Skip to content

Skip to table of contents

Ngāue ʻi he “Ngoue” ki Muʻa ʻi he Utu-Taʻú

Ngāue ʻi he “Ngoue” ki Muʻa ʻi he Utu-Taʻú

Ngāue ʻi he “Ngoue” ki Muʻa ʻi he Utu-Taʻú

KO E kau ākonga ʻa e Faiako Lahí naʻa nau puputuʻu. Ko e toki ʻosi pē ia hono fai ʻe Sīsū ha talanoa nounou fekauʻaki mo e uité pea mo e teá. Ko e taha ia ʻi he ngaahi pealapeli lahi naʻá ne leaʻaki ʻi he ʻaho ko iá. ʻI he taimi naʻá ne ngata aí, naʻe ʻosi mātuku atu ʻa e tokolahi taha ia ʻo ʻene kau fanongó. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe hono kau muimuí kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga tefito ki heʻene ngaahi pealapelí—tautefito ki he pealapeli fekauʻaki mo e uité pea mo e teá. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha tokotaha talanoa mālie pē ʻa Sīsū.

ʻOku hiki ʻe Mātiu naʻa nau ʻeke ʻo pehē: “Fakamatala mai ʻa e fakatātā ʻo e ngāhi tea ʻi he ngoue.” ʻI heʻene talí, naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Sīsū ʻa e pealapelí, ʻo ne tomuʻa tala ha fuʻu tafoki lahi mei he moʻoní ʻe malanga hake ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe taku ko ʻene kau ākongá. (Mātiu 13:​24-30, 36-38, 43) Naʻe hoko ʻa e meʻá ni, pea naʻe mafola vave ʻa e tafoki mei he moʻoní ʻi he hili e mate ʻa e ʻapositolo ko Sioné. (Ngāue 20:​29, 30; 2 Tesalonaika 2:​6-12) Ko hono olá naʻe fuʻu mafolalahia ia he naʻe hā ngali feʻungamālie ʻa e fehuʻi naʻe langaʻi ʻe Sīsuú, ʻo hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Luke 18:8: “ʻO ka hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata, te ne ʻilo koā ha kei tui pehē ʻi mamani?”

Ko e hoko mai ʻa Sīsuú te ne fakaʻilongaʻi ʻa e kamataʻanga ʻo e “ututaʻu” ʻa e kau Kalisitiane hangē ha uité. ʻE hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo e ‘fakaʻosi ʻo e kuongá,’ ʻa ia naʻe kamata ʻi he 1914. Ko ia,ʻoku ʻikai totonu ke fakaʻohovale kiate kitautolu ʻa e kamata ke hā ha mahuʻingaʻia ʻi he moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he vahaʻa taimi naʻe iku ai ki he kamata ʻa e utu-taʻú.—Mātiu 13:39.

Ko hano sivisiviʻi ʻo e lēkooti fakahisitōliá ʻokú ne ʻai ke hā mahino, tautefito ki he senituli hono 15 ʻo faai mai ai, ko e ngaahi ʻatamaí naʻe hoko ʻo ueʻi, naʻa mo e ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu tokolahi ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ʻa ia naʻa nau hangē ha “ngāhi tea,” pe ko ha kau Kalisitiane lau peé. ʻI he hoko ʻo ala maʻu tauʻatāina ʻa e Tohitapú pea ʻosi mateuteu mo e ngaahi konikōtieni faka-Tohitapú, ko e faʻahinga tāutaha loto-totonú naʻe kamata ke nau sivisiviʻi fakalelei ʻa e ngaahi Konga Tohitapú.

ʻOku Ulo Lahi Ange ʻa e Māmá

Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau tangata pehē ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono 19 ʻa Henry Grew (1781-1862), mei Birmingham, ʻIngilani. ʻI hono taʻu 13, naʻá ne folau mo hono fāmilí ʻo fou atu ʻi he ʻAtalanitikí ki he ʻIunaite Seteté, ʻo tau ki ai ʻi Siulai 8, 1795. Naʻa nau nofo ʻi Providence, Rhode Island. Ko ʻene ongo mātuʻá naʻá na fakahūhū kiate ia ha ʻofa ki he Tohitapú. ʻI he 1807, ʻi hono taʻu 25, naʻe fakaafeʻi ai ʻa Grew ke ngāue ko ha faifekau ʻo e Siasi Papitaisó ʻi Hartford, Connecticut.

