Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Ke Ke Maʻu mei Fē ʻa e Nonga ʻi Lotó?

ʻE Lava Ke Ke Maʻu mei Fē ʻa e Nonga ʻi Lotó?

ʻE Lava Ke Ke Maʻu mei Fē ʻa e Nonga ʻi Lotó?

ʻOku lahi ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi hotau taimí pea mo e taimi ko ia ʻo Thoreau, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Ko ha faikehekehe lahi ʻe taha ko e ʻikai ko ia ke ʻi ai he ʻahó ni ha nounou ʻo e faleʻi ki he founga ke maʻu ai ʻa e ʻatamai nongá. Ko e kau faisaienisi ki he ʻatamaí mo e kau faʻu-tohi ʻo e ngaahi tohi tokoniʻi-kitá​—naʻa mo e kau faʻu kōlomu ʻi he nusipepá​—ʻoku nau ʻomai ʻenau ngaahi fakakaukau foʻou. Ko ʻenau faleʻí mahalo naʻa tokoni pē ia ʻi ha vahaʻa taimi nounou; ka ki he ngaahi fakaleleiʻanga vahaʻa taimi fuoloá, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e meʻa ia ʻoku toe loloto ange. Ko e meʻa ia naʻe ʻiloʻi ʻe he faʻahinga tāutaha naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá.

KO ʻANITONIO, Mākosi, Kēsoni, Vania, mo Maselo naʻa nau haʻu mei he ngaahi ʻātakai kehekehe pea nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema kehekehe. Ka naʻa nau maʻu ʻo ʻikai siʻi hifo ʻa e ngaahi meʻa faitatau ʻe tolu. ʻUluakí, naʻe ʻi ai ha taimi ʻa ia naʻa nau “tae ha amanaki lelei, bea taemaʻu ae Otua i mamani.” (Efeso 2:​12PM) Ko hono uá, naʻa nau fakaʻamu ki ha ʻatamai nonga. Pea ko hono tolú, ko kinautolu kotoa naʻa nau maʻu ʻa e nonga ʻi loto naʻa nau fiemaʻú hili ʻenau tali ha ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI heʻenau fakalakalaká, naʻa nau hoko ai ʻo ʻilo ʻoku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolu. Ko e moʻoni, hangē ko ia naʻe tala ʻe Paula ki he kau ʻAtenisi ʻi hono ʻahó, ko e ʻOtuá “talāʻehai ʻoku ne mamaʻo mei hatau toko taha.” (Ngāue 17:27) Ko e hoko ʻo tuipau loto-moʻoni ki he meʻá ni ko ha meʻa tefito ia ki hono maʻu ʻa e nonga ʻi lotó.

Ko e Hā ʻOku Siʻi Fau Ai ʻa e Nongá?

ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e ongo ʻuhinga tefito ʻe ua ki he siʻi ʻa e nonga ʻi he māmaní​—ʻa e nonga ʻi lotó pe ko e nonga ʻi he vahaʻa ʻo e kakaí. Ko e ʻuluakí ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Selemaia 10:23: “ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.” ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻa e potó pe ko e tomuʻa ʻiló ke ne pule kiate ia ʻo taʻeʻiai ha tokoni, pea ko e tokoni pē taha ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga moʻoní ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá. Ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku ʻikai te nau kumi ki he tataki ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai ʻaupito te nau maʻu ʻa e nonga tuʻuloá. Ko e ʻuhinga hono ua ki he ʻikai ha nongá ʻoku hā ia ʻi he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko hono kotoa ʻo mamani ʻoku ʻi he nima ʻo e Fili.” (1 Sione 5:19) ʻI he ʻikai ha tataki fakaʻotuá, ko e ngaahi feinga ʻa e tangatá ke maʻu ʻa e nongá ʻe fakasivaʻi maʻu pē ʻa e ʻamanaki ki aí ʻe he ngaahi ngāue ʻa e tokotaha taʻehāmai ka ʻoku mātuʻaki moʻoni​—mo mātuʻaki mālohí​—ko e “Fili,” ko Sētané.

