Skip to content

Skip to table of contents

Kuó U ʻAi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hoku Tokotaha-Tokoni Fakafoʻituitui?

Kuó U ʻAi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hoku Tokotaha-Tokoni Fakafoʻituitui?

Kuó U ʻAi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hoku Tokotaha-Tokoni Fakafoʻituitui?

KO E kau teolosiá ʻo tānaki atu ki ai ʻa e kakaí fakalūkufua, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau kehekehe ʻo fekauʻaki mo e ʻiloʻanga ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ʻa e veiveiua peheé. ʻOku fakamatalaʻi mahino ʻe he Tohitapú ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he ʻikai ko ha tokotaha iá, ʻo hangē ko e taukaveʻi ʻa e niʻihi, ko e ivi ngāue mālohi ia ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻa hono finangaló.​—Sāme 104:30; Ngāue 2:​33; 4:​31; 2 Pita 1:​21.

Koeʻuhi ʻoku felāveʻi ofi ʻaupito ʻa e laumālie māʻoniʻoní mo hono fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, ʻoku totonu ke tau loto ke feongoongoi mo ia ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku totonu ke tau fiemaʻu ia ke hoko ko hotau tokotaha-tokoni fakafoʻituitui.

Ko ha Tokotaha-Tokoni—Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu Aí?

ʻI he tomuʻa fakakaukau ki heʻene mavahe mei he māmaní, naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Teu kole ki he Tamai, bea te ne foaki kiate kimoutolu ha Fakafiemalie [tokotaha-tokoni,” NW] e taha, koeuhi ke nofo ia mo kimoutolu o taegata.” Peá ne toe tala: “Ka oku ou tala ae mooni kiate kimoutolu, oku aoga kiate kimoutolu eku alu: he kabau e ikai teu alu, e ikai haʻu kiate kimoutolu ae tokotaha-tokoní; ka i he eku alu, teu fekau ia kiate kimoutolu.”—Sione 14:​16, 17; 16:​7PM.

Naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ha fekau mafatukituki ʻaki hono fakahinohinoʻi kinautolu: “Ko ia ke mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.” (Mātiu 28:​19, 20) Naʻe ʻikai ko ha ngāue faingofua eni, he naʻe pau ke fakahoko ia ʻi he fehangahangai mo e fakafepakí.​—Mātiu 10:​22, 23.

Ko e fakafepaki mei tuʻá naʻe pau ke ō fakataha ia mo ha tuʻunga ʻo e loto-kehekehe ʻi he loto fakatahaʻangá. “ʻOku te enginaki atu, kainga,” ko e tohi ia ʻa Paula ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá ʻi he 56 T.S. nai, “ke mou vakai ʻa kinautolu ʻoku fakatupu ʻa e ngaahi fakavahavahaʻa mo e ngaahi tūkiaʻanga ʻa ia ʻoku fehalaaki mo e tokateline naʻa mou ako ai; pea mou fakaʻehiʻehi meiate kinautolu.” (Loma 16:​17, 18) Ko e tuʻunga ko ení ʻe tupulaki ia ki he kovi ange ʻi he taimi ʻe mate ai ʻa e kau ʻapositoló. Naʻe fakatokanga ʻa Paula: “ʻOku ou ʻilo, ʻo ka hili ʻeku hokosi, ʻe hu atu ha fanga ulofi anga malohi, ʻa ia ʻe ʻikai te nau mamae ki he fanga sipi. ʻIo, naʻa mo kimoutolu ʻe tupu mei ai ha kau tangata ʻoku leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻalu kehe, ke tohoaki ʻaki ʻa e kau ako ke muimui kiate kinautolu.”—Ngāue 20:​29, 30.

Naʻe fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke fakafepakiʻiʻaki ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ko ení. Naʻá ne fai ia fakafou ʻia Sīsū. Hili ʻa ʻene toetuʻú, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., ko e toko 120 nai ʻo hono kau muimuí naʻe “fāʻofale ʻiate kinautolu katokātoa ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni.”—Ngāue 1:15; 2:4.

Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ākongá ko e laumālie māʻoniʻoni ko ē naʻe huaʻi hifo ʻi he taimi ko ení ko e tokoni ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsuú. Naʻe ʻikai ha veiveiua naʻa nau mahinoʻi lelei ange he taimi ko iá ʻa e ʻiloʻanga naʻe tokonaki mai ʻe Sīsuú: “Ko e Taukapo [“tokotaha-tokoní,” NW], ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa, ko e Toko Taha ko ia te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kimoutolu.” (Sione 14:​26, fakaʻītali ʻamautolu.) Naʻá ne toe ui ia ‘ko e tokotaha-tokoni, ko e laumālie ʻo e moʻoní.’​—Sione 15:​26NW.

ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Hoko ʻa e Laumālié ko ha Tokotaha-Tokoní?

Ko e laumālié naʻe pau ke ngāue ia ko ha tokotaha-tokoni ʻi he ngaahi founga ʻe niʻihi. ʻUluakí, naʻe talaʻofa ʻa Sīsū te ne toe fakamanatuʻi ki he ʻatamai ʻo ʻene kau ākongá ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne tala ange kiate kinautolú. ʻI he meʻá ni naʻá ne ʻuhinga ai ki he meʻa lahi ange ia ʻi hono tokoniʻi pē kinautolu ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi foʻi leá. Naʻe pau ke tokoniʻi kinautolu ʻe he laumālié ke nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga mo e mahuʻinga loloto ange ʻo e meʻa naʻá ne akoʻí. (Sione 16:​12-​14) ʻI hono fakanounoú, naʻe pau ke taki ʻe he laumālié ʻa ʻene kau ākongá ki hano mahinoʻi lelei ange ʻo e moʻoní. Naʻe tohi ki mui ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e ngaahi meʻa ko ia kuo fakaʻilo ʻe he ʻOtua kiate kimautolu ʻi hono Laumalie: he ko e Laumalie ʻoku ne hakule ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa e ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinito 2:10) Ki he kau muimui pani ʻo Sīsuú ke nau ʻoatu ʻa e ʻilo totonú ki he niʻihi kehé, ko ʻenau mahinó tonu naʻe fiemaʻu ke makatuʻunga fefeka.

Ko hono uá, naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá ke nau lotu pea ke toutou fai ia. Kapau naʻe ʻikai te nau fakapapauʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e meʻa naʻe totonu ke nau lotu ki aí, naʻe lava ʻe he laumālié ke fakalaloa ki ai pe tokoniʻi kinautolu. “Pehe foki, ko e Laumalie ʻoku ne tokoniʻi ʻeta vaivai: ʻo pehe, ʻoku ʻikai te ta ʻilo pe ko e ha te ta lotua ke hoa mo ʻetā faingataʻa: ka ko e Laumalie ʻoku ne hufekina ʻe ia ʻa kitaua, ʻaki ʻa e ngaahi toʻe ʻoku ʻikai faʻa fakamatala.”—Loma 8:26.

Ko hono tolú, naʻe pau ke tokoniʻi ʻe he laumālié ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi hono taukapoʻi fakahāhā ʻa e moʻoní. Naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu: “Te nau fakaʻilo kimoutolu ki he ngāhi fakamāuʻanga, pea te nau haha kimoutolu ʻi honau ngāhi falelotu: ʻio, ʻe ʻave kimoutolu ki he ngāhi kovana, mo e ngāhi tuʻi, koeʻuhi ko au, ke ai ha fakamatala kiate kinautolu Siu pea mo e kau Senitaile. Pea ʻo ka nau ka fakaʻilo kimoutolu, ʻoua te mou lotomoʻua pe fēfē haʻamou tali, pe ki ha meʻa te mou leaʻaki: he ʻe ʻatu kiate kimoutolu ʻi he taimi ko ia ha meʻa ke mou leaʻaki: he ʻoku ʻikai ko kimoutolu ʻe lea, ka ko e Laumalie ʻo hoʻomou Tamai ʻe lea ʻiate kimoutolu.”—Mātiu 10:​17-20.

ʻE toe tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ʻiloʻi ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané pea ueʻi ʻa hono kau mēmipá ke nau fai ha ngaahi fili fakafoʻituitui fakapotopoto. Tau lāulea ki he ongo tafaʻaki ko eni ʻe ua ʻo e kaveingá ni ʻi ha fakaikiiki lahi ange pea sio ki he mahuʻinga ʻoku ʻi ai maʻatautolu he ʻaho ní.

Ke Hoko ko ha Fakaʻilonga ʻIloʻanga

Naʻe ngāue ʻa e kau Siú ʻi he laui senituli ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé ʻi he tuʻunga ko e kakai fili ʻa e ʻOtuá. Koeʻuhi naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá, naʻá ne tomuʻa tala ʻe talitekeʻi ʻa kinautolu tonu ʻi ha taimi nounou mei ai: “Kuo teʻeki koā ke mou lau ʻi he Tohitapu? Ko e maka ne fakataleʻi ʻe he kau tufunga kuo hoko ʻo tuliki tauʻolunga: ko e meʻa mei he ʻEiki ia, pea fakaofo ki hotau mata. Ko ia ʻoku ou tala atu, ʻE toʻo meiate kimoutolu ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, pea ʻe tuku ki ha kakai ʻoku fua ʻo tāu mo ia.” (Mātiu 21:​42, 43) ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻe hoko ai ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí ko e “kakai ʻoku fua ʻo tāu mo ia.” Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, ko e fakatahaʻangá ni naʻe hoko ia ko e fouʻanga ʻo e fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá. Ke ʻai ke malava ʻo ʻiloʻi ʻe he kakaí ʻa e hiki ko eni ʻa e hōifua fakaʻotuá, naʻe tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ha fakaʻilonga ʻiloʻanga māʻalaʻala.