Naʻá ne fai fakamātoato hono ngaahi ngafa fakafaiakó peá ne feinga ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga naʻá ne tokangaʻí ke nau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi Konga Tohitapú. Kae kehe, naʻá ne tui ki hono tauhi ke maʻa ʻa e fakatahaʻangá mei ha taha pē ʻokú ne fai loto-lelei pē ʻa e angahalá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ko ia, fakataha mo e kau tangata fua fatongia kehe ʻi he siasí, naʻe pau ke nau kapusi (tuʻusi) ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau fai feʻauakí pe kau ʻi he ngaahi tōʻonga taʻemaʻa kehé.

Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi palopalema kehe ʻi he siasí naʻá ne fakahohaʻasi ia. Naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻa ia naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e siasí naʻa nau tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakapisinisi ʻa e siasí pea tataki ʻa e hivá ʻi he ngaahi lotu ʻoku faí. Ko e kau tangatá ni naʻe malava foki ke nau fai ha fili ʻi he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakatahaʻangá pea ʻi he meʻa ko iá naʻe ʻi ai honau mafai ki heʻene ngaahi meʻá. Makatuʻunga ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻu mavahe mei he māmaní, naʻe tui mātuʻaki mālohi ʻa Grew ko e kau tangata anga-tonú pē ʻoku totonu ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení. (2 Kolinito 6:​14-18; Semisi 1:27) ʻI heʻene vakaí, ko hono hivaʻi ʻe he kau taʻetuí ʻa e ngaahi hiva ʻo e fakahīkihiki ki he ʻOtuá ko ha taʻefakaʻapaʻapa ia ki he ʻOtuá. Koeʻuhi ko e tui ko ʻení, ʻi he 1811, naʻe talitekeʻi ai ʻa Henry Grew ʻe he siasí. Ko e kau mēmipa kehe naʻa nau maʻu ʻa e vakai tataú naʻa nau mavahe mei he siasí ʻi he taimi tatau.

Mavahe mei Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane

Ko e kulupú ni, kau ai ʻa Henry Grew, naʻa nau kamata ha ako ʻo e Tohitapú fakataha mo e taumuʻa ko hono fakatatau ʻenau moʻuí mo ʻenau ngaahi ngāué ki heʻene akonakí. Ko ʻenau ngaahi akó naʻe vave ai hono taki kinautolu ki hano mahinoʻi lahi ange ʻo e moʻoni faka-Tohitapú pea fakatupunga ai kinautolu ke nau fakaeʻa ʻa e ngaahi fehālaaki ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Ko e fakatātaá, ʻi he 1824, naʻe hiki ai ʻe Grew ha fakamoʻoni ʻuhinga lelei ki he hala ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻa e ʻuhinga totonu mei heʻene tohí ʻi he kupú ni: “‘Fekauʻaki mo e ʻaho ko iá, mo e houa ko iá ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tangata, ʻikai, ʻikai ko e kau ʻāngelo ʻa ē ʻoku ʻi hēvaní, pe ko e ʻAló, ka ko e TAMAÍ.’ [Maake 13:32] Fakatokangaʻi heni ʻa e fakahokohokó ʻi he tuʻunga ʻo ʻenau ʻi aí. Ko e Tangata, Kau ʻĀngelo, ʻAlo, Tamai. . . . ʻOku akoʻi kitautolu ʻe hotau ʻEikí ko e Tamaí pē ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ʻaho ko iá. Ka ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻeni, kapau, ko e Tamaí, Folofolá, mo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e toko tolu ia ʻi he ʻOtua ʻe taha ʻo hangē ko e lau ʻa e niʻihi; he, ʻi he fakatatau ki he [akonaki ko ʻení, ʻa e tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá,] ko e . . . ʻAló ʻokú ne ʻiloʻi tatau pē ia mo e Tamaí.”

