Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Totonu Ke Ke Fakatotoloʻi ʻa e Ngaahi Lotu Kehé?

ʻOku Totonu Ke Ke Fakatotoloʻi ʻa e Ngaahi Lotu Kehé?

ʻOku Totonu Ke Ke Fakatotoloʻi ʻa e Ngaahi Lotu Kehé?

“NAʻÁ KU maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi he meimei taʻu ʻe taha, pea naʻá ku fiefia ʻi he talanoa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá,” ko e lau ia ʻa Miguel, ʻa ia ko e taha ia he taimí ni ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAmelika Tonga. “Naʻá ku kamata leva ke fanongo ki he ngaahi polokalama fakalotú ʻi he letioó peá u mamata ai ʻi he kau malanga fakalotu ʻi he televīsoné. Naʻá ku fakakaukau ʻe lava ke tokoniʻi au ʻe he ngaahi polokalama peheé ke u mahinoʻi lelei ange ai ʻa e kakai ʻo e ngaahi lotu kehé. Naʻá ku ʻiloʻi ai ko ʻenau ngaahi akonakí naʻe ʻikai ke fehoanaki ia mo e Tohitapú, ka naʻá ku fuʻu fieʻilo.”

ʻI he fonua tatau, naʻe faivelenga ai ʻa Jorge ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e lotu moʻoní. Ka, ʻi he taimi ʻe taha, naʻá ne toe kamata mo ia foki ke fanongo ki he ngaahi polokalama fakalotu ʻi he letioó mo e televīsoné. “ʻOkú ke fiemaʻu ke ʻilo ki he meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻa e niʻihi kehé,” naʻá ne faʻa leaʻaki ia. ʻI hono ʻeke ange fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe lava ke hoko ʻi he fakaʻasi pehē ki he ngaahi akonaki loí, naʻá ne tali: “Heʻikai ha meʻa te ne malava ke fakavaivaiʻi ʻa e tui ʻa ha taha ʻokú ne ʻilo ki he moʻoni ʻo e Tohitapú.” ʻOku langaʻi hake ʻe he ongo meʻa ko ʻeni naʻe hokosiá ha fehuʻi mahuʻinga, ʻOku fakapotopoto ke fanongo ki he meʻa ʻoku tui ki ai ʻa e niʻihi kehé?

Ko Hono ʻIloʻi ʻa e Lotu Faka-Kalisitiane Moʻoní

ʻI he hili ʻa e mate ʻa e kau ʻapositoló, naʻe hoko ʻa e lotu moʻoní ʻo ʻuliʻi ʻe he tupulaki fakalakalaka ʻo e ngaahi founga lahi ʻo hono faʻifaʻitakiʻi ʻo e Lotu faka-Kalisitiané. ʻI hono tomuʻa ʻiloʻi ʻení, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e founga ʻe taha ke fakafaikehekeheʻi ai ʻa e ngaahi founga loi ko ʻeni ʻo e Lotu faka-Kalisitiané mei he Lotu faka-Kalisitiane moʻoní. ʻUluakí, naʻá ne fakatokanga: “Mou lamalama ʻa e kau palofita loi, ʻa e faʻahinga ʻoku haʻu kiate kimoutolu ʻoku nau kofu hange ha sipi, ka ʻi loto ko e fanga ulofi fekai kinautolu.” Naʻá ne tānaki atu leva: “Ko honau ngāhi fua te mou ʻilo lelei ai kinautolu.” (Mātiu 7:​15-23) ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau muimui moʻoni ʻo Sīsuú ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí, pea ʻilongofua kinautolu ʻi honau ngaahi fua leleí. Hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Sīsuú tonu, ʻoku nau ʻaʻahi ki he kakaí ke fakamatalaʻi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mei he ngaahi Konga Tohitapú. ʻI he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku nau tuʻu mavahe ai mei he ngaahi fekīhiaki fakapolitikale mo fakasōsiale ʻa e māmaní. ʻOku nau tali ʻa e Tohitapú ko e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻapasia ki ai ʻi he tuʻunga ko e moʻoní ia. ʻOku nau ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Pea koeʻuhí ko ʻenau feinga ke ngāueʻaki ʻa e ʻofa ʻoku akoʻi mai ʻe he ʻOtuá, ʻoku ʻikai te nau kau ʻi he ngaahi taú. ʻI hono kehé, ʻoku nau feangaingaʻaki ʻiate kinautolu ʻi he tuʻunga ko e fanga tokoua.—Luke 4:43; 10:​1-9; Sione 13:​34, 35; 17:​16, 17, 26.

Fakatatau ki he ngaahi Konga Tohitapú, ʻoku malava ke “sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.” (Malakai 3:18) ʻOku fāʻūtaha ʻa e kau lotu moʻoni he ʻaho ní ʻi he fakakaukau mo e ngāue, ʻo hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. (Efeso 4:​4-6) ʻI hoʻo ʻiloʻi pē ha kulupu pehē ʻo ha kau Kalisitiane moʻoní, ko e hā ʻokú ke fieʻilo pe huʻuhuʻu ai fekauʻaki mo e ngaahi tui ʻa e niʻihi kehé?

