Skip to content

Skip to table of contents

Ko Sihová—Ko ha ‘Otua Ia ‘Oku Taau ke ‘Ilo‘i

Ko Sihová—Ko ha ‘Otua Ia ‘Oku Taau ke ‘Ilo‘i

Ko Sihová​—Ko ha ‘Otua Ia ‘Oku Taau ke ‘Ilo‘i

‘E LAVA ke pehē ‘okú ke tō mei ha me‘a mahu‘inga ‘i he mo‘uí? Kapau ‘oku si‘i ho‘o ‘ilo fekau‘aki mo e ‘Otuá, tā ‘oku pau mo‘oni ‘okú ke pehē. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí, hangē ko ia kuo ‘ilo‘i ‘e he kakai ‘e laui miliona, ko e hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a e ‘Otua ‘o e Tohitapú ‘oku ‘omai ai ‘a e ngaahi ‘aonga lahi ki he mo‘uí. Ko e ngaahi ‘aongá ni ‘oku kamata vave ia pea ‘oku tu‘uloa ‘i he kaha‘ú.

Ko Sihova ko e ‘Otuá, ‘a e Tokotaha-Fa‘u ‘o e Tohitapú, ‘okú ne loto ke tau hoko ‘o ‘ilo‘i ia. Na‘e tohi ‘e he tokotaha-tohi-sāmé: “Koeuhi ke ilo e he kakai ko koe, ko ho huafa oou ko Jihova, koe Fugani Maoluga i mamani kotoabe.” ‘Okú ne ‘afio‘i ‘oku ‘aonga kia kitautolu ke ‘ilo‘i ia. “Ko au Sihova ko ho ‘Otua, ‘oku ou ako koe ke fai me‘a ‘aonga.” ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga mei hono ‘ilo‘i ‘a Sihova ko e ‘Otuá, ‘a e Fungani Mā‘olungá?​—Sāme 83:​18PM; Aisea 48:⁠17.

Ko e ‘aonga mo‘oni ‘e taha ko ‘etau ma‘u ‘a e tataki ‘i he fehangahangai mo e ngaahi palopalema faka‘ahó, ko ha ‘amanaki papau ki he kaha‘ú, pea mo e nonga ‘a e fakakaukaú. ‘Ikai ko ia pē, ko e hoko ‘o maheni lelei mo Sihová ‘oku ue‘i ai kitautolu ke fakatupu ha fakakaukau kehe ‘i he ngaahi ‘īsiu mātu‘aki mahu‘inga taha ‘oku fehangahangai mo e kakai ‘i he kotoa ‘o e māmaní he ‘aho ní. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘īsiu ko iá?

‘Oku ‘I Ai ha Taumu‘a ‘o Ho‘o Mo‘uí?

Neongo ‘a e fakalakalaka fakatekinolosia fakaofo ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá, ‘oku kei ‘eke pē ‘e he fa‘ahinga tāutaha ‘i he ‘ahó ni ‘a e ngaahi fehu‘i tefito tatau: ‘Ko e hā ‘oku ou ‘i heni aí? Ko ‘eku ‘alú ki fē? Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí?’ Kapau ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘e ha tokotaha ‘a e ngaahi tali fakafiemālié, ‘e ‘ikai ha taumu‘a mo‘oni ‘o ‘ene mo‘uí. ‘Oku ‘ilo‘i ‘e he kakai tokolahi ‘a e mole ko ení? Ko ha savea na‘e fakahoko ‘i Siamane ‘i he konga ki mui ‘o e 1990 tupú na‘e fakahaa‘i ai ko e vaeua ‘o e fa‘ahinga na‘a nau talí na‘a nau fa‘a ongo‘i pe ongo‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku hā ngali ke ‘ikai ‘i ai ha taumu‘a ‘o e mo‘uí. Mahalo pē ‘oku hoko ha tu‘unga tatau ‘i he feitu‘u ‘okú ke nofo aí.