Naʻe fakaeʻa ʻe Grew ʻa e mālualoi ʻa e kau faifekaú mo e kau komanitā fakakautaú ʻa ia naʻa nau fai ha fakangalingali ʻo e ngāue kia Kalaisí. ʻI he 1828, naʻá ne fakahaaʻi: “ʻE malava ke tau sioloto atu ki ha fepaki lahi ange, ʻi ha Kalisitiane ʻoku hū mei hono lokí, ʻa ia naʻá ne lotu ai maʻa hono ngaahi filí, pea hili iá ʻokú ne fekauʻi ʻene kau taú ke hokaʻi ʻi he ʻita lahi anga-fakamamahi ʻa e ngaahi meʻatau ʻo e maté, ki he ngaahi loto ʻo e ngaahi fili tofu pē ko iá? ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ne feinga fiefia ai ke tatau mo hono Pule kuo pekiá; ka ko hai ʻokú ne feinga ke tatau mo ia ʻi he tafaʻaki ʻe tahá? Naʻe lotu ʻa Sīsū maʻa hono kau fakapoó. ʻOku fakapoongi ʻe he kau Kalisitiané ʻa e faʻahinga ʻa ia naʻa nau lotu ki aí.”

Ko hono toe mālohi angé, naʻe tohi ʻe Grew: “Ko ʻafē te tau tui ai ki he Māfimafi-Aoniú ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻoku ‘ʻikai ke kākaaʻi iá?’ Ko ʻafē te tau mahinoʻi ai ʻa e natula, ʻa e laumālie, ʻo e lotu māʻoniʻoni ko iá ʻa ia ʻokú ne fiemaʻu kitautolu ke tau aʻu ʻo fakaʻehiʻehi mei he ‘ʻasi mai ʻa e koví?’ . . . ʻIkai ko hano fakaongoongokoviʻi ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ke pehē ko ʻene lotú ʻoku fiemaʻu ai ha tangata ke ngāue hangē ha ʻāngeló ʻi he tafaʻaki ʻe taha, pea fakaʻatā ia ke ne ngāue hangē ha tēmeniō ʻi he tafaʻaki ʻe tahá?”

Moʻui Taʻengatá ʻOku ʻIkai Fakaenatula

Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko ia ki muʻa ʻi he letioó mo e televīsoné, ko ha founga manakoa ke fakamatalaʻi ai ha fakakaukau ʻa ha taha ko hano hiki pea tufaki ʻi ha fanga kiʻi tohi. ʻI he 1835 nai, naʻe hiki ai ʻe Grew ha kiʻi tohi mahuʻinga ʻa ia naʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi akonaki ʻo e taʻefaʻamate ʻa e soulú mo e afi ʻo helí ʻoku taʻefakatohitapu. Naʻá ne ongoʻi ko e ngaahi tokāteline ko ʻení ʻokú ne lauʻikoviʻi ʻa e ʻOtuá.

Ko e kiʻi tohí ni naʻe faʻu ia ke ne maʻu ha tākiekina lahi ʻaupito. ʻI he 1837, ko e tangata taʻu 40 ko George Storrs naʻá ne maʻu ha tatau ʻi ha lēlue. Ko Storrs ko ha tangataʻifonua ia ʻo Lepanoni, New Hampshire, kae nofo ʻi he taimi ko ʻení ʻi Utica, Niu ʻIoke.

Ko ha faifekau fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻi he Siasi Metotisi-ʻEpisikopeliení. ʻI heʻene lau ʻa e kiʻi tohí, naʻá ne ʻohovale ʻi he malava ke fai ha fakakikihiʻi mālohi pehē ʻa e ngaahi akonaki tefito ko ʻeni ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito haʻane tālaʻa ai ki muʻa. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi pe ko hai ʻa e faʻu-tohí, pea ko e toki ngaahi taʻu ki mui aí, ʻi he aʻu mai nai ki he 1844, naʻá ne feʻiloaki ai mo Henry Grew lolotonga ʻena nofo fakatouʻosi ʻi Philadelphia, Pennsylvania. Kae kehe, naʻe ako ʻe Storrs ʻa e meʻá ʻiate ia pē feʻunga mo e taʻu ʻe tolu, ʻo lāulea pē ki ai mo e kau faifekau kehé.

