Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te haaraa i roto i te “aua”—Hou te auhune

Te haaraa i roto i te “aua”—Hou te auhune

Te haaraa i roto i te “aua”—Hou te auhune

UA MAERE roa te mau pǐpǐ a te Orometua Rahi. No faatia noa ˈtura Iesu i te hoê aamu poto no nia i te sitona e te zizania. Hoê tera o te rahiraa parabole ta ˈna i faahiti i taua mahana ra. I te otiraa, ua haere ê te rahiraa o te feia e faaroo ra ia ˈna. Ua ite râ ta ˈna mau pǐpǐ e e auraa ê iho â to ta ˈna mau parabole—to nia iho â râ i te sitona e te zizania. Ua ite ratou e e ere noa Iesu i te hoê faatia aamu faahiahia.

Te faatia ra Mataio e ua ui ratou e: “A faaite mai na ia matou i te parabole o te zizania i roto i te aua ra.” Ei pahonoraa, ua tatara Iesu i te parabole, a tohu ai i te hoê taivaraa rahi o te tupu mai i te rahi i rotopu i te feia e parau e e pǐpǐ ratou na ˈna. (Mataio 13:24-30, 36-38, 43) Ua tupu mau â te reira, e ua parare oioi te taivaraa i muri aˈe i te poheraa o te aposetolo Ioane. (Ohipa 20:29, 30; Tesalonia 2, 2:6-12) No te mea ua ohipa roa te reira i te mau vahi atoa i tano ai te uiraa a Iesu i papaihia i roto i te Luka 18:8: “Ia tae mai râ te Tamaiti a te taata nei, te vai ra anei te faaroo i te fenua nei?”

E tuati te taeraa mai o Iesu e te haamataraa o te “auhune” o te mau Kerisetiano e au i te sitona. E tapao te reira i te ‘anotau hopea o te faanahoraa o te mau mea,’ o te haamata i te matahiti 1914. Eiaha ïa tatou ia maere e ua anaanatae te vetahi i te parau mau Bibilia i te tau i aratai mai i te haamataraa o te auhune.—Mataio 13:39, MN.

Ia hiˈopoahia te tuatapaparaa, mea papu e mai te senekele 15 mai iho â râ, te anaanatae ra te tahi mau taata, tae noa ˈtu i rotopu i te rahiraa o to te Amuiraa faaroo Kerisetiano tei riro mai te “zizania” ra, aore ra hohoˈa Kerisetiano. A noaa ohie noa mai ai te Bibilia e a faaineinehia mai ai te mau buka faahororaa Bibilia, ua haamata te feia aau haavare ore i te imi maitai i te mau Papai.

Te anaanaraa mai te maramarama

I roto i taua mau taata ra, i te tauiraa mai te senekele 19, te vai ra o Henry Grew (1781-1862) no Birmingham, i Beretane. I te 13raa o to ˈna matahiti, ua fano oia e to ˈna utuafare i te tahi pae mai o te moana Ataranitita e ua tae atu i te mau Hau Amui i te 8 no Tiurai 1795. Ua faaea ratou i Providence, i Rhode Island. Ua haapii maite atu to ˈna mau metua ia ˈna ia hinaaro i te Bibilia. I te matahiti 1807, i te 25raa o to ˈna matahiti, ua titauhia o Grew e tavini ei orometua a te Ekalesia Baptiste i Hartford, i Connecticut.

Ua haapao maitai oia i ta ˈna mau hopoia i te pae haapiiraa e ua tamata i te tauturu i te feia ta ˈna e haapao ra ia ora ia au i te mau Papai. Teie râ, te tiaturi ra oia e e tia ia ara eiaha te amuiraa ia viivii i te taata atoa e hinaaro mau e rave i te hara. I te tahi mau taime, ua tia ia ˈna e i te tahi atu feia tiaraa o te ekalesia ia tiavaru i te feia i rave i te faaturi aore ra i te tahi atu peu viivii.

Te vai ra ˈtu â te mau fifi i roto i te ekalesia o te haapeapea ra ia ˈna. Te vai ra te mau tane e ere i te mau melo ekalesia o te haapao ra i te mau ohipa tapihoo a te ekalesia e te aratai ra i te himene i te mau taime pureraa. I nehenehe atoa na i teie mau taata e maiti no nia i te mau tapitapi o te amuiraa e na reira e faatere rii atoa i ta ˈna mau ohipa. Ia au i te manaˈo tumu o te faataa-ê-raa e to te ao, te tiaturi puai ra o Grew e e tia e na te mau tane haapao maitai anaˈe e rave i teie mau tiaraa. (Korinetia 2, 6:14-18; Iakobo 1:27) Ia ˈna, e ohipa faaino ia himene te feia tiaturi ore i te mau himene arueraa i te Atua. No teie tiaraa to ˈna i hurihia ˈi o Henry Grew e te ekalesia i rapae i te matahiti 1811 ra. Ua faataa ê atoa mai te tahi atu mau melo hoê â to ratou manaˈo i te ekalesia i taua taime ra.