Tokanga Telia ʻa e Kau Faiako Loí

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú naʻa mo e hili ko ia ʻa e ako ki he moʻoni ʻo e Tohitapú, ʻoku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki ʻo hono ʻuliʻi fakalaumālie ʻe he ngaahi akonaki loí. Naʻe fakatokanga ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Mou vakai naʻa faifai pea ai ha taha, te ne fai ʻaki ʻene poto fiefilosefa, ʻa ia ko e koto muna mo e kaka, ʻo ne holataki kimoutolu ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni fakaeonoʻaho ʻa e kakai, ʻio, ʻi he ʻalunga ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e lotu ʻa ia ʻoku fakamaama, ʻo ʻikai ʻi he ʻalunga faka-Kalaisi.” (Kolose 2:8) Ko ha fakatātā mahino moʻoni ē ʻoku fakamatalaʻi ʻe he konga tohi ko ʻení! Hangē ha fanga manu fekai ʻoku nau loto ke ʻave ʻo keina koé, ko e kau faiako loí ʻoku lava ke nau hoko ko ha fakatuʻutāmaki moʻoni.

Ko e moʻoni, naʻe fakatokangaʻi ʻe Paula ʻa e meʻa naʻe tui ki ai ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne kamata ʻi he taimi ʻe taha ha malanga ʻaki ʻene pehē: “ʻA matāpule Atenisi, ʻoku ha kiate au ʻi he meʻa kehekehe ʻoku ou sio ki ai, ta ko e kakai kimoutolu ʻoku matamata hulu atu ʻi he tauhi faʻahikehe. He lolotonga ʻeku ʻalu fano, ʻo u tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou lotu ki ai, ne u ʻilo foki ha ʻolita ʻa ia naʻe tohi ai ʻa e lea ni, Moʻo ha ʻOtua Teʻeki ʻIloa.” (Ngāue 17:​22, 23) Kae kehe, naʻe ʻikai ke fafangaʻi maʻu pē ʻe Paula hono ʻatamaí ʻaki ʻa e ngaahi filōsofia ʻa e kau tufunga-lea Kalisí.

Ko e meʻa ia ʻe taha ke fakamahino kiate koe tonu fekauʻaki mo e tupuʻanga pea mo e ngaahi tui ʻa e ngaahi lotu loí ka ko ha meʻa mātuʻaki kehe ia ke keinanga meiate kinautolu. * Kuo fakanofo ʻe Sihova “ae tamaioeiki agatonu mo boto” ke nau tokonaki mai ʻa e akonaki makatuʻunga ʻi heʻene Folofolá. (Mātiu 4:4; 24:​45PM) Naʻe tohi ʻe Paula tonu: “Talaʻehai te mou lava ke ʻinasi ʻi he Tepile ʻa e ʻEiki mo e tepile foki ʻa Faʻahikehe. He ko e pehe ke ta fakatupu fuaʻa ki he ʻEiki?”—1 Kolinito 10:​20-22.

Ko e kau faiako loi ʻe niʻihi naʻa nau hoko nai ki muʻa ko e kau Kalisitiane moʻoni, ka ʻi he tafaʻaki ʻe tahá naʻa nau tafoki ai mei he moʻoní ki he halá. (Siutasi 4, 11) ʻOku totonu ke ʻoua ʻe fakaʻohovale ʻeni kiate kitautolu. ʻI he hili ʻa e lea ʻo kau ki he “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻa ē ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e kulupu ʻo e kau Kalisitiane paní, naʻe lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e “tamaioeiki kovi,” ko ha kalasi ʻa ia ʻoku nau lāunga, “ʻoku fakatotoka ʻe heʻeku ʻeiki,” pea nau kamata ke haha honau kaungā tamaioʻeikí. (Mātiu 24:​48, 49) ʻI he taimi lahi, ko e faʻahinga tāutahá ni pea mo honau kau muimuí ʻoku ʻikai haʻanau ngaahi akonaki mahino ʻa kinautolu tonu; ʻoku nau mahuʻingaʻia pē kinautolu ʻi hono fakaʻauha ʻa e tui ʻa e niʻihi kehé. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné; “Kapauā kuo haʻu kiate kimoutolu ha toko taha, ʻo ʻikai haʻu mo ia ʻa e tokateline ko ia, ʻoua te mou tali ia ki homou fale, pea ʻoua te mou pehe kiate ia, Siʻotoʻofa.”—2 Sione 10; 2 Kolinito 11:​3, 4, 13-15.

ʻOku fakakaukau lelei ʻa e kakai loto-moʻoni ʻoku nau kumi ki he moʻoní ki he meʻa ʻoku nau fanongo ki ai mei he ngaahi lotu kehekehé. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga loto-totonu tāutaha ko ia ʻoku nau kumi ki he moʻoní. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú fekauʻaki mo e poto fakaʻotuá: “Kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: te ke toki . . . maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua.” (Palovepi 2:​4, 5) Ko hono maʻu ʻa e ʻilo ko ʻeni ʻo e ʻOtuá fakafou ʻi he Tohitapú pea mo e fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo e mamata ki he founga ʻo hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku tataki ʻe he ʻilo ko iá, ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau hokohoko atu ʻi he fanongo ki he ngaahi akonaki fakalotu loí.—2 Timote 3:14.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 10 ʻOku ʻomai ʻe he tohi Mankind’s Search for God, ʻa ia naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ʻa e fakamatala tefito fekauʻaki mo e ʻātakai pea mo e ngaahi akonaki ʻa e ngaahi lotu lahi ʻi he māmaní.