Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua—Ko He Takitaki Foʼou ʼo Te Kele
Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua—Ko He Takitaki Foʼou ʼo Te Kele
“Ko te puleʼaga . . . ʼe ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia, pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.”—Taniela 2:44.
1. He koʼe ʼe feala ke tou falala ki te Tohi-Tapu?
KO TE Tohi-Tapu ʼe ko he fakahā ʼa te ʼAtua ki te tagata. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “ ʼI takotou maʼu te folafola ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe koutou logoʼi ia mātou, neʼe koutou tali ʼo mole hage ko he folafola ʼa te tagata, kae neʼe koutou tali ʼaki tona ʼuhiga totonu, ʼaē ko te folafola ʼa te ʼAtua.” (1 Tesalonika 2:13, MN ) ʼE tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ke tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua: ʼe ina fakahā mai tona ʼulugaaga, tana ʼu fakatuʼutuʼu, pea mo te ʼu meʼa ʼe ina fakamaʼua mai kia tatou. ʼE maʼu ai te ʼu tokoni lelei ʼo ʼuhiga mo te maʼuli faka famili pea mo te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke tou fai ʼi te ʼaho fuli. ʼE fakamatalatala fuli ai te ʼu lea faka polofeta ʼaē neʼe hoko ʼi te temi kua hili, mo te ʼu lea faka polofeta ʼaē ʼe lolotoga hoko ʼi te temi nei, pea mo ʼaē ka hoko ʼi te temi ka haʼu. Ei, “ko te Tohi-Tapu katoa ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ʼaoga moʼo akoʼi, moʼo fakatonutonuʼi, moʼo fakatokatoka ʼo te ʼu meʼa, moʼo akonakiʼi ʼi te faitotonu, koteʼuhi ke maʼu katoa e te tagata ʼa te ʼAtua te ʼu kalitate ʼaē ʼe ʼaoga ki te gāue lelei fuli pe.”—2 Timoteo 3:16, 17, MN.
2. Neʼe faka maʼuhigaʼi feafeaʼi e Sesu te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu?
2 Ko te potu ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼi te Tohi-Tapu, ko tona kupu tāfito: ʼaē ko te faka lākatonuʼi ʼo te pule faʼitaliha ʼa te ʼAtua (te maʼua ʼaē ke ina takitaki tatou) ʼaki tona Puleʼaga ʼaē ʼi selo. Neʼe ko te koga tāfito ʼaia ʼo te minisitelio ʼa Sesu. “Nee kamata ai e Sesu tana fai akonaki mo folafola maʼana: ‘Koutou tafoki, he kua fakaovi mai te puleaga o Selo.’ ” (Mateo 4:17) Neʼe ina fakahā pe koteā te tuʼulaga ʼo te puleʼaga ʼi totatou maʼuli, ʼo ina uga fēnei mai: “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu.” (Mateo 6:33, MN ) Neʼe ina toe fakahā foki te maʼuhiga ʼo te puleʼaga ʼi tana akoʼi tana ʼu tisipulo ke nātou faikole fēnei ki te ʼAtua: “Ke hoko mai tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo.”—Mateo 6:10, MN.
Ko He Takitaki Foʼou ʼo Te Kele
3. He koʼe koa ʼe maʼuhiga ʼaupito te Puleʼaga ʼo te ʼAtua kia tatou?
3 He koʼe koa ʼe maʼuhiga ʼaupito ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te tagata? Koteʼuhi kua vave hoko te meʼa ʼaē ka ina fetogi anai ʼo talu ai te takitaki ʼo te kele ʼaenī. ʼE tala fēnei e te lea faka polofeta ʼo Taniela 2:44: “ ʼI te ʼu ʼaho ʼo te ʼu hau ʼaia [ʼaē ʼe nātou puleʼi nei te kele] ko te ʼAtua ʼo te lagi ʼe ina fakatuʼu anai he puleʼaga [ko he puleʼaga ʼi selo] ʼe mole pulihi anai ʼi he temi. Pea ko te puleʼaga ʼaia ʼe mole tuku anai ki he tahi hahaʼi. ʼE ina laliki anai pea mo fakagata anai te ʼu puleʼaga fuli ʼaia [te ʼu puleʼaga fakakelekele], pea ko ia totonu ʼe tuʼu anai ʼo aʼu ki he ʼu temi ʼe mole ʼiloʼi honatou gataʼaga.” Ka pule katoa anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo, ʼe mole toe pule anai he tagata ki te kele. Ko te takitaki fakatagata ʼaē ʼe mole lelei pea mo fakatupu maveuveu, ʼe kau anai ʼi te ʼu meʼa ʼo te temi ʼāfea.
