Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

‘Maot We i Tok Tru Bambae i Stap Olwe’

‘Maot We i Tok Tru Bambae i Stap Olwe’

‘Maot We i Tok Tru Bambae i Stap Olwe’

I GAT wan samting we i smol nomo, be hem i save spolem ful laef blong man olsem we smol faea nomo i save kakae mo spolem bigfala bus. Smol samting ya i save mekem man i harem nogud, be tu hem i save “leftemap laef blong man.” (Ol Proveb 15:4) Smol samting ya i gat paoa blong givim ded no laef. (Ol Proveb 18:21) Yes, hemia tang blong yumi. Hem i smol nomo, be hem i gat bigfala paoa we i naf blong mekem yumi doti long ae blong God. (Jemes 3:5-9) Yumi waes sipos yumi lukaotgud long tang blong yumi.

Long seken haf blong japta 12 long buk blong Ol Proveb, King Solomon blong Isrel bifo i givim sam gudfala advaes we i save halpem yumi blong lukaotgud long toktok blong yumi. Waes king ya i yusum ol tok we oli sot mo klia, be mining blong olgeta i dip. Hem i soem se toktok we man i talem i save karem gudfala frut no rabis frut, mo i save soemaot plante samting long saed blong man ya. Sipos yumi wantem we God i ‘givhan long yumi blong yumi no save tok nogud long ol man,’ bambae yumi tinghae long ol advaes ya we God i pulum Solomon blong raetem.—Ol Sam 141:3.

Sin We i Mekem Man i Foldaon Long Prapa Trap Blong Hem

Solomon i talem se: “Rabis man we i sin wetem maot blong hem bambae i foldaon long prapa trap blong hem, be stret man bambae i ronwe long trabol.” (Ol Proveb 12:13, NW ) Man we i giaman hem i mekem sin wetem maot blong hem. Mo sin ya i save kam olsem wan trap we i kilim man ya i ded sipos hem i gohed nomo blong giaman. (Revelesen 21:8) Samtaem yumi no wantem kasem panis no yumi no wantem sem long fored blong narafala, ale yumi ting se i moagud we yumi giaman. ?Be wanem i hapen taem man i stat blong giaman? Plante taem, hem i mas gohed blong giaman moa. Tingbaot man we i plei blong winim mane. Fastaem maet hem i sakem smol mane nomo. Be moa we hem i lus, moa we bambae hem i sakem bigfala mane from we hem i wantem winim bak mane we hem i lusum. Long sem fasin, man we i stat blong giaman smosmol, biaen i mas giaman moa blong haedem rong blong hem, nao hem i foldaon long prapa trap blong hem.

Mo tu, man we i mekem sin ya blong giaman wetem maot blong hem i save foldaon long trap blong hem wan from we hem i save gohed gogo hem i giaman long hem wan bakegen. Eksampol, maet man we i giaman i ting se hem i gat bigfala save mo waes. Be rili, man ya i gat smol save nomo. Ale, hem i stat haedem trufala fasin blong hem. Yes, “hem i flas tumas nao i ting se God bambae i no save faenemaot ol sin blong hem, i no save jajem hem from.” (Ol Sam 36:2) !Giaman fasin ya i wan trap nomo! Be stret man i defren olgeta. Hem i no foldaon long trap olsem. Nating se maet hem i stap long trabol, be bambae hem i no yusum giaman olsem wan rod blong ronwe.

‘Frut We Man i Kasem Hemia Ol Gudgudfala Samting’

Aposol Pol i givim woning ya se: “Yufala i no mastik long samting ya. I no gat man i save giaman long God. Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” (Galesia 6:7) Rul ya i stret long toktok mo fasin blong yumi tugeta. Solomon i talem se: “Ol gudgudfala samting we man i stap kasem i frut blong ol tok blong hem, olsem we pei we hem i stap kasem i frut blong ol hadwok blong hem.”Ol Proveb 12:14.

Man we i talem ol tok we “oli waes,” bambae i kasem ol gudgudfala frut. (Ol Sam 37:30) Be waes i kamaot from save, mo i no gat wan man we i save evri samting. Taswe evri man i mas lesin mo folem ol gudfala advaes we hem i kasem. King blong Isrel i talem se: “Oltaem nomo, man we i no gat hed i stap ting se samting we hem i mekem i stret nomo, be man we i waes i stap lesin long ol advaes blong ol narafala man.”Ol Proveb 12:15.