ʻI he ongo ʻuhinga ko eni ʻe uá​—ʻa e ʻikai ke kumi ʻa e tokolahi taha ʻo e kakaí ki he tataki ʻa e ʻOtuá pea mo e mātuʻaki longomoʻui ʻa Sētane ʻi he māmaní​—ʻoku ʻi ha tuʻunga taʻefiemālie ai ʻa e matakali fakalūkufua ʻo e tangatá. Naʻe fakamatalaʻi lelei ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku fai ʻo aʻu ki he taimi ni ʻa e fetoʻeaki mo langā ʻa Natula [“meʻa fakatupú,” NW] katoa.” (Loma 8:22) Ko hai ʻe lava ke taʻelototatau mo e fakafuofua ko iá? ʻI he ngaahi puleʻanga koloaʻiá pea pehē ki he ngaahi puleʻanga masivá, ʻoku kaihaʻasia ai ʻe he ngaahi palopalema fakafāmilí, faihiá, fakamaau taʻetotonú, ngaahi fepaki fakaeʻulungāngá, taʻepau fakaʻikonōmiká, ngaahi fetāufehiʻaʻaki fakamatakali mo fakafaʻahingá, fakafeʻātungiá, mahakí, mo e ngaahi meʻa lahi ange, mei he kakaí ʻenau ʻatamai nongá.

Feituʻu ke Maʻu Ai ʻa e Nonga ʻi Lotó

ʻI he taimi naʻe ako ai ʻe ʻAnitonio, Mākosi, Kēsoni, Vania, mo Maselo ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, naʻa nau ako ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne liliuʻi ʻenau moʻuí. Ko e meʻa ʻe tahá, naʻa nau ʻilo ai ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe kehe ai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní. ʻOku ʻikai ko ha ʻamanaki taʻemahino pē eni ʻa e pehē ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ha tuipau moʻoni, mo makatuʻunga lelei ia ʻa e ʻi ai ha taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá pea naʻa mo e taimí ni ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga mei he taumuʻa ko iá kapau te tau fai hono finangaló. Naʻa nau ngāueʻaki ʻi heʻenau moʻuí ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he Tohitapú, pea naʻe lelei ange ʻa e ngaahi meʻá kiate kinautolu. Naʻa nau maʻu ʻa e fiefia mo e nonga lahi ange ʻi he meʻa naʻa nau fakakaukau ʻe ala lavá.

ʻOku ʻikai ke kei kau ʻa ʻAnitonio ʻi he ngaahi fakafepaki mo e vākovi fakaeleipá. ʻOkú ne ʻiloʻi ko e ngaahi liliu ʻoku fakahoko ʻi he founga ko iá ʻoku fakangatangata mo fakataimi pē. Ko e taki leipa ki muʻa ko ení kuó ne ʻilo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e Puleʻanga ia ʻoku lotu ki ai ʻa e tokolahi ʻi he taimi ʻoku nau lau maʻuloto ai ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí (pe, ko ʻEmau Tamaí) ʻo pehē ki he ʻOtuá: “Ke hoko mai ho puleʻangá.” (Mātiu 6:​10a, New International Version) Naʻe ako ʻa ʻAnitonio ʻo ʻilo ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule moʻoni fakahēvani ia te ne ʻomai ʻa e nonga moʻoní ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe ako ʻe Mākosi ke ne ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohitapú ʻi he kaveinga ʻo e nofo malí. Ko hono olá, ko e tokotaha politiki ko eni ki muʻá ʻoku toe fāʻūtaha fiefia he taimí ni mo hono uaifí. Ko ia foki ʻokú ne hanga atu ki ha taimi, ʻoku vavé ni ke hoko mai, ʻa ia ʻe fetongi ai ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fokotuʻutuʻu fakaemāmani mānumanu, mo siokita ko ení ʻaki ha fokotuʻutuʻu lelei ange. ʻOkú ne maʻu ha mahino loloto mamaʻo ange fekauʻaki mo e foʻi sētesi ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻoku pehē: “Ke fai ho finangaló ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní.” (Mātiu 6:​10e, NIV) ʻI he taimi ʻe fai ai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi māmaní, ʻe hokosia ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha tuʻunga ʻo e moʻuí kuo teʻeki ʻaupito ke fai ha mamata ki ai ki muʻa.