‘I he ‘ikai ha taumu‘a ‘i he mo‘uí, ‘oku si‘i ai ‘a e makatu‘unga ke langa hake ai ‘e ha tokotaha ‘a e ngaahi taumu‘a fakafo‘ituituí. ‘Oku feinga ‘a e tokolahi ke totongi huhu‘i ‘a e tu‘unga ta‘efe‘unga ko ení ‘aki ‘a e tuli ki ha ngāue lavame‘a pe ‘aki ‘a e tānaki ke fokoleta ‘a e koloá. Kae kehe, ko e ongo‘i nge‘esí ‘e lava ke hoko ia ‘o fakahoha‘a. Ko e ‘ikai ha taumu‘a ‘i he mo‘uí ‘oku a‘u ‘o ne fakahoha‘asi ‘a e ni‘ihi ki he tu‘unga ‘oku ‘ikai te nau kei loto ai ke mo‘ui. Ko e me‘a eni na‘e hoko ki ha finemui hoihoifua, ‘a ia, ‘i he fakatatau ki he International Herald Tribune, na‘e ‘ohake “‘i he lotolotonga ‘o e tu‘unga koloa‘ia fakaofo mo e monū ta‘efakangatangata.” Neongo na‘á ne mo‘ui ma‘ume‘a, na‘á ne tuēnoa pea ongo‘i na‘e ‘ikai ha taumu‘a ‘o ‘ene mo‘uí. Na‘á ne ngāue‘aki ha fo‘i‘akau fakamohe pea na‘e ma‘u atu ia kuó ne mate. ‘Okú ke ‘ilo nai ‘o fekau‘aki mo ha fa‘ahinga tuēnoa kehe ‘a ia na‘e ngata ‘i he tu‘unga fakamamahi ‘a ‘enau mo‘uí.

Ko ia ai, kuó ke fanongo ‘i hono taukave‘i ‘e he kakaí ‘e lava ke tala mai ‘e he saienisí kia kitautolu ‘a e me‘a kotoa fekau‘aki mo e mo‘uí? Ko e Die Woche fakauike ‘a Siamané ‘oku fakahaa‘i ai: “Neongo ‘oku mo‘oni nai ‘a e saienisí, ‘oku vaivai fakalaumālie ia. Ko e ‘evolūsoné ‘oku hā ngali feifei‘avale ia, pea na‘a mo e fīsiki mahu‘ingá, mo e kotoa ‘o ‘ene ngaahi fetō‘aki ta‘eala‘ilo‘í, ‘oku ‘ikai te ne ‘omai ‘a e fiemālié mo e malu‘angá.” Ko e ngaahi ‘ilo fakasaienisí kuó ne fai ‘a e me‘a lahi ke fakamatala‘i‘aki ‘a e mo‘uí ‘i hono ngaahi fa‘unga kehekehé pea ke fakamatala‘i ‘a e ngaahi vilo mo e ngaahi ngāue fakanatula ‘okú ne tauhi ‘a e mo‘uí. Neongo ia, ‘oku ‘ikai lava ke tala mai ‘e he saienisí kia kitautolu ‘a e ‘uhinga ‘oku tau ‘i heni aí pea mo e feitu‘u ‘oku tau ‘alu ki aí. Kapau ‘oku tau fakafalala ‘ata‘atā pē ki he saienisí, ko ‘etau ngaahi fehu‘i fekau‘aki mo e taumu‘a ‘o e mo‘uí ‘oku ta‘etali ai pē ia. Ko e olá, hangē ko ia na‘e līpooti ‘e he nusipepa Süddeutsche Zeitung, “ko ha mafolalahia ‘a e fiema‘u ki ha tatakí.”

Ko hai ‘oku ‘i ha tu‘unga lelei ange ke ne fai ha tataki pehē ka ko e Tokotaha-Fakatupú? Koe‘uhi ko ia na‘á ne ‘uluaki tuku ‘a e tangatá ‘i he fo‘i māmaní, kuo pau pē ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku nau ‘i heni aí. ‘Oku fakamatala ‘a e Tohitapú na‘e fakatupu ‘e Sihova ‘a e tangatá koe‘uhi ke nau lava ‘o nofo‘i ‘a e māmaní pea tokanga‘i ia, ‘o hoko ko hono kau tauhi. ‘I he kotoa ‘o ‘enau ngāué, na‘e pau ki he tangatá ke nau tapua atu ‘a hono ngaahi ‘ulungāngá, hangē ko e fakamaau totonú, potó mo e ‘ofá. ‘I he‘etau mahino‘i pē ‘a e ‘uhinga na‘e fakatupu ai ‘e Sihova kitautolú, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku tau ‘i heni aí.​—Senesi 1:​26-​28.

