Oviwa — Vitundilila Kokunoñgonoka Huku

OKUTI pamwe tyina ulitala ñgaa ngoti pena etyi wakambela? Ine Huku kwemunoñgonokele nawa, opo una umwe tyimwe wakambela. Oityi tupopila ngotyo? Tupopia ngotyo mokonda ovanthu ovanyingi vetyimona okuti okunoñgonoka nawa Huku, umona oviwa. Oviwa viatyo upondola okuvimona hono, mahi tupu no komutwe wandyila mokevimona.

Siovaa Huku, wokuatuma Ombimbiliya ihonekwe, uhanda ove umunoñgonoke. Ombimbiliya yati: “Opo ovanthu vanoñgonoke okuti ove, utiwa o Siovaa, ove vala Omukulami kombanda yohi aiho.” Siovaa utyii okuti ine tumunoñgonoka umwe nawa, onthwe vala matukala nawa. “Ame Siovaa, ame Huku yove, una ukulongesa pala ouwa wove muene.” Mahi oviwa patyi vitundilila kokunoñgonoka Siovaa Huku? — Salmo 83:18; Isaías 48:17.

Otyipuka tyimwe otyiwa tyituka kokunoñgonoka nawa Huku, otyetyi etukuatesako tyina tuna ovitateka, ututulisa omutima tuhahangayale, utupopila okuti komutwe wandyila ovipuka mavikakala nawa. Tupu okunoñgonoka nawa Huku, tutyivila okukumbulula omapulo amwe esukisa unene ovanthu vehole okulilinga. Omapulo patyi?

Kouye Tueya Okulinga-ko-tyi?

Ovanthu vapangiya-le ovipuka ovinyingi, mahi nii kavetyivili okukumbulula omapulo aa esukisa unene: ‘Kouye tueya okupola-ko-tyi? Ñgaa ouye ou maukehulila-pi? Ñgaa ovanthu vatungilwa-tyi?’ Ine omunthu kamono umwe omakumbululo omapulo oo, kakala nawa nii, muene ukala vala ngo tyinyama. Veñgapi vehetyivili okukumbulula omapulo oo? Kotyilongo tyo ko Alemanha, ovanthu vamwe vapulwa ine kouye veya okulinga-ko-tyi. Ovanyingi vapopia okuti pamwe vehole okulipula epulo olio, mahi kavenevase ekumbululo. Vati kuvo kouye tueya umwe vala okukwata ondyila tyapwa. Mokutala apa ukala, ovanthu ovanyingi hamwe navo otyo vasoka ngotyo.

Ine omunthu kanoñgonoka kouye tueya okupola-ko-tyi, upondola umwe okuponwa, nokulinga vala tyimwe momwenyo wae kametyisoko-ale. Ovanthu vamwe vasoka okuti kouye tueya-ko tunkhimane, tuliovolole omalumono. Mahi pahe tyina vamamono ovipuka ovio, vamona okuti vitupu-ale etyi vivelinga. Vamwe mokonda yotyipuka otyo tyokwehetyii kouye veya okupola-ko-tyi, velinyengwa umwe no kouye watyo kavahande vali okukala-ko. Otyo tyalingile omuhikuena umwe omuwa. Omukanda International Herald Tribune wati omuhikuena oo “watyitwa na ava vena-tyo.” Ankho una-tyo umwe, mahi ankho usoka okuti omwenyo kausilivila. Anu ovihemba, elipolo omwenyo. No ove hamwe wii ovanthu vamwe velipola omwenyo mokonda yokusoka okuti kouye vetupu-ale etyi veya okupola-ko.