4, 5. (a) He koʼe koa ʼe ko Sesu ʼaē ʼe lelei ʼaupito ke Hau ʼi te Puleʼaga? (b) Koteā te gāue ʼaē ka fakahoko anai e Sesu ʼi te temi ka haʼu?
4 ʼAki te takitaki ʼa Sehova, ʼe ko Kilisito Sesu ʼaē ʼe lelei ʼaupito ke Pule Tāfito ʼi te Puleʼaga ʼaē ʼi selo. ʼI muʼa ʼo tana haʼu ki te kele, neʼe maʼuli ʼi selo ohage ko “he tufuga faiva” ʼa te ʼAtua, pea neʼe ko ia te ʼuluaki ʼo te ʼu fakatupu fuli ʼa te ʼAtua. (Tāʼaga Lea 8:22-31) “Ko ia te paki ʼo te ʼAtua fakapulipuli, te ʼuluaki-tupu ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe fakatupu; koteʼuhi ʼaki ia ia neʼe fakatupu ai ia meʼa fuli ʼi te lagi pea mo te kele.” (Kolose 1:15, 16, MN ) Pea ʼi te temi ʼaē neʼe fekauʼi ai ia Sesu e te ʼAtua ke haʼu ki te kele, neʼe ina fai te finegalo ʼo te ʼAtua ʼi te temi fuli pe. Neʼe ina kātakiʼi te ʼu ʼahiʼahi ʼaē neʼe faigataʼa ʼaupito, pea neʼe mate agatonu ki tana Tāmai.—Soane 4:34; 15:10.
5 Neʼe fakapale ia Sesu, ʼuhi ko tana nofo agatonu ki te ʼAtua ʼo aʼu ki tana mate. Neʼe fakatuʼuake ia ia e te ʼAtua ki selo, pea neʼe foaki age ki ai te tuʼulaga Hau ʼi te Puleʼaga ʼi selo. (Gaue 2:32-36) ʼI tona ʼuhiga Hau ʼo te Puleʼaga, ʼe tuku age anai e te ʼAtua kia Kilisito Sesu he tuʼulaga maʼuhiga, ke ina takitaki he ʼu lauʼi miliate laumālie mālohi moʼo molehi ʼo te pule fakatagata pea mo pulihi te agakovi ʼi te kele. (Tāʼaga Lea 2:21, 22; 2 Tesalonika 1:6-9; Apokalipesi 19:11-21; 20:1-3) ʼE liliu anai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo, ʼaē ka takitaki e Kilisito, ko te fai pule foʼou, ko te puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼi te kele katoa.—Apokalipesi 11:15.
6. Ko te faʼahiga pule feafeaʼi ʼaē ka maʼu anai e te Hau ʼo te Puleʼaga?
6 ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te Pule foʼou ʼo te kele: “Neʼe foaki kia te ia te pule, pea mo te fakaʼaliʼaliki, pea mo te puleʼaga, koteʼuhi ke tauhi kia te ia te hahaʼi, pea mo te ʼu fenua, pea mo te ʼu faʼahiga lea fuli pe.” (Taniela 7:14) Mai te ʼaluʼaga ʼaē ʼe faʼifaʼitaki anai ia Sesu ki te ʼofa ʼo te ʼAtua, koia ʼe lahi anai te tokalelei pea mo te fiafia ʼi tana takitaki. (Mateo 5:5; Soane 3:16; 1 Soane 4:7-10) “Ki te lahi ʼo tona puleʼaga pea mo te tokalelei ʼe mole ʼi ai anai he gataʼaga, . . . moʼo lagolago ʼaki te faitotonu pea mo te agatonu.” (Isaia 9:7, Revised Standard Version) ʼE ko he tapuakina te maʼu ʼo he Tagata Takitaki ʼe ina fai tona ʼuhiga pule ʼaki te ʼofa, mo te faitotonu pea mo te agatonu! Koia, ʼe fakakikite fēnei ia 2 Petelo 3:13 (MN ): “Ohage ko tana fakapapau mai, ʼe tou talitali ki te ʼu lagi foʼou [te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo] pea mo te kele foʼou [te sosiete fakakelekele foʼou] ʼaē ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.”