ʻI he Penitekosí naʻe ʻai ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ākongá ke nau malava ʻo lea ʻi he ngaahi lea naʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻiloʻi, ʻo fakatupunga ai ʻa e faʻahinga naʻa nau mamatá ke nau tali ʻaki ʻa e ofo pea nau ʻeke: “ʻOku fakafēfē ai ʻetau fanongo ni ki heʻetau lea totonu naʻa tau taki taha tutupu ai?” (Ngāue 2:​7, 8) Ko e malava ke lea ʻi he ngaahi lea taʻeʻiloá, fakataha mo e “ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi fakaʻilonga [ʻa ia] naʻe hoko ʻi he kau Aposetolo,” naʻe taki atu ai ʻa e toko tolu afe nai ke nau fakatokangaʻi naʻe ngāue moʻoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.—Ngāue 2:​41, 43.

Pehē foki, ʻi hono ʻomai a e “fua ʻo e Laumalie”​—ko e ʻofa, fiefia, melino, kātaki fuoloa, anga-ʻofa, anga-lelei, tui, anga-mālū, mo e mapuleʻi-kitá​—naʻe ʻiloʻi lelei ai ʻa e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻoku nau hoko ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Kaletia 5:​22, 23NW) Ko hono moʻoní, ko e ʻofá, ʻoku ʻiloʻi mahino ai ʻa e fakatahaʻanga ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:​34, 35.

Ko e kau mēmipa ʻo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané naʻa nau tali ʻa e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá pea nau ngāueʻaongaʻaki ʻa e tokoni naʻá ne ʻomaí. Lolotonga ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ʻoku ʻikai ke fokotuʻu hake he taimí ni ʻe he ʻOtuá ʻa e maté pea fai ʻa e ngaahi mana ʻo hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku nau fakaʻatā ʻa e fua ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne ʻai ke ʻiloʻi kinautolu ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi.​—1 Kolinito 13:8.

Ko ha Tokotaha-Tokoni ʻi Hono Fai ʻa e Ngaahi Fili Fakafoʻituituí

Ko e Tohitapú ko ha ngāue ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko ia ai, ʻi heʻetau fakaʻatā kitautolu ke fakalotoʻi ʻe he Tohitapú, ʻoku hangē ia naʻe fakahinohinoʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (2 Timote 3:​16, 17) ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Ka ʻoku tau fakaʻatā ia?

Fēfē ʻa ʻetau fili ki he lakangá pe ngāué? ʻE ʻai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau malava ʻo vakai ki ha ngāue ʻoku ʻamanekina mei he vakai ʻa Sihová. Ko ʻetau ngāué kuo pau ke fehoanaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú, pea mahuʻinga angé ʻoku totonu ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau tuli ki he ngaahi taumuʻa fakateokalatí. Ko e vāhenga pe ko e tuʻu-ki-muʻa mo e ongoongoa ʻoku felāveʻi mo ha ngāué ko e moʻoni ʻoku nau mahuʻinga siʻi ange. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé pe ʻokú ne tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí pea fakaʻatā kiate kitautolu ʻa e taimi mo e faingamālie feʻunga ke fakahoko ai hotau ngaahi ngafa faka-Kalisitiané.

Ko ha holi ke fiefia ʻi he moʻuí ko ha meʻa anga-maheni ia mo totonu. (Koheleti 2:24; 11:9) Ko ia ai, ko ha Kalisitiane mafamafatatau te ne tuli nai ki he fakafiefiá ki ha fakaivifoʻou pea ki ha fiefia. Ka ʻoku totonu ke ne fili ʻa e fakafiefia ʻoku tapua mei ai ʻa e fua ʻo e laumālié, ʻo ʻikai ko e faʻahinga ko ia ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e “ngaahi ngaue ʻa Kakano.” ʻOku fakamatala ʻa Paula: “Ko eni, ʻoku matuʻaki eʻa ʻa e ngaahi ngaue ʻa Kakano, ʻo pehe, Ko e feʻauaki, ko e angaʻuli, ko e pauʻu, ko e tauhi-aitoli, ko e fai tuki, ko e fetāufehiʻaʻaki, ko e fetuʻusi, ko e meheka, ko e feʻiteʻitani, ko e fakafelaulauhi, ko e fakavahavahaʻa, ko e fakafaʻafaʻahi, ko e femehekaʻaki, ko e fefakapongaki, ko e faʻa konā, ko e faʻa kai, mo e ngaahi alāmeʻa pehe.” Ko e hoko ʻo “fieongoongo, ʻo fepolepolei mo femehekaʻaki” ʻoku toe totonu ke fakaʻehiʻehi mei ai.—Kaletia 5:​16-26.