ʻI hono fakamulitukú, koeʻuhi naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ke fakafehālaakiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akó, naʻe fakapapauʻi ʻe George Storrs heʻikai malava ke ne anga-tonu ki he ʻOtuá kapau te ne kei ʻi he Siasi Metotisí ai pē. Naʻá ne fakafisi ʻi he 1840 peá ne hiki ki Albany, Niu ʻIoke.

ʻI he konga ki muʻa ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1842, naʻe fai ai ʻe Storrs ha ngaahi lea hokohoko ʻe ono ʻi he uike ʻe ono ʻi he kaveinga “Ko ha Fehuʻi—ʻOku Taʻefaʻamate ʻa e Kau Fulikivanú?” Naʻe lahi ʻaupito ʻa e mahuʻingaʻiá ʻo ne toe fakaleleiʻi ia ki hano pulusi, pea ʻi he taʻu ʻe 40 hoko maí, naʻe aʻu ai ki ha tatau ʻe 200,000 ne fakatau atu ʻi he ʻIunaite Seteté mo Pilitānia Lahi. Naʻe kau fakataha ʻa Storrs mo Grew ʻi he ngaahi tipeiti ʻo fakafepakiʻi ʻa e tokāteline ʻo e soulu taʻefaʻamaté. Naʻe hokohoko atu ʻa e malanga tōtōivi ʻa Grew ʻo aʻu ki heʻene maté ʻi ʻAokosi 8, 1862, ʻi Philadelphia.

Hili ha taimi nounou mei hono fakahoko ʻe Storrs ʻa e ngaahi lea ʻe ono naʻe toki fai ʻa e lave ki aí, naʻá ne hoko ʻo mahuʻingaʻia ʻi he malanga ʻa William Miller, ʻa ia naʻá ne ʻamanekina ʻa e toe foki mai ʻa Kalaisí ʻi ha tuʻunga hāmai ʻi he 1843. ʻI ha taʻu nai ʻe ua, naʻe kau longomoʻui ai ʻa Storrs ʻi hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e tokelau-hahake ʻo e ʻIunaite Seteté. Hili ʻa e 1844, naʻe ʻikai te ne kei hoko atu ʻi hono fokotuʻu ha ʻaho ki he toe foki mai ʻa Kalaisí, neongo ia naʻe ʻikai te ne fakafepakiʻi kapau naʻe loto ʻa e niʻihi kehé ke fakatotoloʻi ʻa e fakahokohoko ʻo e lau taimí. Naʻe tui ʻa Storrs ko e toe foki mai ʻa Kalaisí naʻe ofi pea naʻe mahuʻinga ki he kau Kalisitiané ke nau hanganaki ʻāʻā mo tokanga fakalaumālie, ʻo mateuteu ki he ʻaho ʻo e siví. Ka naʻá ne mavahe mei he kulupu ʻa Miller koeʻuhi naʻa nau tali ʻa e ngaahi tokāteline taʻefakatohitapu, hangē ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú, ko hono tutu ʻo e māmaní, pea mo e ʻikai ha ʻamanaki ki ha moʻui taʻengata maʻá e faʻahinga naʻe mate ʻi he taʻeʻiló.

ʻE Iku ki he Hā ʻa e ʻOfa ʻa e ʻOtuá?

Naʻe fehiʻa ʻa Storrs ʻi he vakai ʻa e kau Adventist ko e ʻOtuá te ne toe fokotuʻu hake ʻa e kakai fulikivanú ki he taumuʻa pē ʻe taha ko hono toe tāmateʻi kinautolu. Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ha fakamoʻoni ʻi he ngaahi Konga Tohitapú ki ha faʻahinga ngāue taʻeʻuhinga mo faisāuni pehē ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá. Naʻe fuʻu tō ʻa Storrs mo hono kau feohí ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo fakaʻosiʻaki ko e kau fulikivanú ʻe ʻikai pē ke toe fokotuʻu kinautolu. Neongo naʻa nau faingataʻaʻia ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi konga Tohitapu pau naʻe lave ki he toetuʻu ʻa e taʻeangatonú, ko ʻenau fakamulitukú naʻe hā ngali kiate kinautolu naʻe fehoanaki lahi ange ia mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko ha laka ki muʻa ʻi hono mahinoʻi ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá naʻe vave ke hoko mai.