7. ʼE hoko feafeaʼi ia Mateo 24:14 ʼi te temi nei?
7 ʼE mahino ia ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko te logo lelei ʼaia kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki te meʼa ʼaē ʼe totonu. Koia, ʼi te ʼu fakaʼiloga ʼo “te u aho fakamuli” ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī, neʼe fakakikite fēnei e Sesu: “Ko te logo lelei ʼaenī ʼo te puleʼaga ʼe faka mafola anai ʼi te kele katoa, ko he meʼa fakamoʼoni ia ki te ʼu puleʼaga katoa; pea hoko mai ai leva te fakaʼosi.” (2 Timoteo 3:1-5; Mateo 24:14, MN ) Ko te lea faka polofeta ʼaia ʼe lolotoga hoko nei, he ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe teitei ono miliona ʼi te ʼu fenua e 234 ʼe nātou fai te ʼu hola e tahi miliale ʼi te taʼu moʼo palalau ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Koia ʼe tau mo feʼauga ke fakahigoaʼi te ʼu fale ʼaē ʼe fakatahi ai te ʼu kokelekasio e 90 000 ʼi te malamanei, ko te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga. ʼE ʼōmai kiai te hahaʼi moʼo ako pe koteā te puleʼaga foʼou ʼaia.
Te ʼu Kaugā Hau
8, 9. (a) ʼE ʼōmai maifea te ʼu kaugā hau ʼa Kilisito? (b) He koʼe ʼe feala ke tou falala ki te pule ʼa te Hau pea mo tana ʼu kaugā hau?
8 ʼE ʼi ai anai te ʼu kaugā hau mo Kilisito Sesu ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo. Neʼe fakakikite ia Apokalipesi 14:1-4 (MN ) ko te toko 144 000 “neʼe totogi mai te hahaʼi” pea ʼe fakatuʼuake nātou ki te maʼuli ʼi selo. ʼE kau ai te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine, neʼe mole nātou tali ke tauhi age te hahaʼi kia nātou, kae ʼaki te agavaivai neʼe nātou tauhi ki te ʼAtua pea mo te hahaʼi. “ ʼE nātou liliu anai ko he ʼu pelepitelo ʼa te ʼAtua pea mo Kilisito, pea ʼe nātou hau anai mo ia ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu ʼaē e afe.” (Apokalipesi 20:6, MN ) ʼE tokosiʼi age nātou ʼi te “hahai kaugamalie, nee mole he tahi nee ina malau, mai te atu puleaga, mo te u hako, mo te u lanu, pea mo te u lea fuape” ʼaē ka hāo anai ʼi te fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼaenī. ʼO toe feiā mo nātou, ʼe nātou foaki ki te ʼAtua he “tauhi kia te ia, po mo aho,” kae ʼe mole nātou hake ki selo. (Apokalipesi 7:9, 15) ʼE nātou faʼufaʼu te koga tāfito ʼo te kele foʼou, ʼi tonatou ʼuhiga kau fakalogo ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi selo.—Pesalemo 37:29; Soane 10:16.
9 ʼI tana fili ia nātou ʼaē ka kaugā pule mo Kilisito ʼi selo, neʼe filifili e Sehova te ʼu tagata agatonu kua māhani ki te ʼu meʼa ʼo te maʼuli pea mo tona ʼu faigataʼaʼia. Kua lagi fakalaka te ʼu hau pea mo pelepitelo ʼaia ʼi te ʼu faigataʼa fuli ʼo te maʼuli. Koia ko tonatou maʼuli ʼi te kele ʼe ina hikihiki anai tonatou fealagia ke nātou pule ki te hahaʼi. Māʼia mo Sesu totonu “nee ina ako te fakalogo i te u mamahi nee ina tali.” (Hepeleo 5:8) Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo ia: “E mole tou mau he Pelepitelo-lahi e mole ina fealagia te tali mamahi mo tatou i otatou vaivai, iaʼia nee fakahalai i te aluaga fuape o hage ko tatou, kae nee mole agahala.” (Hepeleo 4:15) Ko he meʼa fakaloto fīmālie te ʼiloʼi, ʼi te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼa te ʼAtua, ʼe takitaki anai te hahaʼi e te ʼu hau pea mo pelepitelo ʼe nātou agalelei pea mo ʼofa!
