Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Talem Sore Gudfala Rod Blong Mekem Pis

Talem Sore Gudfala Rod Blong Mekem Pis

Talem Sore Gudfala Rod Blong Mekem Pis

“OL TOK blong talem sore oli gat paoa. Oli save stretem rao long kwaet fasin, mekem ol nesen we oli seraot oli joengud bakegen, halpem ol gavman blong tingbaot se ol man long kantri blong olgeta oli stap safa, mo givhan long man blong wokem ol gudfala fasin fren.” Deborah Tannen we i stadi long saed blong lanwis long Georgetown Yunivesiti long Washington, D.C. i raetem tok ya.

Baebol i agri se wan gudfala rod blong mekem fasin fren we i brok i kamgud bakegen, hemia blong talem sore we i kamaot long hat. Tingbaot parabol blong Jisas long saed blong yang boe we i lusum rod. Taem boe ya i kambak long papa blong hem, hem i talem sore we i kamaot long hat blong hem. Nao papa blong hem i glad tumas i tekem hem i kamhom bakegen. (Luk 15:17-24) Yes, i nogud we man i praod tumas blong lego flas tingting, talem sore, mo askem fogif. I tru se, ol man we oli gat tingting daon, oli no faenem i had blong talem sore.

Fasin Blong Talem Sore i Gat Paoa

Abigel, wan woman we i gat waes fasin long Isrel bifo, i soemaot we fasin blong talem sore i save gat paoa. Hem i talem sore from rong we hasban blong hem i bin mekem. Taem Deved, we biaen hem i kam king blong Isrel, i stap long draeples wetem ol man blong hem, oli lukaotgud long ol sipsip blong Nabal, hasban blong Abigel. Be, taem ol yang man blong Deved oli go askem kakae mo wota long Nabal, Nabal i no wantem givhan long olgeta mo i tok nogud long olgeta. Deved i harem samting ya nao hem i kam kros tumas. Hem i girap wetem samwe long 400 man, blong go faet agensem Nabal mo famle blong hem. Abigel i harem wanem we hasban blong hem i mekem, nao hem i go blong faenem Deved. Taem hem i luk Deved, wantaem nomo hem i nildaon fored long hem, mo i talem se: “!Masta, plis yu harem mi! !Plis yu putum olgeta trabol ya i kam long mi! Sipos yu wantem, yu save kilim mi mi ded.” Abigel i gohed i eksplenem from wanem samting olsem i bin hapen mo i givim kakae mo dring long Deved. Ale Deved i talem se: “Yu gohom, yu no wari. Bambae mi mekem olsem we yu yu wantem.”—1 Samuel 25:2-35.

From we Abigel i gat tingting daon mo hem i talem sore from nogud fasin blong man blong hem, hem i sevem laef blong famle blong hem. Deved tu i talem tangkiu long Abigel from gudfala tingting ya blong hem, we i blokem hem blong i no go kilim man ya i ded. Nating se i no Abigel we i mekem nogud long Deved mo ol man blong hem, be hem i rere blong karem blem from rong blong hasban blong hem. Taswe hem i go blong mekem pis wetem Deved.

Wan narafala eksampol blong wan man we i save gud wetaem i stret blong talem sore, hemia aposol Pol. Wan taem, Pol i mas toktok from bilif blong hem long fored blong Sanhedrin, we hem i hae kot blong ol man Jiu. Hae pris Ananaeas i kros from ol tok we Pol i talem, nating se ol tok ya oli tru. Nao Ananaeas i talem long olgeta we oli stap stanap klosap long Pol, blong wan i slavem maot blong Pol. Be, Pol i talem long Ananaeas se: “God bambae i slavem yu. Yu yu olsem wol blong haos we oli wokem long laem, we waetwas nomo i holem. ?Weswe yu yu stap sidaon long ples ya blong jajem mi from Loa blong yumi? Taem yu talem long olgeta se wan i slavem mi, yu yu brekem Loa ya finis.” Taem ol man klosap long Pol oli luk we hem i tok nogud long hae pris ya, oli tok agensem Pol. Kwiktaem nomo Pol i talemaot rong blong hem, i se: “Ol brata, mi mi no save nating we hem i hae pris, from we mi mi save, Baebol i talem se, ‘Bambae yu no tok nogud long man we i haeman blong yu.’ ”—Ol Wok 23:1-5.

Samting we Pol i talem se, wan we i sidaon olsem jaj i no mas mekem raf fasin, i stret. Mo tu, Pol i no bin save se man ya nao i hae pris. Nating se i olsem, Pol i talem sore from we ol toktok blong hem i mekem ol man oli ting se hem i no soem respek long hae pris ya. * From we Pol i talem sore, ol memba blong Sanhedrin oli rere blong lesin long hem. Pol i save se ol memba blong kaonsel ya oli stap raorao bitwin long olgeta from bilif, taswe hem i talem se hem i stanap long fes blong kaonsel ya from bilif blong hem se man we i ded, bambae i laef bakegen. Nao ol Farisi oli agri wetem Pol, mekem se raorao we i stap bitwin long ol memba blong kaonsel ya i kam strong tumas.—Ol Wok 23:6-10.