ʻOku meimei tatau ia ʻi he fekauʻaki mo e fili ʻo e ngaahi kaumeʻá. ʻOku fakapotopoto ke fili kinautolu ʻo fakatatau ki he tuʻunga fakalaumālié, kae ʻikai fakatatau ki he fōtunga ʻi tuʻá pe ngaahi meʻa ʻoku maʻú. Ko e tangata ko Tēvitá naʻe hā mahino ko e kaumeʻa ia ʻo e ʻOtuá, he naʻe fakamatalaʻi ia ʻe he ʻOtuá “koe tagata [ʻoku] tatau mo [hono] loto.” (Ngāue 13:​22PM) ʻI hono tukunoaʻi ʻa e fōtunga ʻi tuʻá, naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Tēvita ke ne hoko ko e tuʻi ʻo ʻIsileli, ʻo fakatatau ki he tefitoʻi moʻoni: “Oku ikai mamata a Jihova o hage koe mamata ae tagata; he oku jio ae tagata ki he aga oku ha itua, ka oku afioʻi e Jihova ae loto.”—1 Samiuela 16:​7PM.

Kuo tō ʻa e ngaahi kaumeʻa ʻe laui afe koeʻuhi naʻe makatuʻunga kinautolu ʻi he fōtunga ʻi tuʻá pe ʻi he ngaahi meʻa ʻoku maʻú. Ko e ngaahi kaumeʻa ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi koloa taʻepaú ʻoku lava ke ngata fakafokifā. (Palovepi 14:20) Ko e Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku fakahinohino mai ai kiate kitautolu ko e taimi ko ia ʻoku tau fili ai ʻa e ngaahi kaumeʻá, ʻoku totonu ke tau fili ʻa e faʻahinga ko ia ʻe lava ke nau tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi ʻa Sihová. ʻOku tala mai ai kiate kitautolu ke tokangataha ki hono fai ʻo e foakí ʻo ʻikai ko e maʻu maí koeʻuhi ʻoku ʻomai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foakí. (Ngāue 20:35) Ko e taimí mo e ongoʻi ʻofá ʻokú na ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻoku lava ke tau foaki ki hotau ngaahi kaumeʻá.

Ki ha Kalisitiane ʻoku kumi ki ha hoa mali, ʻoku tokonaki mai ʻe he Tohitapú ʻa e fakahinohino ʻoku fakamānavaʻi ʻe he laumālié. ʻI ha founga, ʻoku pehē ai: ‘Sio fakalaka atu ʻi he matá mo e fuo ʻo e sinó. Sio ki he ongo vaʻé.’ Ki he ongo vaʻé? ʻIo, ʻi he ʻuhinga ko ení: ʻIkai ʻoku ngāueʻaki kinaua ki hono fakahoko ʻo e ngāue ʻa Sihova ko hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí, pea ʻokú na hoko ai ʻo fakaʻofoʻofa, hangē ko e laú, ʻi heʻene vakaí? ʻOku teuʻiʻaki kinaua ʻa e pōpoaki ʻo e moʻoní pea mo e ongoongo lelei ʻo e melinó? ʻOku tau lau: “Hono ikai fakaofoofa i he gaahi mouga ae vaʻe oia oku omi ae ogoogolelei, aia oku fakaha ae melino; aia oku omi ae ogoogolelei oe lelei, mo ne fakaha ae fakamoui; aia oku behe ki Saione, Oku bule a ho Otua!”—Aisea 52:​7PM; Efeso 6:​15.

ʻI he moʻui hangē ko ia ʻoku tau ʻi ai ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa,” ʻoku tau fiemaʻu ai ʻa e tokoni ki hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá. (2 Timote 3:1) Ko e tokotaha-tokoní, ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne ʻoange ʻa e poupou mālohi ki he ngāue ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻo kau ai ʻa e hoko ko honau tokotaha-tokoni fakafoʻituituí. Ko hono ako tōtōivi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ha ngāue ia ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko ha founga tefito ia te tau lava ai ʻe kitautolu foki ʻo ʻai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko hotau tokotaha-tokoni fakafoʻituitui. Kuo tau fai pehē?

[Fakatātā peesi kakató ʻi he peesi 23]