ʻI he 1870, naʻe hoko ai ʻa Storrs ʻo puke lahi pea ʻikai lava ke ne ngāue ʻi ha ngaahi māhina ʻe niʻihi. Lolotonga ʻa e taimi ko ʻení, naʻe malava ai ke ne toe sivisiviʻi ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne ako ʻi he kotoa ʻo hono ngaahi taʻu ʻe 74. Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻo pehē, naʻá ne liʻaki ha tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻi he taumuʻa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fuakava kia ʻĒpalahamé—ʻa ia ko e ‘ngaahi fāmili kotoa pē ʻo e māmaní te nau monuʻia koeʻuhiā naʻe tuitala ʻa ʻĒpalahame ki he lea ʻa e ʻOtuá.’​—Senesi 22:18; Ngāue 3:25.

Naʻe ʻomai ʻe he meʻá ni ha foʻi fakakaukau foʻou ki hono ʻatamaí. Kapau ko e “ngaahi fāmili kotoa pē” ʻe pau ke nau monūʻia, ʻikai ʻe pau leva ke fanongo ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ongoongo leleí? ʻE anga-fēfē haʻanau fanongo ki ai? ʻIkai ko e laui miliona kuo nau ʻosi mate? ʻI hano sivisiviʻi lahi ange ʻa e ngaahi Konga Tohitapú, naʻá ne aʻu ai ki he fakamulituku, naʻe ʻi ai ʻa e ongo kalasi ʻe ua ʻo e faʻahinga “fulikivanu” tāutaha kuo maté: ko e faʻahinga naʻa nau talitekeʻi taʻetoeveiveiua ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo e faʻahinga naʻa nau mate ʻi he taʻeʻiló.

Ko e niʻihi naʻe mate ʻi he taʻeʻiló, naʻe fakaʻosiʻaki ʻe Storrs, ʻe pau ke fokotuʻu hake mei he maté ke ʻoange kiate kinautolu ha faingamālie ke nau maʻu ʻaonga mei he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisi Sīsuú. Ko e faʻahinga naʻa nau tali iá te nau moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga naʻa nau fakataleʻi iá ʻe fakaʻauha. ʻIo, naʻe tui ʻa Storrs ʻe ʻikai ke fokotuʻu hake ha taha ʻe he ʻOtuá ʻo ʻikai ʻoange ki ai ha ʻamanaki ki ha kahaʻu lelei. Faai atu pē, ʻe ʻikai mate ha taha ʻi he angahala ʻa ʻĀtamá tuku kehe pē ʻa ʻĀtama! Kae fēfē ʻa e faʻahinga ʻoku nau moʻui lolotonga ʻa e toe foki mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí? Naʻe faifai pē ʻo mahino kia Storrs ko ha feingangāue fakamalanga ʻi māmani lahi kuo pau ke fakahoko ia ke aʻu kiate kinautolu. Naʻe ʻikai te ne maʻu, naʻa mo ha kiʻi fakakaukau ki he anga ʻo hono fai ha meʻa pehē, ka ʻi he tuí naʻá ne tohi: “Ka ko e fuʻu tokolahi, kapau ʻoku ʻikai lava ke nau mahinoʻi ʻa e anga tofu pē ko ia ʻo hano fai ha meʻá ʻoku nau fakataleʻi ia, ʻo hangē ia ʻoku taʻemalava ki he ʻOtuá ke ne fai iá koeʻuhi ko e ʻikai lava ke nau sio ki he foungá.”

Naʻe mate ʻa George Storrs ʻi Tīsema 1879, ʻi hono ʻapí ʻi Brooklyn, Niu ʻIoke, ko ha ngaahi poloka siʻi pē ia mei he meʻa kuo hoko ki mui ai ko e feituʻu tefito ʻo e feingangāue fakamalanga ʻi māmani lahi ʻa ia naʻá ne fuʻu mātuʻaki fakatuʻamelie vēkeveke atu ki aí.

