosia ʻa e meʻa lahi ange mo e ngaahi kaumeʻa ʻofá, ʻi ha taimi ʻofa. Faifai atu pē, naʻá ku ako ke lilingi atu ʻa hoku lotó, ngaahi veiveiuá, ngaahi loto-moʻuá, mo e ngaahi faingataʻaʻiá kia Sihova. Naʻá ku toutou lea kiate ia ʻi he lotu, pea ʻi he taimi tatau naʻá ku fakatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa foʻou kotoa naʻá ku ako fekauʻaki mo iá, ʻo hangē ha meʻateuteú. Hili ha taimi, naʻe tupulekina ʻa ʻeku ongoʻi kia Sihová ki ha tuʻunga ʻo e tātātaha he taimí ni ke u faingataʻaʻia fekauʻaki mo ia ʻi hono tuʻunga ko ʻeku Tamai anga-ʻofá,” ko e lau ia ʻa Makalitá.

Tukuange mei he Loto-Moʻua Kotoa

Lolotonga ʻa e kei tuʻu ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu, mo motuʻa ko ení, ʻoku ʻikai lava ha taha ke ʻamanaki atu ke fakatauʻatāinaʻi mei he ngaahi loto-moʻuá. Ki he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻoku ʻuhinga ení ʻe toe hoko nai ʻa e ngaahi ongoʻi loto-moʻua pe veivieua fakaekita, peá ne fakatupunga ʻa e loto-mafasia. Ka ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau taumuʻa leleí pea mo e ngāue mālohi ʻoku tau fai ʻi heʻene ngāué. Heʻikai ʻaupito ngalo ʻiate ia ʻa e ʻofa ʻoku tau fakahāhā ki hono huafá.​—Hepelu 6:​10.

ʻI he māmani foʻou ʻoku fakaofiofi mai ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga Faka-Mīsaiá, ʻoku lava ke ʻamanekina ʻe he faʻahinga anga-tonu kotoa ʻo e tangatá ʻa honau tukuange mei he ngaahi mafasia ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Ko ha fiefia ē ʻe hoko! Te tau toki sio leva ki he fakamoʻoni lahi ange ʻo e anga ʻo e manavaʻofa ʻa Sihová. ʻI he teʻeki ke tau aʻu ki he taimi ko iá, ʻai ke tau fakapapauʻi kotoa “ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.”—1 Sione 3:20.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e ongo hingoá.

[Fakamatala ʻi he peesi 30]

Ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha tokotaha-pule fefeka ka ko ha Tamai loto-māfana, manavaʻofa, mo ongongofua

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ke tau fakakaukau ʻo hangē ko iá