Ko e Hā ‘e Lava Ke Ke Faí?

Fēfē kapau na‘e ‘ikai te ke ma‘u ‘i he kuohilí ha ngaahi tali fakafiemālie ki he ngaahi fehu‘i: ‘Ko e hā ‘oku ou ‘i heni aí? Ko ‘eku ‘alú ki fē? Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí?’ ‘Oku fakaongoongolelei‘i mai ‘e he Tohitapú ke ke hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ‘a Sihova. Ko hono mo‘oní, na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko eni ia ‘a e mo‘ui ta‘engata, ke nau fai ke ‘ilo koe ko e Otua mo‘onia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” ‘Oku toe fakalototo‘a‘i koe ke ke fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungaanga faka‘otuá, tautefito ki he ‘ofá, pea ke ‘ai ko ho‘o taumu‘a fakafo‘ituituí ia ke mo‘ui ‘i he malumalu ‘o e Pule‘anga faka-Mīsaia ‘o e ‘Otuá ka hoko maí. Te ke toki ma‘u leva ai ha taumu‘a ‘i he mo‘uí mo ha ‘amanaki fakaofo mo malu ki he kaha‘ú. Ko e ngaahi fehu‘i tefito ‘okú ne fakapuputu‘u‘i koe ‘o a‘u mai ki he taimi ní ngalingali ‘e lava ke tali ia.​—Sione 17:3; Koheleti 12:⁠13.

‘E lahi fēfē hono lave‘i koe ‘e he ngaahi talí? Ko Hānisi ko ha tangata ia ‘oku totonu ke ne ‘ilo‘i. * ‘I he ngaahi ta‘u kuohilí na‘e faka‘alongaua ‘ene tui ki he ‘Otuá, ka ko e tui ‘a Hānisí na‘e ‘ikai ha‘ane tākiekina ‘a ‘ene mo‘uí. Na‘e ma‘u ‘e Hānisi ‘a e ngaahi faito‘o kona tapú, kakai fefine ‘ulungaanga ta‘etaau, faihia iiki, mo manako ‘i he heka motopaikí. “Ka na‘e nge‘esi ‘a e mo‘uí, ‘o ‘ikai mo‘oni ke fakafiemālie,” ko ‘ene fakamatalá ia. ‘I he taimi ‘o ‘ene ta‘u 20 tupú, na‘e fili ai ‘a Hānisi ke ne hoko ‘o ‘ilo‘i fakafo‘ituitui ‘a e ‘Otuá ‘aki hono lau fakalelei ‘a e Tohitapú. ‘I he‘ene hoko pē ‘o ‘ilo‘i lelei ‘a Sihova mo mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘o e mo‘uí, na‘e liliu ‘e Hānisi ‘ene tō‘onga mo‘uí pea papitaiso ‘o hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Kuó ne ‘i he ngāue fakafaifekau taimi-kakató ‘i he ta‘u ‘e hongofulu fakamuimuí. ‘Okú ne lea mo‘oni: “Ko hono tauhi ‘a Sihová ‘a e founga lelei taha ‘o e mo‘uí. ‘Oku ‘ikai ha toe me‘a ‘e lava ke fakahoa ki ai. Ko hono ‘ilo‘i ‘a Sihová kuó ne ‘omai kiate au ha taumu‘a ‘i he mo‘uí.”

Ko e mo‘oni, ko e taumu‘a ‘o e mo‘uí ‘oku ‘ikai ko e ‘īsiu pē ia ‘oku hoha‘a ki ai ‘a e tokolahi. ‘I he hōloa ‘a e ngaahi tu‘unga ‘i he māmaní, ‘oku fakahoha‘asi ai ‘a e kakai tokolahi ange ‘i ha toe ‘īsiu mātu‘aki mahu‘inga ‘e taha.