Fiemaʻu ha Maama Lahi Ange

Naʻe mahinoʻi lelei nai ʻe he ongo tangata hangē ko Henry Grew mo George Storrs ʻa e moʻoní ʻo hangē ko kitautolu he ʻaho ní? ʻIkai. Naʻá na lāuʻilo ki heʻena fefāingaʻakí, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Storrs ʻi he 1847: “ʻOku totonu ke ma manatuʻi lelei ko ʻema toki hū mai pē ia mei he ngaahi kuonga ʻo e fakapoʻuli fakalaumālie ʻa e siasí; pea ʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻohovale kapau ʻokú ma kei lau ko e moʻoni ha ‘ngaahi tui faka-Pāpilone’ ʻe niʻihi.” Ko e fakatātaá, ko Grew, naʻá ne fakahoungaʻi ʻa e huhuʻi naʻe tokonaki ʻe Sīsuú, ka naʻe ʻikai te ne mahinoʻi ko ha “fetongi huhuʻi” ia, ʻa ia, ko e moʻui haohaoa fakaetangata ʻa Sīsuú naʻe foaki ia ko e fetongi ki he moʻui haohaoa fakaetangata ʻa ʻĀtama naʻe molé. (1 Timote 2:6) Naʻe maʻu hala foki ʻe Henry Grew ʻe toe foki mai ʻa Sīsū ʻo pule ʻi he tuʻunga hāmai ʻi he foʻi māmaní. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e tokanga ʻa Grew ki hono fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻa e kaveinga naʻe hoko ʻo mahuʻingaʻia ai ha kakai mātuʻaki tokosiʻi pē talu mei he senituli hono ua T.S.

Naʻe pehē pē mo George Storrs naʻe ʻikai te ne maʻu ha mahino totonu ki ha ngaahi poini mahuʻinga ʻe niʻihi. Naʻe malava ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi loi naʻe poupouʻi ʻe he haʻa faifekaú, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne fuʻu tō ki he tafaʻaki ʻe tahá. Ko e fakatātaá, ʻi he hā ngali tali fuʻu tōtuʻa ki he vakai ʻa e haʻa faifekau ʻofotokisií kia Sētané, naʻe fakataleʻi ʻe Storrs ʻa e fakakaukau ki he Tēvoló ko ha tokotaha moʻoni. Naʻá ne fakataleʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá; neongo ia, naʻá ne kei veiveiua pē ʻo aʻu ki he taimi nounou ki muʻa peá ne maté pe ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha ia. Lolotonga naʻe ʻamanekina ʻe George Storrs ko e toe foki mai ʻa Kalaisí ʻe mātuʻaki taʻehāmai, naʻá ne fakakaukau ʻe faai atu pē ʻe ʻi ai haʻane ʻasi ʻi ha tuʻunga hāmai. Ka neongo ia, ʻoku hā ngali ko e ongo tangatá ni fakatouʻosi naʻá na loto-totonu mo loto-moʻoni, pea naʻá na ofi lahi ange ki he moʻoní ʻi he tokolahi tahá.

Ko e “ngoue” naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ʻi he pealapeli ʻo e uité mo e teá naʻe teʻeki ai ʻaupito mateuteu ke utu. (Mātiu 13:38) Ko Grew, Storrs, mo e niʻihi kehé naʻa nau ngāue ʻi he “ngoue” ʻi hono teuteu ki he utu-taʻú.