Hamwe weivile-ale ovanthu vapopia okuti ava vokuatanga vapondola okutupopila etyi tueya okulinga kouye. Omukanda umwe wati vokuatanga, ovinyingi vapopia otyili umwe. Mahi evi vapopia kavitukuatesako-ale okufwena ku Huku, kavituungumanesa, kavitupameka. Vokuatanga unene vanoñgonoka umwe ovipuka ovinyingi vikahi nawa, ngetyi etyi eheke liundapa, netyi ovipuka vina omwenyo viundapa, novipuka ovikwavo vali. Mahi okuti vetyivila okupopia oityi tueya okulinga kouye? Ine uvepula ouye ou maukehulila-pi, mavetyivili umwe okutyipopia? Naina, ine tukevelela umwe vala ku ava vokuatanga, nii vala kamatunoñgonoka kouye tueya okulinga-ko-tyi, matukala umwe vala ngetyi tyapopia omukanda umwe wati: “Matusukisa omunthu utupakela-mo onondunge.”

Olie umwe utyivila okutupopila oityi tueya okulinga kouye? Oyou umwe vala wokwetutunga. Opo tunoñgonoke oityi tueya okulinga kouye, tete tuna okunoñgonoka oityi Siovaa Huku etutungila. Ombimbiliya yapopia okuti Siovaa watunga ovanthu vakale pano pohi, avayungu eheke novipuka aviho vili-mo. Mokulinga ovilinga viavo, ovanthu ankho vena okulikuatehila vahetekele Siovaa, okutekula nawa vakuavo, okuvetekula noluembia, nokulinga ovipuka nonondunge. — Gênesis 1:26-28.

Oityi Upondola Okulinga?

Pahe ine na hono kunevase omakumbululo omapulo aa: ‘Kouye tueya okupola-ko-tyi? Ñgaa ouye ou maukehulila-pi? Ñgaa ovanthu vatungilwa-tyi?’ Ombimbiliya yapopia okuti opo weevase, una okunoñgonoka nawa Huku. Yati: “Opo vakamone omwenyo uhapu, vena okunoñgonoka ove Huku wike wotyotyili, nokunoñgonoka una ove watuma, Sesusi Kilisitu.” Otyipuka otyikwavo una okulinga, okulikuatehila ulinge oviwa, haunene umwe okutekula nawa vakwenyi. Likuatehila ukakale mouye umwe ukahi nawa, maukatuminwa na Sesusi, ohamba Huku akoya. Opo mopame umwe, mokonda apeho mohinangela okuti ovipuka komutwe wandyila mavikakala nawa. Ine otyo ulinga umwe ngotyo, katutu-katutu movasi omakumbululo omapulo uhole okulipula. — Suau 17:3; Eclesiastes 12:13.

Okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo tyitukuatesako okulinga-tyi? Nkhele tutale etyi tyaendele na Hans. a Ou utiwa o Hans ankho wii kapii Huku, mahi ankho kesukile-ale nokulinga etyi Huku ahanda. Otyipuka ankho ehole umwe, okusipa omakaya omanene, nokueenda novahikuena ovanyingi, nokutaha onomota, nokuliatelela vala kovitumino vya kaputu. Wati: “Ovipuka ndyilinga, ankho ndyitupu-ale ehambu.” Etyi pahe ena omanima 25, ahimbika okutanga Ombimbiliya, wati pahe ankho wesuka umwe nokunoñgonoka Huku. Pahe etyi anoñgonoka umwe nawa Siovaa, etyimono okuti naina omunthu kouye kapakelwe-ko vala alambele-ko ondyila. Etyi etyinoñgonoka umwe otyipuka otyo, ayekepo okulinga ovipuka viasila, ambatisalwa alingi Ombangi ya Siovaa. Pahe uundapa unene movilinga vya Huku, wati: “Petupu otyipuka tyeeta vali ehambu tyipona okunoñgonoka Huku, nokumuundapela.”

Ovanthu kavahande vala okunoñgonoka kouye veya okulinga-ko-tyi, mahi tupu vahanda okunoñgonoka oityi mouye mueyulila ovitateka ñgaa.

Oityi Tumonena Ononkhumbi?