Ko e Hā Ne Hoko Ai Iá?

‘I he hoko ‘a e faingata‘á, ‘oku hangataha ma‘u pē ‘a e ‘atamai ‘o e tokotaha ma‘ukoviá ki he fo‘i fehu‘i ‘e taha: Ko e hā ne hoko ai iá? Ko e malava ke fekuki fakaeongo mo e faingata‘á ‘oku fakatu‘unga lahi ia ‘i hono ma‘u ha tali totonu ki he fehu‘i ko iá. Kapau ‘oku ‘ikai ala ma‘u ha tali fakafiemālie, ‘oku tu‘uma‘u ai ‘a e faingata‘á pea ‘e hoko nai ai ‘a e tokotaha ma‘ukoviá ‘o loto-kona. Ko e fakatātaá, vakai angé ki he me‘a na‘e hokosia ‘e Puluni.

“‘I he ngaahi ta‘u kuohilí na‘e mate ai ‘eku pēpē fefiné,” ko e fakamatala ia ‘a Puluní, ko ha fa‘ē fatufefine ia he taimí ni. “Na‘á ku tui ki he ‘Otuá, ko ia ai, na‘á ku kumi fakafiemālie ki he pātele ‘i he feitu‘ú. Na‘á ne tala mai kiate au kuo ‘ave ‘e he ‘Otuá ‘a Sūsana ki hēvani, ‘a ia kuó ne hoko he taimi ko ení ko ha ‘āngelo. Na‘e ‘ikai ngata pē ‘i he holofa ‘a e me‘a kotoa pē ‘i he‘eku mo‘uí koe‘uhi ko ‘ene maté ka na‘á ku fehi‘a ‘i he ‘Otuá ‘i he‘ene ‘ave iá.” Ko e langa mo e mamahi ‘a Puluní na‘e hokohoko atu ia ‘i he ngaahi ta‘u lahi. “Na‘e fakahaa‘i mai leva ‘e he taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová kiate au mei he Tohitapú ‘oku ‘ikai ha ‘uhinga ke u fehi‘a ai ki he ‘Otuá. Na‘e ‘ikai ke ‘ave ‘e Sihova ‘a Sūsana ki hēvani, pea ‘oku ‘ikai ko ha ‘āngelo ia. Ko ‘ene puké ko e tupu ia mei he ta‘ehaohaoa fakaetangatá. ‘Oku mohe ‘a Sūsana ‘i he maté, ‘o tatali kia Sihova ke ne fokotu‘u hake ia. Na‘á ku toe ‘ilo ai na‘á ne ngaohi ‘a e tangatá ke nau mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi, pea kuo vavé ni ke fakahoko eni. ‘I he kamata pē ke u mahino‘i ‘a e fa‘ahinga tokotaha mo‘oni ko Sihová, na‘á ku ‘unu‘unu ai ‘o ofi ange kiate ia pea na‘e kamata ke holo hifo ai ‘eku mamahí.”​—Sāme 37:29; Ngāue 24:15; Loma 5:​12.

‘Oku uesia ‘a e kakai ‘e laui miliona ‘i he faingata‘a kehekehe: ko e mamahi fakafo‘ituitui, tau, honge, pe ko e fakatamaki fakanatula. Na‘e hokosia ‘e Puluni ‘a e nonga ‘i he‘ene ‘ilo‘i pē mei he Tohitapú ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tukuaki‘i ‘a Sihova ki he faingata‘á, ‘a ia na‘e ‘ikai ‘aupito te ne fakataumu‘a ke faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá, pea kuo vavé ni ke ne fakangata ‘a e koví. Ko e mo‘oni‘i me‘a tonu ko ia ‘o e fakautuutu ‘a e fulikivanú ko ha faka‘ilonga ia ‘oku tau lolotonga mo‘ui ‘i he “kuonga fakamui” ‘o e fokotu‘utu‘u ko eni ‘o e ngaahi me‘á. Ko e liliu fakaofo ki he lelei ange ‘a ia ‘oku tau faka‘amu kotoa ki aí ‘oku ofi ‘aupito ia.—2 Timote 3:​1-5; Mātiu 24:​7, 8