Te faataa-ê-raa mai i te Amuiraa faaroo Kerisetiano

Ua haamata aˈera teie pǔpǔ, oia atoa o Henry Grew, i te hoê haapiiraa Bibilia ma te fa e faaau maite i to ratou oraraa e ta ratou mau ohipa i ta ˈna mau aˈoraa. Ua aratai oioi ta ratou haapiiraa ia ratou ia maramarama ˈtu â i te parau mau Bibilia e ua turai ia ratou ia faaite i te mau hape a te Amuiraa faaroo Kerisetiano. Ei hiˈoraa, i te matahiti 1824, ua papai o Grew i te hoê patoiraa feruri-maitai-hia i te Toru Tahi. A tapao na i te haaferuriraa tano roa i roto i teie tuhaa o ta ˈna mau papai: “‘No nia i taua mahana ra, e taua hora ra, aore roa e taata i ite, aore te mau melahi i te raˈi, aore atoa te Tamaiti, maori râ te METUA.’ [Mareko 13:32] A tapao na i ǒ nei i te nanairaa faito rahi o te mau mea ora. Te Taata, te mau Melahi, te Tamaiti, te Metua. . . . Te haapii maira to tatou Fatu e o te Metua anaˈe te ite i taua mahana ra. E hape te reira parau mai te peu e, mai ta te tahi pae e parau ra, ua riro te Metua, te Logo, e te Varua Moˈa ei toru taata i roto i te hoê Atua; no te mea, ia au i teie [haapiiraa, te Toru Tahi,] ua ite te . . . Tamaiti i te reira ma te aifaito e te Metua.”

Ua faaite roa o Grew i te huru haavarevare o te mau ekalesiatiko e te mau raatira faehau o te faahua parau tavini i te Mesia. I te matahiti 1828, ua parau oia e: “E nehenehe anei tatou e feruri i te hoê mea huru ê atu â ia haere mai te hoê Kerisetiano i rapae i to ˈna piha i reira to ˈna pureraa no to ˈna mau enemi, e faaue atu ai i ta ˈna mau faehau e patia i te mau mauhaa o te pohe ma te riri e au i to te demoni i roto i te mafatu o taua iho mau enemi ra? I te hoê pae, e au oia ma te oaoa i to ˈna Fatu a fatata ˈi oia i te pohe; i te tahi aˈe râ pae, e au oia ia vai? Ua pure Iesu no te feia e taparahi ra ia ˈna. E taparahi te mau Kerisetiano i te feia ta ratou i faahiti i roto i te pure.”

Ma te puai atu â, ua papai o Grew e: “Afea tatou e tiaturi ai i te Mana hope ia haapapu mai oia e ‘eita oia e vare?’ Afea e taa ˈi ia tatou te natura, te maramarama rahi o taua haapaoraa moˈa ra o te titau maira eiaha roa ˈtu ia pee i te ‘huru noa ˈˈe o te ino?’ . . . E ere anei i te faainoraa i te Tamaiti a tei haamaitaihia, te manaˈoraa e e titau ta ˈna haapaoraa ia haa te hoê taata mai te hoê melahi i roto i te hoê tupuraa, a faatia ˈtu ai ia haa mai te hoê demoni i roto i te tahi atu?”

E ere te ora mure ore i te mea faataa-aˈena-hia

I taua mau matahiti ra hou te radio e te afata teata, te hoê ravea matauhia no te faaite i te manaˈo, te papairaa e te opereraa ïa i te mau buka iti. I te area 1835, ua papai o Grew i te hoê buka iti faufaa no te faaite e e ere na te Bibilia te mau haapiiraa o te pohe-ore-raa o te nephe e te po auahi. Te manaˈo ra oia e e faaino teie mau haapiiraa i te Atua.

E mau faahopearaa rahi roa to teie buka iti. I te matahiti 1837, ua itea mai ia George Storrs, e 40 matahiti, i te hoê i nia i te hoê pereoo auahi. Ua fanauhia o Storrs i Lebanon, i New Hampshire, e te faaea ra oia i taua taime ra i Utica, i New York.