Neʼe Kau Koa Te Puleʼaga ʼi Te Fakatuʼutuʼu ʼa Te ʼAtua?
10. He koʼe koa neʼe mole kau te Puleʼaga ʼi selo ʼi te fakatuʼutuʼu ʼuluaki ʼa te ʼAtua?
10 Neʼe kau koa te Puleʼaga ʼaē ʼi selo ʼi te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼi te kamata, ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakatupu ai ia Atama mo Eva? ʼI te fakamatala ʼaē ʼe tou lau ʼi te tohi ʼo Senesi ʼo ʼuhiga mo te fakatupu, ʼe mole tou maʼu ai he fakamatala ʼo ʼuhiga mo he puleʼaga neʼe fakatuʼutuʼu ke ina puleʼi te malamanei. Neʼe ko Sehova totonu tonā Pule, pea ʼi te temi fuli neʼe nā fakalogo ai kia te ia, neʼe mole ʼaoga he tahi pule. ʼE fakahā mai ia Senesi kapite 1, ko Sehova, lagi mo tona ʼAlo ʼulu tokotahi, neʼe nā felogoi mo Atama mo Eva. ʼI te koga tohi ʼaia, ʼe tou maʼu ai te ʼu kupuʼi palalau ʼaenī “neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kia nāua” pea “neʼe toe ʼui fēnei e te ʼAtua” kia nāua.—Senesi 1:28, 29; Soane 1:1.
11. Neʼe feafeaʼi te agaaga ʼo te kamataʼaga ʼo te malamanei?
11 ʼE ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe sio ai te ʼAtua kia meʼa fuli neʼe ina fai, pea koʼeni ko te meʼa ʼaia neʼe lelei ʼaupito.” (Senesi 1:31) Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼōloto ʼo Eteni neʼe haohaoa katoa. Neʼe maʼuʼuli ia Atama mo Eva ʼi te palatiso. Neʼe haohaoa tonā ʼatamai pea mo tonā ʼu sino. Neʼe feala hanā felogoi mo tonā Tupuʼaga, pea neʼe toe feiā mo ia neʼe feala hana felogoi mo nāua. Kanapaula neʼe nā nonofo agatonu, neʼe nā maʼu anai hanā fānau haohaoa. Pea kanaʼauala neʼe mole ʼaoga ke ʼi ai he puleʼaga foʼou ʼi selo.
12, 13. ʼAki te tuputupu ʼo te famili fakatagata haohaoa, he koʼe koa neʼe kei feala ki te ʼAtua ke felogoi mo nātou?
12 ʼAki te tuputupu ʼo te famili fakatagata, neʼe feafeaʼi ʼapē he faʼahiga felogoi ʼa te ʼAtua mo nātou? Koutou tokagaʼi age muʼa te ʼu fetuʼu ʼo te lagi. ʼE fakatahitahi fuli ʼo faʼufaʼu te meʼa ʼe higoaʼi ko te ʼu galaxies. ʼE ʼi ai te ʼu galaxies ʼe maʼu ai te ʼu lauʼi miliale fetuʼu. ʼE ʼi ai ʼihi galaxies ʼe maʼu ai te ʼu fetuʼu ʼe lauʼi afe miliale. Pea ʼe fakafuafua e te hahaʼi popoto ʼe lagi maʼu te ʼu galaxies e 100 miliale ʼi te ʼatulaulau! Kae ʼe ʼui fēnei e te Tupuʼaga: “Hiki ʼokotou ʼu mata ki ʼoluga pea ke koutou sio. Ko ai koa ʼaē neʼe ina fakatupu te ʼu meʼa ʼaia? Ko Ia ʼaē neʼe ina fakaʼasi mai ki tuʼa ʼonatou kautau ʼo fai pe ki tona tokolahi, pea ina pāui fuli nātou ʼi ʼonatou higoa. ʼI te lahi ʼo te mālohi, heʼe toe mālohi foki ia ʼi tona māfimāfi, ʼe mole puli he tahi ia nātou.”—Isaia 40:26.
