Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tapua‘iga Moni ua Autasia ai Tagata

Le Tapua‘iga Moni ua Autasia ai Tagata

Le Tapuaʻiga Moni ua Autasia ai Tagata

E UI lava i se tulaga lautele e foliga mai o loo vaevaeina e lotu ia tagata, ae o le tapuaʻiga i le Atua moni e toʻatasi o loo iai le malosi e autasia ai tagata. A o avea Isaraelu ma nuu filifilia o le Atua, e toʻatele tagata faamaoni o nuu ese na tosina ane i le tapuaʻiga moni. Mo se faataʻitaʻiga, na lafoaʻia e Ruta atua o lona nuu o Moapi ma faapea atu iā Naomi: “E fai lou nuu moʻu nuu; e fai lou Atua moʻu Atua.” (Ruta 1:16) E oo ane i le uluaʻi senituri T.A., e toʻatele tagata o nuu ese ua avea ma ē tapuaʻi i le Atua moni. (Galuega 13:48; 17:4) Mulimuli ane ina ua amata ona faimalaga atu aposetolo o Iesu i nofoaga mamao ma le tala lelei, na autasia ai foʻi isi tagata lotofaamaoni i le tapuaʻiga i le Atua moni. Na tusi le aposetolo o Paulo e faapea: ‘Ua outou liliu mai i le Atua nai tupua, ina ia outou auauna i le Atua soifua ma le ua moni.’ (1 Tesalonia 1:9) Po o le tapuaʻiga ea i le Atua moni e iai sona malosi e autasia ai tagata i aso nei?

Ua maumauaʻi tagata masalosalo faapea, e sesē le talanoa e uiga i “tagata tapuaʻi moni” po o “le Atua moni.” Atonu e latou te lagona faapena auā e latou te lē o iloa po o lē fea puna e mafai ona aʻoaʻoina mai ai le upu moni. Ae o i latou o loo saʻilia le upu moni mai le tele o talaaga, ua latou iloaina e faapea o le tapuaʻiga e lē o se mataupu e faavae i se manaʻoga totino o se tagata. E na o le toʻatasi lava lē e tatau i ai la tatou tapuaʻiga o Lē na Foafoaina Mea uma—o Ieova le Atua. (Faaaliga 4:11) O ia o le Atua moni, ma o loo iā te ia le aiā e filifili ai le auala e tapuaʻi atu ai iā te ia.

Ina ia fesoasoani iā i tatou e iloa ona manaʻoga, ua aumaia e Ieova iā i tatou faamatalaga e ala mai i lana Afioga, le Tusi Paia. E toetoe lava o tagata uma i le lalolagi i aso nei ua mauaina le Tusi Paia atoa po o sona vaega foʻi. E lē gata i lea, na fetalai le Alo o le Atua e faapea: “Afai tou te tumau pea i laʻu mataupu, . . . e iloa foi e outou le mea moni.” (Ioane 8:31, 32) O lea la, e mafai ona iloaina le upu moni. E faitau miliona tagata lotofaamaoni mai talaaga eseese faalotu ua taliaina nei ma le lototele le upu moni ma ua autasia nei i le tapuaʻiga moni.—Mataio 28:19, 20; Faaaliga 7:9, 10.

Autasi i le Lalolagi Aoao i o Tatou Taimi!

O se valoaga mataʻina o loo i le tusi o le Tusi Paia o Sefanaia, o loo tautala i le auaufaatasi o tagata mai talaaga eseese. Ua faapea mai: “O ona po ia ou [Ieova le Atua] te liliu atu ai i nuu o le gagana lelei, ina ia latou valaau uma lava i le suafa o Ieova, ma auauna ia te ia ma le loto gatasi.” (Sefanaia 3:9) Maʻeu se ata manaia o lenei mea i le suia o tulaga o tagata o loo auauna atu ma le autasi i le Atua!

O afea o le a tupu ai lenei mea? Ua faapea mai le Sefanaia 3:8: “Ia outou faatalitali ia te au, o loo fetalai mai ai Ieova, ia oo i le aso ou te tulai atu ai i le vete; auā ua tonu ia te au e faapotopotoina nuu ese, e aofia lava malo; ina ia sasaa atu i luga ia i latou loʻu ita, o loʻu ita tele uma lava; auā e faaumatia le lalolagi uma i le afi o loʻu fuā.” Ioe, o le taimi e faapotopotoina ai nuu e Ieova a o leʻi sasaa atu i luga iā te i latou lona toʻatamaʻi, e na te tuuina atu ai i ē agamalu o le lalolagi se suiga i le gagana mamā. O lenā taimi o le taimi nei lava, ona o le faapotopotoina o nuu uma i le taua i le aso tele o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava iā Amaketo ua faagaoioia nei.—Faaaliga 16:14, 16.