E ekalesiatiko faatura-roa-hia oia i roto i te Ekalesia Méthodiste-Épiscopal. I to ˈna taioraa i te buka iti, ua horuhoru roa oia i te iteraa e e nehenehe e patoi hua i teie mau haapiiraa tumu a te Amuiraa faaroo Kerisetiano aita oia i feaa aˈenei na mua ˈˈe. Aita oia i ite o vai te taata papai, e tau matahiti noa i muri aˈe, i te matahiti 1844 roa to ˈna farereiraa ia Henry Grew a noho ai raua e piti i Philadelphie, i Pennsylvanie. Ua faahohonu râ o Storrs i te tumu parau o o ˈna anaˈe e toru matahiti i te maoro, a paraparau noa ˈi i te reira e te tahi atu mau ekalesiatiko.

I te pae hopea, i te mea e aita e taata i nehenehe e patoi i te mau mea ta ˈna i haapii, ua faaoti o George Storrs e eita ta ˈna e nehenehe e vai taiva ore i te Atua ia faaea noa oia i roto i te Ekalesia Méthodiste. Ua faarue oia i to ˈna tiaraa i te matahiti 1840 e ua haere e faaea i Albany, i New York.

I te omuaraa o te tau uaaraa tiare 1842, ua vauvau o Storrs i te hoê anairaa e ono oreroraa parau i te roaraa e ono hebedoma no nia i te tumu parau “Te hoê uiuiraa—Mea pohe ore anei te feia iino?” No te rahi o te anaanatae, ua faanaho maitai faahou oia i te reira no te neneiraa, e i te roaraa o na matahiti e hau atu i te 40 i muri mai, ua raea e 200 000 buka tei parare na te mau Hau Amui e na Beretane. Ua haa amui o Storrs e o Grew i roto i te mau aimârôraa i nia i te haapiiraa o te nephe pohe ore. Ua tamau o Grew i te poro ma te itoito e tae roa i to ˈna poheraa i te 8 no Atete 1862 i Philadelphie.

I muri iti aˈe i to Storrs vauvauraa i na oreroraa parau e ono i tauaparauhia aˈenei, ua anaanatae atu oia i te pororaa a William Miller, o te tiai ra i te hoˈiraa mai itea o te Mesia i te matahiti 1843. Fatata e piti matahiti i te maoro, ua rave o Storrs ma te itoito i te pororaa i teie poroi na te pae apatoerau hitia o te râ o te mau Hau Amui. I muri aˈe i te matahiti 1844, aita oia i apiti faahou i roto i te haamauraa i te hoê taio mahana no te hoˈiraa mai o te Mesia, noa ˈtu e aita oia i patoi ia hinaaro vetahi ê e tuatapapa i te tau. Te tiaturi ra o Storrs e ua fatata mai te hoˈiraa mai o te Mesia e mea faufaa ia vai ara noa te mau Kerisetiano i te pae varua, e ia vai ineine noa no te mahana hiˈopoaraa. Ua faataa ê mai râ oia i te pǔpǔ a Miller no te mea te farii ra ratou i te mau haapiiraa e ere i ta te Bibilia, mai te pohe-ore-raa o te nephe, te taninaraa i te ao i te auahi, e te tiaturi-ore-raa i te ora mure ore no te feia e pohe i roto i te ite ore.

E aratai te here i te Atua ihea?

Mea riaria na Storrs te manaˈo o te mau Mahana Hitu, oia hoi e faatia mai te Atua i te feia iino no te fa noa e haapohe faahou ia ratou. Aita i itea mai ia ˈna te haapapuraa i roto i te mau Papai o teie ohipa tahoo faufaa ore a te Atua. Ua rave o Storrs e to ˈna mau apiti i te manaˈo ê roa e ua faaoti aˈera e eita roa ˈtu te feia iino e faatia-faahou-hia mai. Noa ˈtu e i fifi na ratou i te faataa i te tahi mau irava no nia i te tia-faahou-raa o te feia parau-tia ore, e au ra ia ratou e mea tuati aˈe ta ratou faaotiraa e te here o te Atua. Fatata ïa te maramaramaraa i te opuaraa a te Atua i te haere atu â i mua.

I te matahiti 1870, ua maˈi-maitai-hia o Storrs e aita ta ˈna i nehenehe e rave i te ohipa tau avaˈe i te maoro. E taime maitai tera no ˈna e hiˈopoa faahou i te mau mea atoa ta ˈna i haapii i te roaraa o to ˈna na 74 matahiti. Ua itea mai ia ˈna e aita i noaa mai ia ˈna te tuhaa faufaa o te opuaraa a te Atua no te huitaata tei faaitehia i roto i te faufaa e o Aberahama—oia ‘e hope te mau fetii atoa o te ao nei i te haamaitaihia no te mea ua faaroo Aberahama i te reo o te Atua.’—Genese 22:18; Ohipa 3:25.