13 Kapau ʼe lava ʼiloʼi e te ʼAtua te agaaga ʼo te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼo te lagi, ʼe mahino ia ʼe mole faigataʼa kia ia hana ʼiloʼi te agaaga ʼo te ʼu hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou tokosiʼi age ʼi te ʼu fetuʼu. Māʼia mo te temi nei, ko te lauʼi miliona hahaʼi ʼe nātou faikole kia te ia ʼi te ʼaho fuli. ʼE kaku atu aipe te ʼu faikole ʼaia ki te ʼAtua. ʼE hā ʼaki mai, ko te felogoi mo he ʼu hahaʼi haohaoa neʼe ko he meʼa faigafua kia te ia. Kanaʼauala neʼe mole ʼaoga he Puleʼaga ʼi selo moʼo tokaga kia nātou. Neʼe ko he fakatuʼutuʼu fakaofoofo—ke pule ia Sehova kia tatou, ke tou felogoi fakahagatonu mo ia, pea ke tou maʼu te fakatuʼutuʼu ʼaē ke ʼaua naʼa tou mamate ʼi he ʼaho, kae ke tou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te palatiso ʼi te kele!
“ ʼE Mole ʼa Te Tagata”
14. He koʼe koa ʼe ʼaoga anai ki te tagata ke takitaki ia ia e Sehova ʼo talu ai?
14 Kae ʼe ʼaoga ki te hahaʼi—māʼia mo nātou ʼaē ʼe haohaoa—ke takitaki nātou e Sehova ʼo talu ai. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi neʼe mole fakatupu nātou e Sehova ʼaki te fealagia ʼaē ke nātou takitaki lelei ia nātou pea mo nātou ʼāteaina mai tana takitaki. ʼE ʼi ai te lao ki te malamanei, ko ia ʼaē ʼe fakamoʼoni kiai te polofeta ko Selemia: “ ʼE ʼau ʼiloʼi pe, Ê Sehova, ko te tagata kelekele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele. Akonakiʼi mai ʼau, Ê Sehova.” (Selemia 10:23, 24) ʼE ko he agavale ʼa te tagata hana manatu neʼe lagi feala pe ke fua lelei tana takitaki tonu te malamanei, kae ina tuku keheʼi te takitaki ʼa Sehova. ʼE mole ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo tona faʼahiga faʼu e te ʼAtua. Ko te mavae mai te takitaki ʼa Sehova ʼe iku ia ki te tahi manatu pe kia kita, ki te aga fekai, mo te agamālohi, mo te ʼu tau pea mo te mate. Kapau ʼe hoko feiā, pea ‘ko te tagata ʼe ina puleʼi anai te tagata ki tona malaʼia.’—Tagata Tānaki 8:9.
15. Koteā te ʼu fua kovi ʼaē neʼe tupu ʼaki te filifili kovi ʼaē neʼe fai e tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa?
15 Ko te meʼa ʼaē ʼe fakaʼofaʼofa, he neʼe fakatuʼutuʼu e totatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼe mole ʼaoga ke takitaki nāua e te ʼAtua, pea neʼe nā filifili ai ke nā maʼuʼuli ʼāteaina mai te ia. Pea neʼe toʼo e te ʼAtua tonā maʼuli haohaoa. Neʼe nā liliu ai ohage ko he pekapeka ʼe unuhi tona kauʼi hila. ʼAki te temi, neʼe nā vaivai ai pea nā iku ai—ki te mate. Neʼe nā liliu ʼo maʼu mele, pea ko te ʼu mele ʼaia neʼe nā tuku holo ki tonā hōloga. (Loma 5:12) “Ko te Maka [ia Sehova], ʼe haohaoa tana gāue, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu. . . . Kia nātou, neʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼe kovi ʼaupito; ʼe mole ko hana fānau, ʼe nātou mele.” (Teutalonome 32:4, 5) ʼE moʼoni, neʼe fakalotoʼi ia Atama mo Eva e te laumālie agatuʼu ʼaē neʼe liliu ko Satana, kae neʼe nā ʼatamai haohaoa pea neʼe feala pe hanā tekeʼi tonā ʼu fakahalaʼi.—Senesi 3:1-19; Sakopo 4:7.
16. ʼE fakamoʼoni feafeaʼi e te hisitolia te fua ʼo te maʼuli faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua?