Tyina kumoneka ovipuka viihama komutima, ovanthu haunene velipula okuti: ‘Tualinga-tyi iya, tuli nokumona ononkhumbi ñgaa?’ Ine epulo olio omunthu kelikumbululwa umwe nawa, opo kemetyivili okulikuatehila, upondola okunumana unene, pahe aihamenwa umwe ononthiki ononyingi. Otyo tyaendele nomukepia umwe utiwa o Bruni.

Bruni wati: ‘Ankho ndyina omona wange omukainthu, mahi pahe avele, anyimi. Ame mokonda ankho ndyihole Huku, andyeende komalombe okapela ketu, andyivepulu oityi Huku ayekela omona wange anyime. Elombe alinthi Huku watuala omona wove keulu akalinge oandyu. Otyipuka otyo atyimphoneswa umwe! Momutima andyihimbika okuyala unene Huku mokonda wamphola omona wange, ehesuku-ale oñgeni matyinkhalesa. Andyikala umwe omanima omanyingi noluihamo lwokwanyimisa omona wange. Mahi nthiki imwe, omunthu umwe Ombangi ya Siovaa andekesa mo Mbimbiliya okuti Huku naina utupu-ale etyi alinga. Kampholele omona wange ekemulinge oandyu. Omona wange wavela tupu, anyimi, naina o kombanda yonkhali tuna-yo mokati ketu. Andyityimono okuti omona wange uli nokupululukwa-po, uli vala nokukevelela onthiki Siovaa memututilisa. Nelilongesa okuti Siovaa naina watunga ovanthu vakale apeho mouye umwe ukahi nawa, iya apa katutu ouye otyo maukakala ngotyo. Etyi pahe nanoñgonoka umwe nawa Siovaa, andyilingi epanga liae, oluihamo lwange alunthundu.’ — Salmo 37:29; Ovilinga 24:15; Ova Loma 5:12.

Ovanthu mouye auho tyati umwe ou una otyitateka etyi, ou una otyitateka etyi. Vamwe ondyala, vamwe ovinimawe, vamwe ovilwa, vamwe ovitateka ovikwavo vali. Bruni wahimbika umwe vala okukala nawa, etyi anoñgonoka okuti Huku haeko utuetela ovitateka; katungile ovanthu vamone ononkhumbi; apa katutu makamanako ovivi aviho. Hamwe wetyimona-le okuti ovivi mouye vina nokuliyawisa vala. Ombimbiliya yapopia okuti tyina ovivi viameliyawisa, opo ngotyo tuli “kononthiki mbahulilila” mbouye ou. Apa katutu ouye maukala nawa, kamatukamona vali ononkhumbi. — 2 Timotiu 3:1-5; Mateusi 24:7, 8.

Noñgonoka Huku

Ovo Hans na Bruni ankho vei vimwe viayemba ku Huku, ankho vetyii umwe okuti oko ekahi, mahi ankho kavemwii nawa. Etyi pahe vahimbika umwe okulikuatehila vemunoñgonoke nawa, avamono vala oviwa. Vavasa omakumbululo omapulo ankho velilinga. Otyipuka otyo tyevekuatesako avakala umwe nawa, pahe vakevelela oviwa komutwe wandyila. Ovanthu ovanyingi ankho vekahi nga Hans na Bruni, mahi pahe navo vekahi nawa, pahe omapanga a Siovaa Huku.

Opo tunoñgonoke nawa Siovaa tuna okulilongesa Ombimbiliya. Tuna okulilongesa umwe nawa Ombimbiliya mokonda oyo vala itupopila etyi Huku ekahi, netyi ahanda tulinge. Otyo tyalingile ovanthu vamwe pomuvo wova Kilisitau vo tete. Omukulu umwe ankho uhakula utiwa o Luka, wati ovanthu vamwe voko Beleia, ko Ngelesia, etyi valongeswa na Paulu na Sila, ‘avetavela nomutima auho ondaka ya Huku iya ononthiki ambuho ankho vaovolola nawa Movihonekwa, opo vatale inkha ovipuka ovo Paulu vapopia oviotyotyili.’ — Ovilinga 17:10, 11.