Ina ia autasia ona tagata, e avatua e Ieova iā i latou le gagana mamā. O lenei gagana fou e aofia ai se malamalamaga talafeagai o le upu moni o le Tusi Paia e faatatau i le Atua ma ana fuafuaga. O le tautala i le gagana mamā e aofia ai le talitonu i le upu moni, aʻoaʻo i isi, ma ola ai e talafeagai ma tulafono a le Atua ma ana mataupu silisili. E manaʻomia ai le matuā ʻalofiaina o fevaevaeaʻiga faapolotiki ma le liaʻieseina mai i le loto uiga manatu faapito, e pei o le faailogalanu ma fevaevaeaʻiga faaleatunuu lea o loo iloga ai lenei lalolagi. (Ioane 17:14; Galuega 10:34, 35) O tagata lotofaamaoni uma lava o loo fiafia i le upu moni e mafai ona aʻoaʻoina lenei gagana. Seʻi mafaufau i tagata e toʻalima ia na taʻua i le mataupu na muamua atu—sa iai se taimi na matuā eseese ai lava o latou taofi faalotu—ua autasia nei i le tapuaʻiga a le Atua moni e toʻatasi, o Ieova.

Ua Autasia i Latou i le Tapuaʻiga Moni

Ina ua faatauina e Fidelia, o ia o se Katoliko Roma maelega, se Tusi Paia mo lana tama teine mo ana meaaʻoga, na ia fesili atu ai i lana patele e faamatala mai i le Tusi Paia po o le ā le mea na tupu i lana fanau e toʻalima ua feoti. “Pagā se faanoanoa!” o le tala lea a Fidelia. O lea ina ua asiasi atu Molimau a Ieova iā te ia, ona ia fesiligia foʻi lea o i laʻua i le fesili e talitutusa faapena. I le faitauina i lana lava Tusi Paia o le upu moni e faatatau i le tulaga o ē ua oti, na ia iloaina ai na faasesēina o ia e le lotu. Na ia aʻoaʻoina e faapea o le tagata ua oti e lē o toe iloa se mea ma e lē o puapuagatia i le Falepuipui o agaga po o se isi nofoaga. (Salamo 146:4; Failauga 9:5) Na tiaʻi e Fidelia ana faatusa uma faalotu na iai, ma alu ese loa ma le lotu, ma na amata ai ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia. (1 Ioane 5:21) Mo le sefulu tausaga ua tuanaʻi nei, ua olioli o ia i le aʻoaʻoina o upu moni faale-Tusi Paia i isi.

O Tara mai Kathmandu na siitia atu o ia i se atunuu lea e itiiti ai lava nai malumalu Hinitū. O lea na ia asiasi atu ai i le lotu Metotisi ma le faamoemoe e faamalieina ai ona manaʻoga faaleagaga. Ae na ia leʻi mauaina ai se tali mo ana fesili e faatatau i le māfuaaga ua puapuagatia ai tagata. Ona feiloaʻi atu lea o Molimau a Ieova iā te ia ma ofo atu e suʻesuʻeina ma ia le Tusi Paia. Ua faapea mai Tara: “Na oo ina ou iloa faapea o se Atua o le alofa e lē mafai ona tuuaʻia mo puapuaga uma o loo iai i le lalolagi . . . sa ou fiafia i le faamoemoe i le lalolagi fou e iai le filemu ma le autasi.” (Faaaliga 21:3, 4) Na tiaʻi e Tara ana faatusa Hinitū, ma taofia lona toe mulimuli atu i aganuu faalotu a lona atunuu moni, ae ua maua le fiafiaga moni i le fesoasoani e faamalieina manaʻoga faaleagaga o isi i le avea ai o se Molimau a Ieova.