?Yumi save lanem wanem long tufala stori ya blong Baebol? Tufala stori ya i soemaot se fasin blong talem sore we i kamaot long hat, i openem rod blong ol man oli toktok tugeta. Taswe ol tok blong talem sore oli save givhan long yumi blong mekem pis. Yes, sipos yumi bin mekem trabol long narafala, mo yumi talemaot rong mo sore long hem, yumi save openem rod blong toktokgud tugeta.

‘Be Mi No Mekem i Rong’

Taem yumi faenemaot se narafala i harem nogud from samting we yumi bin talem no mekem, maet yumi ting se hem i bitim mak no hem i sofsof tumas. Be, Jisas Kraes i givim advaes long ol man blong hem se: “Sipos yu kam long Olta blong God blong givim presen i go long hem, nao yu tingbaot we brata blong yu i stap kros long yu from wan samting, yu mas livim presen ya i stap long fes blong Olta fastaem. Nao yu mas go stretem poen ya wetem brata blong yu blong yutufala i fren gud, nao biaen yu save kambak bakegen blong givim presen blong yu long God.”—Matiu 5:23, 24.

Eksampol, maet wan brata i ting se yu yu bin mekem sin agensem hem. Nating se yu mekem rong no nogat, Jisas i talem se yu mas go mo “stretem poen ya wetem brata blong yu blong yutufala i fren gud” bakegen. Grik tok ya we Jisas i yusum i ‘karem mining se tu man we fastaem tufala i agensem tufala, tufala i agri se tufala tugeta i mekem rong.’ (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words) Yes, taem tu man i rao, i gat fol long tufala saed, from we tufala i sinman mo tufala i mestem samtaem. Taswe, tufala ya i mas agri se tufala tugeta i gat fol.

Impoten samting, i no hu i mekem i stret no hu i mekem i no stret, be hu i faswan blong go mekem pis wetem narawan. Taem aposol Pol i luk we sam Kristin long Korin oli mekem ol brata blong olgeta oli pas long kot blong stretem ol rao olsem long saed blong mane, hem i stretem olgeta se: “?Blong wanem yufala i no save letem sam long yufala i mekem i no stret long yufala? ?Blong wanem yufala i no save letem sam long yufala i stil long yufala?” (1 Korin 6:7) Nating se Pol i talem toktok ya blong blokem ol Kristin brata blong no pas long kot from ol rao blong olgeta, be bigfala poen i klia se: I impoten moa blong holem pis wetem ol Kristin brata, i winim we yumi pruvum se hu i raet mo hu i rong. Sipos yumi tingbaot poen ya oltaem, bambae i isi moa blong talem sore taem narafala i ting se yumi no bin mekem i stret long olgeta.

Talem Sore We i Kamaot Long Hat

Be sam man, taem oli talem sore, oli bitim mak long ol tok blong olgeta. Eksampol, long Japan, ol man oli yusum plante taem tok ya, sumimasen we i wan tok blong talem sore. Oli yusum tok ya taem oli talem tangkiu long man, mo tok ya i soem se oli harem nogud from we oli no save givimbak gudfala fasin we man ya i mekem long olgeta. From we oli yusum tok ya long plante defren fasin, maet sam man oli harem se oli stap yusum tok ya tumas mo maet ol man we oli stap yusum tok ya oltaem, oli no rili sore long hat blong olgeta. Long sam narafala kantri tu, maet i luk olsem se oli stap yusum tumas ol defren kaen toktok blong talem sore.

Be nomata wanem lanwis blong yumi, i impoten tumas we ol tok blong talem sore oli kamaot long hat. Ol wod we yumi yusum mo voes blong yumi oli mas soemaot we yumi rili sore. Long Bigfala Toktok blong Jisas antap long Hil, hem i tijim ol man blong hem se: “Sipos yu talem se ‘Yes’, yu mas talem ‘Yes’ nomo. Mo sipos yu talem se ‘No’, yu mas talem ‘No’ nomo. Ol narafala tok we yu save talem, hem i kamaot long Setan nomo.” (Matiu 5:37) !Sipos yu talem sore, yu mas talem wetem fulhat blong yu! Eksampol: Wan man we i stap wet blong tekem plen i talem sore long woman we i stanap klosap long hem, from we bokis blong man ya i bangem leg blong woman ya. Smol taem biaen, bokis ya i bangem woman ya bakegen. Mo man ya i talem sore bakegen. Be, taem samting ya i hapen namba tri taem, fren blong woman ya i talem se sipos man ya i rili sore bambae hem i lukaot gud we bokis blong hem i no moa bangem woman ya bakegen. Yes, taem yumi talem sore from wan rong we yumi mekem, yumi mas gat strong tingting blong no mekem rong ya bakegen.