Ua hopoi mai te reira i te hoê manaˈo apî i roto i to ˈna feruriraa. Mai te peu e e tia i “te mau fetii atoa” ia haamaitaihia, eita anei e titauhia ia faaroo te taatoaraa i te parau apî maitai? Nafea ïa ratou e faaroo ai i te reira? Aita anei te mau mirioni e te mau mirioni i pohe aˈena? I to ˈna hiˈopoa-faahou-raa i te mau Papai, ua itea mai ia ˈna e te vai ra e piti pǔpǔ o te feia “iino” i pohe: tei patoi i te here o te Atua ma te hinaaro mau e tei pohe i roto i te ite ore.

E tia ia faatiahia mai te piti o te pǔpǔ mai te pohe mai, o ta Storrs ïa i manaˈo, ia fanaˈo ratou i te ravea e faufaahia ˈi ratou i te tusia taraehara a te Mesia o Iesu. E ora te feia e farii atu i te reira e a muri noa ˈtu i nia i te fenua. E haamouhia te feia e patoi atu i te reira. Oia, te tiaturi ra o Storrs e aita e taata e faatiahia e te Atua aita e tiaturiraa e vai ra i mua ia ˈna. I te pae hopea, aita e taata e pohe no te hara a Adamu maori râ o Adamu anaˈe! Eaha râ ïa no te feia e ora i te tau o te hoˈiraa mai o te Fatu ra o Iesu Mesia? Ua itea mai ia Storrs i te pae hopea e e tia ia ravehia te hoê ohipa pororaa na te ao atoa ia faaroo ratou. Aita roa ˈtu oia e ite ra nafea taua ohipa ra e ravehia ˈi, ua papai râ oia ma te faaroo e: “Mea rahi roa râ, ia ore noa ratou e ite nafea teie ohipa e ravehia ˈi, o te patoi i te reira, e au ra paha hoi e e ore e tia i te Atua i te rave i te reira no te mea noa aita ratou e ite ra nafea.”

Ua pohe o George Storrs i te avaˈe Titema 1879, i to ˈna fare i Brooklyn, i New York, tau anairaa fare noa ˈtu i te mea e riro mai i muri aˈe ei pu o te ohipa pororaa na te ao atoa ta ˈna i haamata aˈena ma te aau tae.

Hinaarohia te maramarama hau

Ua taa maitai anei i te mau taata mai ia Henry Grew e George Storrs te parau mau, hoê â maramaramaraa e o tatou i teie mahana? Aita. Ua ite maite ratou i ta ratou tutavaraa, mai ta Storrs i parau i te matahiti 1847 ra: “Mea maitai ia haamanaˈo tatou e no mahuti noa maira tatou mai te tau pouri o te ekalesia mai; e ere roa ˈtu ïa i te mea maere ia ite â tatou i te tahi mau ‘ahu Babulonia’ ta tatou e faariro noa nei â ei parau mau.” Ua taa ia Grew, ei hiˈoraa, te hoo i horoahia e Iesu, aita râ oia i ite e e “hoo aifaito” te reira, oia hoi te oraraa taata tia roa o Iesu pûpûhia ei aitauiraa no te oraraa taata tia roa i erehia e Adamu. (Timoteo 1, 2:6, MN) Te tiaturi atoa ra o Henry Grew ma te hape e e hoˈi mai e e faatere Iesu ma te itehia i nia i te fenua. Ua haapeapea râ o Grew no te faaraaraa i te iˈoa o Iehova, te hoê tumu parau mea iti roa te taata i tâuˈa ˈtu mai te senekele 2 T.T. mai â.

Aita atoa o George Storrs i maramarama maitai i te tahi mau manaˈo faufaa. Ua itea mai ia ˈna te mau hape paturuhia e te pǔpǔ ekalesiatiko, i te tahi râ mau taime, ua rave oia i te manaˈo ê roa. Ei hiˈoraa, e au ra e no te faaite hua i to ˈna huru i mua i te manaˈo o te pǔpǔ ekalesiatiko Orthodoxe no nia ia Satani, ua patoi o Storrs i te parau e e ihotaata mau te Diabolo. Ua patoi oia i te Toru Tahi; aita râ i papu ia ˈna e tae roa na mua rii noa ˈtu i to ˈna poheraa e e ihotaata anei te varua moˈa aore ra eita. Ua tiaturi iho â o George Storrs e i te omuaraa e hoˈi mai te Mesia ma te ite-ore-hia, ua manaˈo râ oia e i te pae hopea, e tupu te hoê faraa mai itehia. Noa ˈtu râ, e au ra e e mafatu haavare ore e te rotahi to na taata, e ua piri roa ˈˈe raua i te parau mau i te rahiraa.

