Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Onghedi ya denga mbada yokupanga oukaume oyo okuyandja ombili

Onghedi ya denga mbada yokupanga oukaume oyo okuyandja ombili

Onghedi ya denga mbada yokupanga oukaume oyo okuyandja ombili

DEBORAH TANNEN, oo e na owino muhapu momalaka nomulandifi dingi womambo koUniversiti yaGeorgetown moWashington, D.C, okwa shanga a ti: “Ombili oshinima sha fimana. Ohai kandula po okuhaudafana nopehe na elongifo leenghono, hai kwafele oilongo i kale moukumwe, hai kwafele omapangelo a dimine kutya ovakwashiwana vao otava mono oixuna nohai kwafele ovanhu va dule natango okukala ve na ekwatafano liwa.”

Ombiibeli oya popya kutya okuyandja ombili tashi di komutima oku li onghedi ya denga mbada yokukaleka po ekwatafano olo la li la teka po. Pashihopaenenwa, mefaneko laJesus li na sha nomumati a kanene, eshi omonamati a alukila keumbo nokuyandja ombili tashi di komutima, xe okwa li a halelela a alukile meumbo. (Lukas 15:17-24) Oshoshili kutya omunhu ina pumbwa okukala e na ounhwa, oo tau mu imbi a yandje ombili noku diminwe po. Oushili oyo kutya okuyandja ombili kashi fi oshinima shidjuu kovanhu ovo ovalininipiki shili.

Ouwa oo hau etifwa kokukaleka po ombili

Abigail, omukainhu oo a li e na eendunge pefimbo lOvaisrael vonale, okwa tula po oshihopaenenwa shanghee sha fimana okukaleka po ombili, nonande okwa li a yandja ombili omolwenyono olo la li la ningwa komushamane waye. Eshi David, oo lwanima a ka ninga ohamba yaIsrael a li mombuwa pamwe novalumenhu vaye, ova li va amena oimuna yaNabal, omushamane waAbigail. Ashike eshi ovalumenhu ovanyasha vaDavid va li va pula omungome nomeva, Nabal ine va pa sha nokwe va tuka. Osho osha li sha udifa nai David nokwa li a kufa ovalumenhu 400 lwaapo, va ka lwife Nabal noukwaneumbo waye. Abigail eshi a uda kombinga yaasho, okwa li a ya a ka shakeneke David. Eshi e mu mona, Abigail okwa twa eengolo peemhadi daye. Opo nee okwa popya a ti: “Omwene wange, oushima owange, ndelenee efa omupiya woye omukainhu a popye momatwi oye, u pwilikine eendjovo domupiya woye omukainhu.” Abigail okwa yelifila David onghalo noku mu pa oikulya noikunwa. Konima yaasho, David okwa ti: “Inda nombili keumbo. Tala, ame nde ku uda ndele nde ku fila onghenda.” — 1 Samuel 25:2-35.

Onghedi yaAbigail yelininipiko nosho yo yokuyandja ombili omolwelihumbato lii lomushamane waye oya xupifa oukwaneumbo wavo. David okwa li nokuli e mu pandula, eshi e mu kelela aha kale e na etimba lohonde. Nonande Abigail haye a li a ungaunga nai naDavid novalumenhu vaye, okwa li a dimina epuko omolwoukwaneumbo wavo, ndele ta pange ombili naDavid.

Omuyapostoli Paulus naye oku li oshihopaenenwa shiwa shi na sha nokuyandja ombili. Pomhito imwe, okwa li e na okulipopila mOmhangu yoPombada yOvajuda. Molwaashi omupristeri munene, Ananias, okwa li a uda nai keendjovo doshili daPaulus, okwa li a lombwela ovo va li va fikama popepi naPaulus ve mu denge komulungu. Opo nee Paulus okwa tya kuye: “Kalunga ote ku handukile, omunaihelele ove. Oto tokola nge metwokumwe nOmhango, ndele pefimbo opo tuu opo oto nyono Omhango eshi to ti nandi dengwe.” Eshi ovo va li po va ula Paulus kutya ota tuku omupristeri munene, omuyapostoli okwa li a dimina diva epuko laye, a ti: “Ovamwatate, ngha li ndi shii ngeenge oye omupristeri munene. Omishangwa oda ti: ‘Ino sheka omupangeli woshiwana sheni.’” — Oilonga 23:1-5.

Paulus okwa li a popya mondjila eshi a popya kutya oo a nangekwa po e li omupanguli ke na okulongifa nai eenghonopangelo daye. Ashike nande ongaho, okwa yandja ombili eshi a popya nomupristeri munene, monghedi omo vamwe ve i tala ko kutya kai fi yefimaneko. * Ombili yaPaulus oya li ya yeulula omhito, opo oilyo yOmhangu yoPombada yOvajuda i pwilikine kuye. Molwaashi Paulus okwa li e shii kutya mokati koilyo yomhangu omu na okuhaudafana, okwa li e va lombwela kutya ota pangulwa eshi a itavela menyumuko. Osho osha ningifa pa holoke eenhamanana, nOvafarisai ova li va ama kuPaulus. — Oilonga 23:6-10.