Hoko ‘o ‘Ilo‘i ‘a e ‘Otuá

Ko Hānisi mo Puluní na‘e fa‘a ‘i ai ‘ena ki‘i fakakaukau fekau‘aki mo e ‘Otuá. Na‘á na tui kiate ia ‘o ‘ikai ‘ilo lahi fekau‘aki mo ia. ‘I he‘ena fakamoleki ‘a e taimi ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i totonu ‘a Sihová, na‘e fakapale‘i ai ‘ena feingá. Na‘á na ma‘u ‘a e ngaahi tali fe‘ungamālie ki he ngaahi fehu‘i mahu‘inga taha ‘i hotau ‘ahó. Na‘e ‘oange ‘e he me‘á ni kia kinaua ‘a e fakakaukau nonga mo ha ‘amanaki papau ki he kaha‘ú. Ko e laui miliona ‘o e kau sevāniti ‘a Sihová kuo nau hokosia ha me‘a meimei tatau.

Ko e hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihová ‘oku kamata ia ‘i hano vakai‘i fakalelei ‘a e Tohitapú, ‘a ia ‘oku fakamatala mai ai kia kitautolu fekau‘aki mo ia mo e me‘a ‘okú ne fiema‘u meiate kitautolú. Ko e me‘a ia na‘e fai ‘e he ni‘ihi ‘i he ‘uluaki senitulí. Ko e faihisitōlia mo e toketā ko Luké ‘okú ne līpooti ko e ngaahi mēmipa ‘o e fakataha‘anga Siu ‘i Pēlea, Kalisí, “na‘a nau tali loto lelei ‘aupito ‘a e folofola [meia Paula mo Sailosí], ‘o nau kumi ‘i he Tohitapu ‘i he ‘aho kotoa pe ‘a e mo‘oni ‘o e ngaahi me‘a ko ia.”—Ngāue 17:​10, 11.

Ko e kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau toe fakatahataha fakataha ‘i he ngaahi fakataha‘anga. (Ngāue 2:​41, 42, 46; 1 Kolinito 1:​1, 2; Kaletia 1:​1, 2; 2 Tesalonaika 1:⁠1) ‘Oku hoko ‘a e me‘a tatau he ‘ahó ni. Ko e ngaahi fakataha‘anga ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku nau fakatahataha ki he ngaahi fakataha ‘a ia ‘oku fa‘ufa‘u makehe ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga tāutahá ke nau ‘unu‘unu ofi ange ai kia Sihova pea ke ma‘u ‘a e fiefia ‘i he tauhi kiate iá. Ko e feohi mo e Kau Fakamo‘oni fakalotofonuá ‘oku ‘i ai hono ‘aonga lahi ange. Koe‘uhi ‘oku hoko māmālie ‘a e tangatá ‘o toe tatau ange mo e ‘Otua ‘oku nau lotu ki aí, ‘oku fakahāhā ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e ngaahi ‘ulungaanga—neongo ‘a e ‘i ha ‘uhinga fakangatangata⁠—‘a ē ‘oku fakahāhā tonu ‘e Sihová. Ko ia, ko e fakatahataha mo e Kau Fakamo‘oní ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ke tau hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ange ai ‘a Sihova.​—Hepelu 10:​24, 25.