Ovanthu va Huku vo kohale ankho veliongiya velilongese Ondaka ya Huku, ngwe otyo umwe Onombangi mba Siovaa valinga hono. (Ovilinga 2:41, 42, 46; 1 Ova Kolindu 1:1, 2; Ova Galata 1:1, 2; 2 Ova Tesalonika 1:1) Omaliongiyo oo, evekuatesako okulinga vali omapanga a Huku, nokumufenda nehambu. Otyipuka otyikwavo otyiwa tyilinga Onombangi, otyetyi velikuatehila vahetekele Huku. Vaovola okunoñgonoka nawa Huku opo valinge ovipuka ngetyi ngwe alinga. Ine wenda komaliongiyo no ove monoñgonoka nawa Huku mokonda mokala pokati kovanthu velikuatehila vemuhetekele. — Ova Hebeleu 10:24, 25.

Hamwe uli nokulipopila okuti: ‘Naina pakala ovilinga tukale omapanga a Huku.’ Yoo pakala umwe ovilinga. Mahi novipuka ovikwavo wahanda okulinga, wesukisa okulikuatehila, ine hatyo? Nkhele soka kovanthu ava vokuhateka vafetwe, ovilinga vakala navio. Ou utiwa o Jean-Claude Killy, nthiki imwe wafetelwe onombongo ononyingi motyilinga tyokulilolela, wati: “Nkhele tete una okulifwiika nawa tyina kwakambela omanima ekwii. Omanima atyo aeho, una okusoka konthiki mamulilolela na vakwenyi . . . Ononthiki mbatyo ambuho mbenima, una umwe vala okuti, oo usoka etyi molingi pokulilolela na vakwenyi, oo utyihetekela umwe.” Soka vala omanima oo aeho vakala nokulifwiika, otyo ngwe otyilinga otyo pamwe veketyilinga vala mono minutu ekwii! Mahi okulinga epanga lya Siovaa tyikahi vali nawa, tyipondola okutukuatesako umwe apeho.

Oupanga Umwe Upondola Okupama Ononthiki Mbatyo Ambuho

Petupu omunthu uhanda okupumbwa otyipuka tyimwe eete umwe okuti tyikahi nawa, tyesukisa unene. Ine pamwe tyina usoka ñgaa ngoti omwenyo kausilivila, oo hamwe una otyitateka tyimwe tyekwihama, pahe una nokulipula ovipuka ovinyingi, linga ñgaa: Likuatehila umwe unoñgonoke Siovaa Huku. Ine umunoñgonoka umwe nawa, mokala nawa pehepano no komutwe wandyila.

Okuti nthiki imwe tyokunoñgonoka Huku matyipu? Ava vokuli-ale nokufenda Siovaa Huku omanima omanyingi, nkhele na hono vatualako okumunoñgonoka. Apeho tyina tunoñgonoka ovipuka ovipe viayemba ku Huku, tuhambukwa, atulingi vali omapanga ae. No onthwe tupopiei ngetyi omu apositolu Paulu apopile etyi ati: “Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko viaya unene kohi! Olie upondola okunoñgonoka omatokolo a Huku! Olie upondola okunoñgonoka nawa ovilinga viae! ‘Olie wanoñgonoka omalusoke a Siovaa, ine olie umupakela-mo?’” — Ova Loma 11:33, 34.

[Okatoi]

[Onondaka Mbavilapo]

Na hono ovanthu nkhele velipula okuti: ‘Kouye tueya okupola-ko-tyi? Ñgaa ouye ou maukehulila-pi? Ñgaa ovanthu vatungilwa-tyi?’

[Onondaka Mbavilapo]

“Etyi pahe nanoñgonoka umwe nawa Siovaa, andyilingi epanga liae”

[Onondaka Mbavilapo]

“Petupu otyipuka tyeeta vali ehambu tyipona okunoñgonoka Huku, nokumuundapela”