Oshike hatu lihongo moihopaenenwa oyo ivali yopaMbiibeli? Moihopaenenwa aishe, okulivela ombedi taku di komutima okwa yeulula omhito, opo eenghundafana di ye komesho. Onghee hano, okuyandja ombili otaku dulu oku tu kwafela tu pange ombili. Okutambula ko omapuko etu nokuyandja ombili omolwenyono olo la ningwa po, otaku dulu okuyeulula eemhito dokuninga eenghundafana tadi ti sha.

‘Ashike kandi na osho nda ninga sha puka’

Ngeenge otwa didilike kutya umwe okwa uda nai kwaasho twa popya, ile twa ninga, otashi dulika tu kale tu udite kutya omunhu oo omuningila nai, ile oha udu nai diva. Kakele kaasho, Jesus Kristus okwa ladipika ovahongwa vaye a ti: “Ngeenge to twala oshali yoye koaltari, ndele oko wa dimbulukila kutya ope na sha pokati keni nomumwaxo, fiya ko oshali yoye koaltari ndele to i mu ka paafane tete ombili nomumwaxo, opo nee to aluka u uye u yandje oshali yoye.” — Mateus 5:23, 24.

Pashihopaenenwa, otashi dulika omumwatate a kale e udite kutya owa nyona kuye. Monghalo ya tya ngaho, Jesus okwa ti kutya owa pumbwa okuya kuye “mu ka paafane tete ombili nomumwaxo,” nonande ou udite kutya owa nyona kuye, ile hasho. She likolelela keshangelo lOshigreka, oshitya osho Jesus a longifa apa ‘osha hala okutya okukala u na ko nasha konima eshi wa udifwa nai.’ (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words) Ngeenge pokati kovanhu vavali opa holoka okuhaudafana, otashi dulika aveshe va kale ve na epuko, molwaashi aveshe inava wanenena nohava ningi omapuko. Ovanhu aveshe ovo va pumbwa okukenukilafana.

Eshi kashi na sha naao e li mondjila nosho yo naao a puka, ndele onaao ta katuka tete onghatu, opo a pange ombili. Eshi omuyapostoli Paulus a li a didilika kutya Ovakriste vomuKorinto otava twala ovamwaxe komhangu omolwomaupyakadi opaumwene, ngaashi okuhaudafana omolwoimaliwa, okwa li e va pukulula a ti: “Omolwashike ihamu lididimikile owii oo mwa ningilwa kovamwaxo? Oshixwepo mu efe mu kane.” (1 Ovakorinto 6:7) Nonande Paulus okwa li a popya ngaho, opo a kwafele Ovakriste vaha fife vakwao ohoni momhangu omolwoinima yopaumwene, efinamhango ola yela. Okukala nombili novaitaveli vakweni oko kwa fimanenena ku dulife okuulika kutya olye e li mondjila naao a puka. Okukaleka efinamhango eli momadiladilo otashi tu kwafele tu yandje ombili kwaao twa udifa nai.

Okupopya tashi di komutima

Ovanhu vamwe ohava yandje ombili, shimha ashike va popya kutya ombili. Pashihopaenenwa, moJapan, oshitya sumimasen ohashi longifwa ngeenge tashi uya pokuyandja ombili nosha longifwa lwoikando omayovi. Ohashi dulu nokuli okulongifwa mokuulika olupandu nosho yo okukala uhe na oitya nomatumbulo omolwouwa oo wa ningilwa. Molwaashi ohashi longifwa peemhito da yoolokafana, ovanhu vamwe otashi dulika va kale ve udite kutya ohashi longifwa unene notashi dulika ve lipule ngeenge ovo have shi longifa ohava popi ngoo tashi di komutima. Omaputuko amwe nao otashi dulika a kale e udite kutya eenghedi dokuyandja ombili ohadi longifwa unene.

Melaka keshe, osha fimana okupopya tashi di komutima, ngeenge to yandje ombili. Eendjovo nosho yo omutono wewi loye nai ulike kutya owe livela ombedi shili. Jesus Kristus okwa honga ovahongwa vaye mEudifo lokOmhunda, a ti: “Eendjovo deni ‘Heeno,’ nadi kale heeno, nosho yo ‘Ahowe,’ nai kale ahowe; edi da wedwa po oda dja momunawii.” (Mateus 5:37) Ulika kutya ou li metwokumwe nombili oyo wa yandja. Natu shi faneke ngaha: Omulumenhu umwe e li momukweyo pokapale keedila okwa yandja ombili, eshi ondjato yaye ya puma omukainhu, oo a fikama komesho yaye. Konima yominute dinini, eshi omukweyo wa enda, ondjato oya puma vali omukainhu. Natango, omulumenhu okwa yandja ombili nelininipiko. Eshi e ke shi endulula vali, omulumenhu, oo a li ta enda pamwe nomukainhu oo, okwe mu lombwela kutya ngeno okwa li a yandja ombili tashi di komutima, ngeno ine shi endulula vali. Oku na okupashukila eendjato daye diha kume vali omukainhu oo. Onghee hano, okuyandja ombili tashi di komutima osha kwatela mo okupashukila eenghatu detu tuha endulule epuko la faafana.