16 ʼE fakamoʼoni lelei mai e te hisitolia te fua ʼo te maʼuli faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua. Lolotoga ni ʼu sēkulō, neʼe ʼahiʼahiʼi e te tagata te ʼu faʼahiga puleʼaga fakatagata kehekehe, mo te ʼu faʼahiga tuʼu faka sosiale pea mo faka ekonomika kehekehe. Kae ‘neʼe ʼāsili kovi aipe’ te agakovi. (2 Timoteo 3:13) Neʼe fakamoʼoni te faʼahi ʼaia e te 20 sēkulō. Koteʼuhi ʼi te sēkulō ʼaia, neʼe mole heʼeki hoko feiā ki muʼa atu ʼi te hisitolia, te ʼu fehiʼa pea mo he agamālohi ʼaupito, te ʼu tau, te pakupaku, te māsisiva, pea mo te maʼuli mamahi. Pea logope la te haʼele ki muʼa ʼo te ʼu kumi faitoʼo, kae ʼe mole feala ki te tagata ke hāo mai te mate. (Tagata Tānaki 9:5, 10) ʼI tana faigaʼi ʼaē ke ina takitaki tana ala, neʼe liliu ai te tagata ʼo fakalogo kia Satana pea mo tana kau temonio, ʼo tupu ai te fakahigoaʼi e te Tohi-Tapu ia Satana ko “te atua o te malama-nei.”—2 Kolonito 4:4.
Te Meʼa ʼOfa ʼAē Ko Te Loto Faʼitaliha
17. Neʼe tonu ke fakaʼaogaʼi feafeaʼi te meʼa ʼofa mai te ʼAtua, ʼaē ko te loto faʼitaliha?
17 He koʼe neʼe tuku e Sehova te tagata ke maʼuli faʼifaʼitaliha? Koteʼuhi neʼe ina fakatupu ia ia ʼaki te meʼa ʼofa taulekaleka ʼaē ko te loto faʼitaliha, te fealagia ʼaia ke ina filifili faʼifaʼitaliha te meʼa ʼaē ʼe loto kiai. Neʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Paulo, “ko te faahi e i ai te Laumalie o te Aliki pea e i ai te ateaina.” (2 Kolonito 3:17) ʼE mole he tahi ʼe fia hage ko he masini, ke filifili e he tahi kehe te ʼu palalau ʼaē ka ina fakaʼaogaʼi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ka ina fai. Kae neʼe fakamaʼua e Sehova ki te tagata ke ina fakaʼaogaʼi fakapotopoto te meʼa ʼofa ʼaia ko te loto faʼitaliha, ke mahino kia ia ʼe ko he agapoto te fai ʼo tona finegalo pea mo te fakalogo kia te ia. (Kalate 5:13) Koia neʼe mole fakatuʼutuʼu ke ʼāteaina katoa te tagata, heʼe fakatupu maveuveu anai. Neʼe tonu ke fai te ʼāteaina ʼaia ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te ʼu lao fakaʼofa ʼa te ʼAtua.
18. Koteā ʼaē neʼe fakahāhā fakalelei e te ʼAtua ʼaki tana tuku ki te tagata ke fai ki tona loto?
18 ʼI tana tuku te tagata ke fai ki tona loto, neʼe fakahā fakalelei ai e te ʼAtua, ʼo tuʼa tahi pea mo talu ai, ʼe ʼaoga ke ina takitaki tatou. Ko tana takitaki, tana pule faʼitaliha, ʼe ko te faʼahi pe ʼaia e tahi ʼe lelei kia tatou. ʼE iku ai ki he fiafia lahi, mo he loto fīmālie, pea mo he maʼuli fīmālie. ʼE tupu te faʼahi ʼaia he neʼe faʼu e Sehova ʼAtua tatatou fakakaukau pea mo totatou sino ke nā gāue lelei ʼo mulimuli ki tana ʼu lao. “Ko ʼau, Sehova, ko ʼau tou ʼAtua, ia Ia ʼaē ʼe ina akoʼi koe ke ʼaoga kia te koe, ia Ia ʼaē ʼe ina taki koe ʼi te ala ʼaē ʼe tonu ke ke haʼele ai.” (Isaia 48:17) Neʼe mole feala ke hoko he ʼu fihifihia mo kanapaula neʼe fakaʼaogaʼi te loto faʼitaliha ʼi te ʼu tuʼakoi ʼo te ʼu lao ʼa te ʼAtua, pea neʼe feala pe ke iku ki te maʼu ʼo he faʼahiga meʼa kai kehekehe, mo he ʼu ʼapi kehekehe, mo he ʼu faʼahiga faiva pea mo he ʼu faʼahiga musika kehekehe. Kanapaula neʼe fakaʼaogaʼi fakalelei te loto faʼitaliha, neʼe lagi feala pe ke liliu ai te kele ko he palatiso matalelei pea mo lelei ki te maʼuli.