Fēfē ʻa Kēsoni? ʻOku ʻikai ke kei hoko ia ko ha tokotaha heka noaʻia holo pe ko ha kaihaʻa. Ko e moʻui ʻa e kiʻi tama haua ko eni ki muʻá kuo ʻi ai hono ʻuhinga he taimí ni koeʻuhi ʻokú ne ngāueʻaki ʻa hono iví ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke maʻu ʻa e nonga ʻi lotó. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi meʻa ko eni ne hokosiá, ko hono ako ʻa e Tohitapú mo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne leaʻakí ʻoku lava ke ne liliuʻi lahi ha moʻui ʻa ha tokotaha ke lelei ange.

Nonga ʻi Loto ʻi ha Māmani Faingataʻaʻia

Ko e tokotaha tefito fakahisitōlia ʻi hono ngāueʻi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ko Sīsū Kalaisi, pea ʻi he taimi ʻoku ako ai ʻe he kakaí ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku nau ako ai ha meʻa lahi fekauʻaki mo ia. ʻI he pō ko ia ne ʻaloʻi aí, naʻe hivaʻi ai ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá: “Ko e kolōlia ki he ʻOtua ʻi langi taupotu, pea ko e [nonga] ki māmani ki he kakai kuo hoifua ki ai.” (Luke 2:14) ʻI he taimi ne tupu hake ai ʻa Sīsuú, naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi ʻa e moʻui ʻa e kakaí. Naʻá ne mahinoʻi ʻa ʻenau ongoʻí pea fakahaaʻi ʻa e manavaʻofa lahi ʻaupito ki he kau faingataʻaʻiá mo e mahakí. Pea ʻi he fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa e kau ʻāngeló, naʻá ne ʻomai ha tuʻunga ʻo e nonga ʻi loto ki he kau angavaivaí. ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne pehē ki heʻene kau ākongá: “Ko ʻeku ʻalu ʻeni, ka u tuku ha fiemālie [“nonga,” NW] kiate kimoutolu; ko ha fiemālie aʻaku ʻoku ou foaki atu kiate kimoutolu: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmani ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolu. ʻOua naʻa tuku ke puputuʻu homou loto, ʻumaʻā haʻane manavahe.”—Sione 14:27.

Naʻe laka hake ʻa Sīsū ʻi ha tokotaha tokoni ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne fakahoa ia tonu ki ha tauhi-sipi, pea naʻá ne fakatatau ʻa hono kau muimui angavaivaí ki he fanga sipi ʻi heʻene pehē: “Kuo u haʻu koeʻuhi ke nau maʻu moʻui, pea ke nau maʻu ʻo lahi ʻaupito. Ko au ko e Tauhi Lelei. Ko e anga ʻo e tauhi lelei ke ʻatu ʻene moʻui koeʻuhi ko e fanga sipi.” (Sione 10:​10, 11) ʻIo, ʻi he kehe mei he kau taki tokolahi ʻi he ʻaho ní ʻa ia ʻoku nau ʻuluaki tokanga mo fakamuʻomuʻa kinautolú, naʻe foaki ʻe Sīsū ʻa ʻene moʻuí maʻa ʻene fanga sipí.

ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he meʻa ne fai ʻe Sīsuú? ʻOku maheni ʻa e tokolahi mo e ngaahi lea: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e tui kia Sīsuú ʻoku fiemaʻu ki ai, ʻuluakí, ko e ʻilo fekauʻaki mo ia pea mo ʻene Tamaí, ʻa Sihova. Ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí ʻoku lava ke taki atu ia ki ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova ko e ʻOtuá ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ai ʻa e ʻatamai nongá.

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ʻete fanga sipi aʻata ʻoku nau tokanga ki hoto leʻo, pea ʻoku ou ʻilo kinautolu; pea ʻoku nau muimui kiate au, pea ʻoku ou ʻatu kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengata; pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻauha ʻo lauikuonga, pea ʻe ʻikai hamusi kinautolu ʻe ha taha mei hoku nima.” (Sione 10:​27, 28) He toki ngaahi lea māfana, mo fakafiemālie moʻoni ia! Ko e moʻoni, naʻe leaʻaki kinautolu ʻe Sīsū ʻi he meimei taʻu ʻe ua afe kuo maliu atú, ka ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi lahi tatau pē he taimí ni mo ia ʻi he taimi ko iá. ʻOua ʻaupito ʻe ngalo ʻoku kei moʻui ʻa Sīsū Kalaisi mo longomoʻui, ʻo pule he taimí ni ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi fakanofo ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá. Hangē pē ko e taimi ko ia naʻá ne ʻaʻeva ai ʻi he māmaní ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ia kuo maliu atú, ʻokú ne kei tokanga pē fekauʻaki mo e faʻahinga angavaivai ko ia ʻoku nau fakaʻamu ki ha ʻatamai nongá. ʻIkai ko ia pē, ʻokú ne kei hoko pē ko e Tauhi-Sipi ʻo ʻene fanga sipí. Kapau te tau muimui ʻiate ia, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e nonga ʻi lotó, ʻa ia ʻoku kau ai ha ʻamanaki tuipau ʻo e sio ʻi he kahaʻú ki ha nonga fakalūkufua​—ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e mole atu ʻa e fakamālohí, taú, mo e faihiá.

Ko e ngaahi ʻaonga moʻoní ʻoku hoko mai ia mei hono ʻiloʻi mo tui ko Sihova, fakafou ʻia Sīsū, te ne tokoniʻi kitautolu. Manatuʻi ʻa Vania, ʻa ia ʻi heʻene kei siʻí naʻe tuku kiate ia ʻa e ngaahi fatongia mamafá peá ne fakakaukau kuo fakangaloʻi ia ʻe he ʻOtuá? ʻOku ʻiloʻi ʻe Vania he taimí ni kuo ʻikai liʻaki ia ʻe he ʻOtuá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou ako ko e ʻOtuá ko ha tokotaha moʻoni fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga fakatupu ʻofeina. Naʻe ueʻi ia ʻe heʻene ʻofá ke ne fekauʻi hifo ʻa hono ʻAló ki he māmaní ke ne foaki mai kiate kitautolu ʻa e moʻuí. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ke ʻiloʻi eni.”

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe Maselo ʻoku moʻoni ʻa hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Ko e tokotaha tuli paati ko eni ki muʻá ʻokú ne pehē: “Ko e toʻutupú ʻoku ʻikai te nau faʻa ʻiloʻi ʻa e meʻa ke nau faí, pea ʻoku nau iku ki hono fakamamahiʻi pē ʻo kinautolu tonu. ʻOku kau ʻa e niʻihi ʻi hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻo hangē ko ia naʻá ku faí. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe faitāpuekina ʻa e tokolahi ange, ʻo hangē ko aú, ʻaki ʻenau ako ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ʻOtuá pea mo hono ʻAló.”

Fakafou ʻi hano ako fakalelei ʻa e Tohitapú, naʻe fakatupulekina ʻe Vania mo Maselo ha tui mālohi ki he ʻOtuá pea mo ha tuipau ki heʻene finangalo lelei ke tokoniʻi kinaua ke fakaleleiʻi ʻena ngaahi palopalemá. Kapau te tau fai ʻa e meʻa naʻá na faí​—ʻo ako ʻa e Tohitapú mo ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne leaʻakí—te tau maʻu ai ha nonga lahi ʻaupito ʻi loto, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻá na maʻú. Ko e fakalototoʻa leva ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻe ngāueʻaki moʻoni ia ʻi hotau tuʻungá: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.”—Filipai 4:​6, 7.