‘Oku ongo hangē ha ngāue lahí ke hoko pē ‘o ‘ilo‘i ha Tokotaha ‘e taha? ‘Oku fiema‘u mo‘oni ‘a e feinga. Kae ‘ikai ‘oku mo‘oni ia ‘i he ngaahi me‘a lahi ‘i he mo‘uí ‘okú ke loto ke lava‘í? Fakakaukau atu ki he feinga ‘oku fai ‘e ha tokotaha ‘atelita tu‘u-ki-mu‘a ‘i he‘ene fakamālohisinó. Ko e fakatātaá, ko e tokotaha Falanisē ma‘u mētali koula ‘Olimipiki ‘i he sikií ko Jean-Claude Killy ‘okú ne lea‘aki eni fekau‘aki mo e me‘a ‘oku fiema‘u ke fai ke hoko ai ko ha tokotaha fe‘auhi lavame‘a ‘i he ngaahi sipoti fakavaha‘apule‘angá: “Kuo pau ke ke kamata ‘i ha ta‘u ‘e 10 ki mu‘a pea palani ia ‘i he ngaahi ta‘u mo e ngaahi ta‘u ‘o fakakaukau fekau‘aki mo ia ‘i he ‘aho kotoa pē . . . Ko ha ngāue fakae‘atamai mo fakaesino ‘aho ‘e 365 ia he ta‘u.” Ko e taimi mo e feinga kotoa ko iá koe‘uhi pē ke fe‘auhi ‘i ha lova ‘a ia ‘e ‘osi pē nai ‘i ha miniti ‘e hongofulu! Huanoa hake ai—pea toe tu‘uloa ange⁠—‘a e me‘a ‘e lava ke ma‘u ‘i he hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihová.

Ko ha Vaha‘angatae ‘Oku Tupu ‘o Toe Ofi ‘Aupito Ange

Ko hai ia ‘oku loto ke tō mei ha me‘a mahu‘inga ‘i he mo‘uí? ‘Oku ‘ikai ha taha. Ko ia ai, kapau ‘okú ke ongo‘i ‘oku ‘ikai ‘i ai ha taumu‘a mo‘oni ho‘o mo‘uí pe kapau ‘okú ke faka‘amu ki ha fakamatala ki he ‘uhinga ‘oku hoko ai ‘a e faingata‘á, fakapapau‘i mālohi leva ke hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova, ko e ‘Otua ‘o e Tohitapú. Ko e ako fekau‘aki mo iá ‘e lava lelei ke ne liliu ho‘o mo‘uí ki he lelei ange, mo tu‘uloa.

‘E faifai pea ngata ‘etau ako fekau‘aki mo Sihová? Ko e fa‘ahinga kuo nau tauhi kiate ia ‘i he laui hongofulu‘i ta‘ú ‘oku nau kei ofo pē ‘i he me‘a kuo nau ako fekau‘aki mo iá pea ‘i he ngaahi me‘a fo‘ou ‘oku hokohoko atu ‘enau ako fekau‘aki mo iá. Ko hono ako ‘a e ngaahi me‘a peheé ‘okú ne ‘ai kitautolu ke tau fiefia pea ‘omai ai kitautolu ke toe ofi ange ai pē kiate ia. ‘Ofa ke tau fakaongo atu ‘a e ngaahi fakakaukau ‘a e ‘apositolo ko Paulá, ‘a ia na‘á ne tohi: “‘Oiau! ‘ene kilukilua ‘a e koloa mo e poto mo e ‘ilome‘a ‘a e ‘Otua! hono ‘ikai ta‘emahakulea ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo ta‘emafakatotoloa hono ngaahi founga! He hono ai ha taha kuo ne lave‘i ‘a e finangalo ‘o e ‘Eiki, pe ha taha kuo fale‘i ia?”—Loma 11:​33, 34.

[Fakamatala ‘i lalo]

^ pal. 12 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoá.

[Fakamatala ‘i he peesi 5]

‘Oku kei ‘eke pē ‘e he fa‘ahinga tāutaha ‘a e ngaahi fehu‘i tefito tatau: ‘Ko e hā ‘oku ou ‘i heni aí? Ko ‘eku ‘alú ki fē? Ko e hā ‘a e taumu‘a ‘o e mo‘uí?’

[Fakamatala ‘i he peesi 6]

“‘I he kamata pē ke u mahino‘i ‘a e fa‘ahinga tokotaha mo‘oni ko Sihová, na‘á ku ‘unu‘unu ai ‘o ofi ange kiate ia”

[Fakamatala ‘i he peesi 7]

“Ko hono tauhi ‘a Sihová ‘a e founga lelei taha ‘o e mo‘uí. ‘Oku ‘ikai ha toe me‘a ‘e lava ke fakahoa ki ai. Ko hono ‘ilo‘i ‘a Sihová kuó ne ‘omai kiate au ha taumu‘a ‘i he mo‘uí”