O Panya, o le tagata lotu Puta, sa avea ma se tagata e faia valovaloga i le taimi na uluaʻi asiasi atu ai Molimau a Ieova iā te ia i Bangkok, o lea na matuā naunau ai o ia i valoaga o loo i le Tusi Paia. Na faamatalaina e Panya faapea: “Ina ua ou aʻoaʻoina le māfuaaga ua ala ai ona ese le tulaga o mea mai le tulaga na uluaʻi fuafua ai e Lē na Foafoaina Mea ma le auala ua ia toe fuafua e aveesea ai le tulaga leaga na māfua mai iā i latou na teena o ia ma lana pule silisili ese, sa pei lava e aveese atu se mea na punitia ai oʻu mata. O mea uma e faatatau i le feʻau a le Tusi Paia sa matuā fetaui lelei. Sa oo ina ou alofa iā Ieova o se peresona; na aumaia ai iā te aʻu se uunaʻiga e faia le mea sa ou iloa e saʻo. Sa ou naunau e fesoasoani atu i isi ina ia iloa le eseesega o le atamai faaletagata ma le poto faaleatua. O le atamai moni na suia moni ai lava loʻu olaga.”

Sa iai le taimi, na oo ai ina amata ona matuā faaletonu lava Virgil e faatatau i ona talitonuga faalotu. Na i lo le tatalo i le Atua mo se auala e fesoasoani ai i tagata uli ma le mea o loo ia manatu i ai o se faalapotopotoga e faailogalanu lea e foliga mai na māfua ai le feita i tagata papaʻe, ae sa ia tatalo mo le upu moni, po o le ā ea le upu moni, ae o fea foʻi o iai. “Ina ua ou ala aʻe i le aso na sosoo ai ina ua uma laʻu tatalo faatauanau i le Atua,” o le faamatalaga lea a Virgil, “ae ou mauaina loa se mekasini o Le Olomatamata i totonu o le fale. . . . Atonu sa sulu mai i lalo o le faitotoʻa.” E leʻi pine ae ia suʻesuʻeina loa ma le naunautaʻi le Tusi Paia ma Molimau a Ieova. Na ia faaauau e faapea: “O le taimi muamua lava lea i loʻu olaga ua ou lagonaina ai le faamalieina. . . . O se ata o se faamoemoe lea ua amata ona ou malamalama atu i ai.” E leʻi umi ae aufaatasi atu loa Virgil ma i latou o loo latou ofoina atu i tagata le faamoemoe moni e tasi e pei ona faatulaga mai i le Afioga a le Atua, le Tusi Paia.

Sa fiafia Charo mai Amerika Latina ina ua vaai atu se Molimau e igoa iā Gladys o loo iai se faafitauli iā te ia i lana fanau laiti ma fesoasoani atu loa iā te ia e aveina atu o ia i le maketi. O le iʻuga, na taliaina e Charo le ofo a Gladys—o se suʻesuʻega faale-Tusi Paia i le aiga e aunoa ma se totogi. Ina ua aʻoaʻoina e Charo mai i lana lava Tusi Paia faapea e lē o tagata lelei uma e ō i lagi ae o le a faamanuia foʻi e Ieova tagata i le lalolagi i le mauaina o le ola e faavavau, sa maofa ai lava o ia. (Salamo 37:11, 29) Sa tufaina atu e Charo lava ia lenei faamoemoe i isi i le 15 tausaga ua mavae atu.

Seʻi manatu i le lalolagi atoa e aināina e tagata faamaoni ua autasia i le tapuaʻiga iā Ieova le Atua moni e toʻatasi! E lē o ni mafaufauga lē moni nei mafaufauga. O mea ua folafola mai e Ieova. E ala mai i lana perofeta o Sefanaia, na folafola mai ai e le Atua e faapea: “Ou te faatotoe i totonu ia te oe o le nuu agamalu ma le mativa, latou te faatuatua foi i le suafa o Ieova. . . . latou te le faia amioletonu, latou te le tala pepelo foi; e le iloa foi i o latou gutu le laulaufaiva faaʻoleʻole; . . . e leai foi se faamatau mai.” (Sefanaia 3:12, 13) Afai e logolelei lenei folafolaga iā te oe, ia ave i loto timaʻiga a le Tusi Paia e faapea: “Ia outou saili ia Ieova, outou uma ua agamalu i le nuu, o e ua faia lana faamasinoga; ia outou saili le amiotonu, ia outou saili le agamalu, atonu e lilo ai outou i le aso o le toasa o Ieova.”—Sefanaia 2:3.