Aitâ te “aua” ta Iesu i faataa i roto i te parabole o te sitona e te zizania i ineine roa ˈtura no te auhune. (Mataio 13:38) Te haa ra o Grew, o Storrs, e te tahi atu â i roto i te “aua” ei faaineineraa no te auhune.

Ua papai o Charles Taze Russell, tei haamata i te nenei i teie vea i te matahiti 1879, no nia i to ˈna mau matahiti matamua e: “Ua horoa mai te Fatu i te mau tauturu e rave rahi no te faahohonu i Ta ˈna parau, te hoê taata faahiahia i roto ia ratou, o to tatou ïa taeae here e te ruhiruhia o George Storrs o tei tauturu rahi mai ia tatou na roto anei i te parau aore ra i te papai; aita râ tatou i imi aˈenei i te pee i te taata, noa ˈtu to ratou maitai e to ratou paari, i te riro râ ei ‘Feia e pee i te Atua ei mau tamarii here.’” Oia, ua faufaahia te feia haapii aau rotahi i te mau tutavaraa a te mau taata mai ia Grew e ia Storrs, teie râ, mea faufaa noâ ia hiˈopoa i te Parau a te Atua, te Bibilia, ei tumu mau o te parau mau.—Ioane 17:17.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 26]

Ta Henry Grew e tiaturi ra

Ua faainohia te iˈoa o Iehova, e e tia ia faaraahia.

E mau haapiiraa haavare te Toru Tahi, te pohe-ore-raa o te nephe, e te po auahi.

E tia i te amuiraa Kerisetiano ia faataa ê mai i te ao.

Eiaha roa ˈtu te mau Kerisetiano ia faaô atu i roto i te mau tamaˈi a te mau nunaa.

Aita te mau Kerisetiano i raro aˈe i te hoê ture o te Sabati i te Mahana maa anei aore ra i te Sabati.

Eiaha te mau Kerisetiano ia riro ei melo no te mau totaiete huna, mai te mau Franc-maçon.

Eiaha ei pǔpǔ ekalesiatiko e ei pǔpǔ raita i roto i te mau Kerisetiano.

Na te anetimesia te mau tiaraa faaroo.

E tia i te mau amuiraa atoa ia fanaˈo i te hoê tino matahiapo.

E tia i te mau matahiapo ia moˈa i to ratou haerea atoa, aita ei faahaparaa.

E tia i te mau Kerisetiano atoa ia poro i te parau apî maitai.

Te vai ra te taata o te ora e a muri noa ˈtu i roto i te Paradaiso i te fenua nei.

E tia ia riro te mau himene Kerisetiano ei mau arueraa ia Iehova e i te Mesia.

[Faaiteraa i te tumu]

Hohoˈa: Haaputuraa a te taiete The New-York Historical Society/69288

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 28]

Ta George Storrs e tiaturi ra

Ua aufau Iesu i te hoo no te huitaata na roto i to ˈna ora.

Aitâ te pororaa i te parau apî maitai i ravehia ˈtura (i te matahiti 1871).

No reira, aita te hopea i fatata maira i taua taime ra (i te matahiti 1871). Te vai ra te hoê tau a muri aˈe i reira e ravehia ˈi te ohipa pororaa.

Te vai ra te taata o te tufa i te ora mure ore i te fenua nei.

Te vai ra te hoê tia-faahou-raa no te feia atoa i pohe i roto i te ite ore. E noaa i te feia e farii i te tusia taraehara a te Mesia te ora mure ore i te fenua nei. E haamouhia te feia e patoi i te reira.

E mau haapiiraa hape o te faaino i te Atua te pohe-ore-raa o te nephe e te po auahi.

E oroa matahiti te Amuraa maa Ahiahi a te Fatu i te 14 no Nisana.

[Faaiteraa i te tumu]

Hohoˈa: SIX SERMONS, a George Storrs (1855)

[Hohoˈa i te api 29]

I te matahiti 1909, ua haere o C. T. Russell, taata papai i te “Zion’s Watch Tower,” i Brooklyn, i New York, Hau Amui