Ko Charles Taze Russell, ʻa ia naʻá ne kamata pulusi ʻa e makasini ko ʻení ʻi he 1879, naʻá ne tohi fekauʻaki mo hono ʻuluaki ngaahi taʻú: “Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kimautolu ha ngaahi tokoni lahi ʻi hono ako ʻa ʻEne folofolá, ʻi honau lotolotongá ʻoku ʻiloa ai, homau tokoua ofeina mo taʻumotuʻa ko George Storrs, ʻa ia, naʻá ne fai ha tokoni lahi maʻa kimautolu fakatouʻosi ʻi he leá mo e tohí; ka kuo mau kumi ai pē ke ʻoua ʻe hoko ko e kau muimui ʻo e tangatá, tatau ai pē ʻa e leleí mo e potó, ka ko e ‘Kau muimui ʻo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko e fānau ʻofeina.’” ʻIo, ko e kau ako loto-moʻoni ʻo e Tohitapú ʻoku malava ke nau maʻu ʻaonga mei he ngaahi ngāue mālohi ʻa e ongo tangata hangē ko Grew mo Storrs, ka ʻoku kei mātuʻaki mahuʻinga pē ke sivisiviʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa e Tohitapú, ko e matavai moʻoni ia ʻo e moʻoní.—Sione 17:17.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e Meʻa Naʻe Tui Ki Ai ʻa Henry Grew

Ko e huafa ʻo Sihová kuo lauʻikoviʻi, pea ʻoku fiemaʻu ke fakamāʻoniʻoniʻi.

Ko e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, taʻefaʻamate ʻa e soulú, mo e afi ʻo helí ko e ngaahi tokāteline kākā.

Ko e fakatahaʻanga Kalisitiané kuo pau ke mavahe mei he māmaní.

Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai totonu ke nau kau ʻi he ngaahi tau ʻa e ngaahi puleʻangá.

Ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo ha lao faka-Sāpate ʻo e Tokonakí pe Sapaté.

ʻOku ʻikai totonu ki he kau Kalisitiané ke kau ki ha ngaahi sōsaieti fakapulipuli, hangē ko e kau Filīmeisoní.

ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai ha fakakalasi ko e haʻa faifekau mo ha kalasi ki he kakai ʻikai ko ha faifekaú ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané.

Ko e ngaahi hingoa fakalakanga fakalotú ʻoku mei he kau kalaisi loí.

Ko e ngaahi fakatahaʻanga kotoa pē kuo pau ke ʻi ai ha kulupu ai ʻo e kau mātuʻá.

Ko e kau mātuʻá kuo pau ke nau māʻoniʻoni ʻi heʻenau tōʻongá kotoa, ʻo ʻikai lauʻikoviʻi.

Ko e kau Kalisitiane kotoa pē kuo pau ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.

ʻE ʻi ai ʻa e kakai te nau moʻui taʻengata he Palataisi ʻi he māmaní.

Ko e hiva faka-Kalisitiané ʻoku totonu ke hoko ko e ngaahi fakahīkihikiʻi ia ʻo Sihova mo Kalaisi.

[Credit Line]

Tā: Collection of The New-York Historical Society/69288

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 28]

Ko e Meʻa Naʻe Tui Ki Ai ʻa George Storrs

Naʻe foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ko e totongi huhuʻi ki he faʻahinga ʻo e tangatá.

Ko e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí kuo teʻeki ke ʻosi ia (ʻi he 1871).

Koeʻuhi ko e meʻa ko iá, naʻe ʻikai malava ke ofi ʻa e ngataʻangá ʻi he taimi ko iá (ʻi he 1871). Kuo pau ke ʻi ai ha kuonga ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe ʻosi ai ʻa e malangá.

ʻE ʻi ai ʻa e kakai te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi he māmaní.

Kuo pau ke ʻi ai ha toetuʻu ki he faʻahinga kotoa naʻa nau mate ʻi he taʻeʻiló. Ko e faʻahinga te nau tali ʻa e feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí te nau maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga te nau fakataleʻi iá ʻe fakaʻauha.

Ko e taʻefaʻamate ʻa e soulú mo e afi ʻo helí ko e ongo tokāteline loi ia ʻokú ne fakaongoongokoviʻi ʻa e ʻOtuá.

Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ko ha kātoanga fakataʻu ia ʻi Nīsani 14.

[Credit Line]

Tā: SIX SERMONS, by George Storrs (1855)

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

ʻI he 1909, ko C. T. Russell, ko e ʻētita ʻo e “Zion’s Watch Tower,” naʻá ne hiki ki Brooklyn, Niu ʻIoke, U.S.A.