Sipos ol tok blong talem sore oli kamaot long hat blong yumi, bambae yumi talemaot rong we yumi bin mekem, yumi askem fogif, mo yumi traehad blong stretem rong ya. Long sem fasin, man we i harem nogud from rong we narafala i mekem agensem hem, hem tu i mas rere blong fogivim man ya we i tanem tingting blong hem. (Matiu 18:21, 22; Mak 11:25; Efesas 4:32; Kolosi 3:13) From we tufala tugeta i no stretgud olgeta, maet fasin blong mekem pis i no rongud oltaem. Nating se i olsem, ol tok blong talem sore oli gat bigfala paoa taem yumi wantem mekem pis wetem narafala.

Wetaem i Stret Blong Talem Sore

Ol tok blong talem sore oli save mekem man i harem gud mo oli save mekem se i gat pis. Be, wan man we i waes bambae i no yusum ol tok blong talem sore sipos i no stret blong mekem olsem. Eksampol, tingbaot bigfala kwestin long saed blong fasin blong man blong fasgud long God. Taem Jisas i stap long wol, hem “i mekem tingting blong hem i stap daon blong i obei long God gogo i ded. Mo hem i ded long fasin ya we ol man oli nilim hem long [“pos,” NW ].” (Filipae 2:8) Be, Jisas i neva talem sore from bilif blong hem, jes blong blokem ol man blong no mekem trabol long hem. Mo Jisas i no talem sore taem hae pris i talem long hem se: “Hae God i laef, i stap we i stap, mo long nem blong hem, yu yu mas talemaot trutok. !Yu talem long mifala! ?Yu yu Mesaea, yu Pikinini blong God, no nogat?” Fasin fraet i no pusum Jisas blong talem sore. Nogat. Hem i ansa long hae pris ya wetem fasin no fraet se: “Yu nao yu talem olsem. Be mi mi talem long yufala, se biaen long taem ya, bambae yufala i save luk mi, mi Pikinini blong Man, mi sidaon long raet saed blong God we i gat olgeta paoa. Mo bambae yufala i luk we mi mi sidaon long ol klaod, mi aot long heven, mi kamdaon.” (Matiu 26:63, 64) Jisas i neva tingbaot blong lego Papa blong hem, Jeova God, jes blong mekem pis wetem hae pris ya.

Ol Kristin oli soem respek mo ona long ol haeman. Be, oli no nid blong talem sore from fasin blong olgeta blong obei long God mo blong lavem ol brata blong olgeta.—Matiu 28:19, 20; Rom 13:5-7.

I No Moa Gat Problem We i Save Spolem Pis

Tede, yumi evriwan i mestem from we yumi bon wetem sin blong faswan papa blong yumi Adam. (Rom 5:12; 1 Jon 1:10) Adam i kam sinman taem hem i rebel agensem Man we i Wokem olgeta samting. Be, taem God i wokem Adam mo Iv fastaem, tufala i stretgud olgeta mo tufala i no gat sin. God i promes we bambae hem i mekem ol man oli kam stretgud bakegen. Bambae ol man oli kam fri long sin mo olgeta trabol we sin i mekem long olgeta.—1 Korin 15:56, 57.

!Tingbaot! ?Samting ya bambae i minim wanem long ol man? Jemes, we hem i haf brata blong Jisas, i givim advaes long saed blong fasin blong yusum tang. Hem i talem se: “Man we i no mekem mastik samtaem long toktok blong hem, hem i wan man we i stretgud olgeta. Man olsem bambae i save blokem olgeta rabis samting we i save spolem laef blong hem.” (Jemes 3:2) Wan man we i stretgud olgeta i save bos long tang blong hem, hem i neva mekem mastik long toktok blong hem, taswe hem i neva nid blong talem sore. Hem i “save blokem olgeta rabis samting” we bodi blong hem i wantem. !Bambae i gud tumas taem yumi kam stretgud olgeta! Long taem ya, bambae i no moa gat ol problem we i save spolem pis blong yumi wetem ol man. Be, bifo long taem ya, sipos yumi mekem wan rong agensem narafala, i gud yumi talem sore we i kamaot long hat blong yumi. Fasin ya blong talem sore bambae i givhan bigwan blong mekem se pis i stap.

[Futnot]

^ Maet ae blong Pol i nogud, taswe hem i no bin luksave hae pris ya.

[Tok blong pija long pej 5]

?Yumi save lanem wanem long eksampol blong Pol?

[Tok blong pija long pej 7]

Taem olgeta man oli kam stretgud olgeta, bambae i no moa gat problem we i save spolem pis