19. Koteā te puleʼaki ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi e te ʼAtua ke toe vāhaʼa lelei mo te tagata?
19 Kae ʼuhi neʼe kovi tanā filifili, neʼe mavae ai te hahaʼi mai ia Sehova, ʼo nātou liliu ʼo heʼe haohaoa, ʼo matutuʼa pea mamate. Koia neʼe ʼaoga ai ke totogi nātou mai tonatou ʼaluʼaga fakaʼofaʼofa ʼaia, ke feala hanatou liliu ko he ʼu foha pea mo he ʼu ʼofafine ʼe felogoi lelei mo te ʼAtua. Ko te puleʼaki ʼaē neʼe filifili e te ʼAtua moʼo fakahoko te potu ʼaia ʼe ko te Puleʼaga, pea ko ia ʼaē ʼe ina Totogi tatou ʼe ko Sesu Kilisito. (Soane 3:16) ʼAki te fakatuʼutuʼu ʼaia, ko nātou ʼaē ʼe fakahemala moʼoni—ohage ko te foha maumau koloā ʼo te lea fakatātā ʼa Sesu—ʼe nātou toe fakatokatoka anai mo te ʼAtua pea ʼe ina toe tali anai nātou ohage ko hana fānau.—Luka 15:11-24; Loma 8:21; 2 Kolonito 6:18.
20. ʼE fakahoko feafeaʼi anai e te Puleʼaga te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua?
20 Ko te finegalo ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kele ʼe hoko moʼoni anai ia. (Isaia 14:24, 27; 55:11) ʼAki tona Puleʼaga ʼaē ʼe takitaki e Kilisito, ʼe lagavaka (fakamoʼoni peʼe fakatonuhia) moʼoni anai te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo tona ʼuhiga Pule Faʼitaliha. ʼE fakagata anai e te Puleʼaga te puleʼi ʼo te kele e te tagata pea mo te kau temonio, pea ʼe ko te Puleʼaga pe ʼaia e tahi ʼaē ka pule mai te lagi ia taʼu e afe. (Loma 16:20; Apokalipesi 20:1-6) Kae lolotoga te temi ʼaia, ʼe fakahā feafeaʼi anai te māʼoluga ake ʼo te pule ʼa Sehova? Pea ka hili te ʼu taʼu e afe, koteā anai te gāue ʼaē ka fai e te Puleʼaga? ʼE vakavakaʼi anai te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te alatike ʼaē ka hoa mai.
Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu
• Koteā te kupu tāfito ʼo te Tohi-Tapu?
• Ko ai ʼaē ka ina faʼufaʼu te puleʼaga foʼou ʼaē ka ina takitaki te kele?
• He koʼe koa ʼe mole feala ke fua lelei te takitaki ʼa te tagata mokā ʼe ʼāteaina mai te ʼAtua?
• ʼE tonu ke fakaʼaogaʼi feafeaʼi te loto faʼitaliha?
[Fehuʼi]
[Paki ʼo te pasina 10]
Neʼe faka maʼuhigaʼi e te fai akonaki ʼa Sesu te fai pule ʼa te ʼAtua ʼaki te Puleʼaga
[Paki ʼo te pasina 12]
ʼI te ʼu fenua fuli ʼe faka mafola tāfito ia te Puleʼaga e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova
[Paki ʼo te pasina 14]
ʼE fakamoʼoni e te hisitolia te ʼu fua kovi ʼo te faʼifaʼitaliha mai te ʼAtua
[Haʼuʼaga ʼo te paki]
WWI soldiers: U.S. National Archives photo; concentration camp: Oświęcim Museum; child: UN PHOTO 186156/J. Isaac