Okuyandja ombili tashi di komutima osha kwatela mo okudimina kutya otu na epuko, okukonga ediminepo nosho yo okukaleka po vali oukumwe. Sha faafana, omunhu oo a udifwa nai naye oku na okudimina po omunyoni, oo e livela ombedi shili. (Mateus 18:21, 22; Markus 11:25; Ovaefeso 4:32; Ovakolossi 3:13) Molwaashi amushe inamu wanenena, otamu ka enda tamu pange ombili kanini nakanini. Natango, eendjovo odo wa longifa eshi to yandje ombili, otadi ke mu kwafela vali mu pange oukaume.

Ngeenge ombili ya yandjwa monghedi itai wapalele

Nonande omautumbulilo oo haa longifwa opo omunhu a ulike kutya okwe livela ombedi, ile okwa nyika oluhodi ohaa kwafele mokukaleka po ombili, omunaendunge oha henuka oku a longifa pomhito opo inashi pumbiwa. Pashihopaenenwa, natu tye nee ngeno oupyakadi owa kwatela mo eshongo lokukala omudiinini kuKalunga. Eshi Jesus Kristus a li kombada yedu, ‘okwe lininipika nokwa kala ha dulika fiyo omefyo laye komuti womahepeko.’ (Ovafilippi 2:8) Ka li a yandja ombili, opo ngeno aha monifwe unene oixuna. Natango, Jesus ka li a yandja ombili eshi omupristeri munene a popya, a ti: “Ohandi ku anifa kuKalunga omunamwenyo u tu lombwele ngeenge oove Kristus, Omona waKalunga!” Ponhele yokuyandja ombili omolwoumbada, Jesus okwa nyamukula nouladi, a ti: “Osho naanaa ngaashi wa popya. Ndele ohandi mu lombwele: Okudja paife otamu ka mona Omona womunhu e li omutumba kolulyo laKalunga Omunaenghono note uya moilemo yokeulu.” (Mateus 26:63, 64) Jesus ka li a hangwa kediladilo lokukaleka po ombili pokati kaye nomupristeri munene, osho sha li tashi mu pula aha kale omudiinini kuXe, Jehova Kalunga.

Ovakriste ohava ulike kutya ova fimaneka ovakwanepangelo. Ashike nande ongaho, inava pumbwa okuyandja ombili omolwoudiinini wavo kuKalunga nosho yo ohole yavo yokuhola ovamwaxe. — Mateus 28:19, 20; Ovaroma 13:5-7.

Itapa ka kala vali osho tashi nyono po ombili

Kunena, ohatu ningi omapuko, molwaashi otwa fyuulula okuhawanenena nosho yo oulunde kutatekulululwa Adam. (Ovaroma 5:12; 1 Johannes 1:10) Adam okwa ulika kutya okwa tukululila Omushiti waye ounashibofa eshi a nyona. Pehovelo, Adam naEva ova li va wanenena nokave na oulunde washa, na Kalunga okwa udaneka okwaalulila vali ovanhu mewaneneno la tya ngaho. Ota ka xulifa po oulunde nosho yo oilanduliko aishe yao. — 1 Ovakorinto 15:56, 57.

Diladila ashike nghee osho tashi ka kala! Jakob, omumwaina waJesus, okwa popya shi na sha nokulungamena elaka letu, a ti: “Ngeenge ope na ou iha ningi epuko mokupopya, okwa wanenena nota dulu yo okupangela olutu laye alishe.” (Jakob 3:2) Omunhu a wanenena ota dulu okulungamena elaka laye, opo aha yandje ombili omolwoku li longifa nai. Ota dulu “okupangela olutu laye alishe.” Itashi ka kala tuu shitunhula, ngeenge otwa fiki mewaneneno! Opo nee itapa ka kala vali osho tashi nyono po ombili pokati ketu novanhu vakwetu. Ofimbo twa teelela, okuyandja ombili tashi di komutima nosho yo monghedi tai wapalele omolwenyono olo twa ninga, otashi tu kwafele tu kaleke po ombili.

[Eshangelo lopedu]

^ okat. 8 Otashi dulika Paulus ka li a didilika mo omupristeri munene omolwounghundi waye womesho.

[Efano pepandja 5]

Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shaPaulus?

[Efano pepandja 7]

Ngeenge ovanhu aveshe ova kala va wanenena, itapa ka kala vali osho tashi nyono po ombili