Ko Hono Maʻu he ʻAhó Ni ʻa e Nonga Moʻoní

ʻOku tataki ʻe Sīsū ʻa e kakai fiekaia ki he moʻoní ʻi he hala ko ia ʻoku taki atu ki he moʻui taʻengata ʻi ha palataisi fakaemāmaní. ʻI heʻene tataki kinautolu ki he lotu maʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku nau aʻusia ai ʻa e nonga meimei tatau mo ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohitapú: “ʻE nofo ʻa hoku kakai ʻi ha nofoʻanga fiemalie [“nonga,” NW], pea ʻi ha ngaahi ʻapitanga falalaʻanga, pea ki he ngaahi maloloʻanga ʻoku lava ai ke hamumunoa.” (Aisea 32:18 [Isaia, PM]) Pea ko e tomuʻa ʻahiʻahiʻi pē ia ʻo e nonga ko ia te nau fiefia ai ʻi he kahaʻú. ʻOku tau lau: “ʻE maʻu ʻa e fonua ʻe he faʻa kataki; pea te nau fefiefiaʻi ʻi he [nonga] lahi. Ko haʻa fai totonu te nau maʻu ʻa e fonua, pea te nau nofo ai ʻo tuputupuʻa.”—Sāme 37:​11, 29.

Ko ia, ʻe lava ke tau maʻu ha nonga ʻi loto he ʻahó ni? ʻIo. ʻIkai ngata aí, ʻoku lava ke tau fakapapauʻi ʻi he kahaʻu ofi maí, ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ʻaki ʻa e nonga kuo teʻeki ai ʻaupito ke hoko ki muʻa. Ko e hā leva ʻoku ʻikai ke kole ai kiate ia ʻi he lotu, ke ne ʻoatu kiate koe ʻene nongá? Kapau ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi palopalema ʻokú ne kaihaʻasia ʻa hoʻo nongá, lotu ʻi he founga ko ia naʻe lotuʻaki ʻe Tuʻi Tēvitá: “Ko e ʻefihia hoku loto ke ke fakaʻataʻatā; pea fakahao mai au mei hoku ngaahi faingataʻa. Meʻa mai ki heʻeku mamahi, mo ʻeku ongosia; pea ʻave kotoa ʻeku ngaahi hia.” (Sāme 25:​17, 18) Fakapapauʻi ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotu peheé. ʻOkú ne mafao mai ʻa hono toʻukupú ʻo ʻomai ʻa e nonga ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau kumi ki ai ʻi he totonu ʻo honau lotó. ʻOku fakapapauʻi anga-ʻofa mai kiate kitautolu: “ʻOku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia; ʻakinautolu ʻoku fai moʻoni ʻenau tautapa. Ko e holi ʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia ʻoku ne fakaai; pea ʻoku ongo kiate ia ʻenau kaila, ʻo ne fakamoʻui.”—Sāme 145:​18, 19.

[Fakamatala ʻi he peesi 5]

ʻOku ʻikai maʻu ʻe he tangatá ʻa e poto pe ko e tomuʻa ʻiló ke ne puleʻi ia ʻo ʻikai ha tokoni, pea ko e tokoni pē taha ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga moʻoní ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá

[Fakamatala ʻi he peesi 6]

Ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisí ʻoku lava ke taki atu ia ki ha vahaʻangatae fekoekoeʻi mo Sihova ko e ʻOtuá ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e ʻatamai nongá

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e muimui ʻi he akonaki ʻa e Tohitapú ʻoku tokoni ia ki ha moʻui fakafāmili nonga