Blong givim advaes we i stret long yumi, Jeova i yusum Tok blong hem mo ogenaesesen blong hem wetem ol buk we “slef we i stret mo waes” i wokem. (Matiu 24:45, NW; 2 Timoti 3:16) !Yumi krangke nomo sipos yumi sakemaot ol gudfala advaes mo yumi strong blong folem tingting blong yumi nomo! Jeova hem i “tija blong olgeta man” mo taem hem i yusum rod we hem i jusum blong givim advaes long yumi, yumi mas “rere oltaem blong lesin.”—Jemes 1:19; Ol Sam 94:10.

?Man we i waes mo man we i krangke tufala i mekem wanem taem narafala i swea no i tok nogud long tufala? Solomon i ansa se: “Man we i no gat hed, taem hem i kros, hem i soemaot kwiktaem nomo, be man we i gat hed, hem i no save tingbaot ol rabis tok we man i sakem i kam long hem.”Ol Proveb 12:16.

Man we i no gat hed, i kros mo i givimbak kwiktaem nomo taem narafala i sakem rabis tok long hem. Be man we i gat hed hem i prea blong tabu spirit blong God i halpem hem blong bos long tingting blong hem. Hem i tektaem blong tingting dip long ol advaes we i stap long Tok Blong God mo i tingbaot ol tok ya blong Jisas se: “Sipos wan man i slavem fes blong yu long raet saed, yu mas letem hem i slavem fes blong yu long lef saed tu.” (Matiu 5:39) Man we i gat hed i tingting gud bifo we hem i toktok from we hem i no wantem ‘givimbak long man we i mekem nogud’ long hem. (Rom 12:17) Taem yumi no tingting tumas long ol tok no fasin we narafala i mekem agensem yumi, yumi save blokem raorao.

‘Tok We i Mekem Man i Harem Gud Bakegen’

Man we i sin wetem maot blong hem, hem i save mekem bigfala trabol taem hem i pas long kot. King blong Isrel i talem se: “Man we oltaem i stap talem ol trutok, sipos hem i pas long kot, hem i save talemaot ol tok we i tru nomo, be sipos man blong giaman i pas long kot, tok blong hem i blong giaman long ol man nomo.” (Ol Proveb 12:17) Taem man blong talem trutok i witnes long wan samting, ol narafala oli save trastem tok blong hem. Ol tok blong hem bambae oli givhan blong mekem stret jajmen i kamaot. Be man blong giaman, hem i fulap long trik nomo mo hem i save mekem we kot i jajem man long fasin we i rong.

Solomon i gohed se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem, be tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen.” (Ol Proveb 12:18) Toktok blong yumi i save stikim man olsem wan naef blong faet, i save spolem fasin fren blong yumi wetem narafala mo i save mekem trabol i kamaot. Be, ol tok blong yumi oli save mekem i gud tu, oli save mekem narafala i harem gud mo i mekem se yumi gat ol gudfala fren. Man we i yusum toktok blong hem blong jikim narafala, singaot strong long narafala, talem ol tok we oli daonem narafala oltaem mo tok swea, i olsem we hem i stap yusum wan naef we i stikim filing blong man, mo mekem hem i soa bigwan. Sipos yumi mekem mastik wetem maot blong yumi, i gud we yumi talem ol tok we oli rili tru blong soemaot se yumi sore mo mekem man i haremgud.

Laef blong yumi tede i had tumas. Taswe, yumi no sapraes we tingting blong plante man i “kam nogud” mo i “foldaon olgeta.” (Ol Sam 34:18) Be ol tok blong yumi oli gat paoa blong mekem man i harem gud. Tok blong yumi i save “leftemap tingting blong ol man ya we oli stap fraet” mo “givhan long olgeta we oli no strong.” (1 Tesalonaeka 5:14) Yes, taem ol tok blong yu oli soem se yu kasem save filing blong wan yangfala we ol nogud fren oli stap traehad blong pulum hem, yu save leftemap tingting blong hem. Taem yu tingting gud long toktok we yu talem long ol olfala, yu save soemaot long olgeta se yu laekem mo tingbaot olgeta. Ol toktok we oli kaen, oli save mekem man we i sik i harem gud long tingting blong hem. Mo plante taem, i isi moa long narafala blong harem ol tok we yumi talem blong stretem hem sipos yumi talem long “kwaet fasin.” (Galesia 6:1) !Mo taem man i yusum tang blong hem blong serem gud nius blong Kingdom blong God hem i save mekem olgeta we oli lesin oli harem gud tumas!

“Maot We i Tok Tru Bambae i Stap Olwe”

Solomon i yusum tok ya ‘maot’ wetem tok ya ‘tang’ blong minim sem samting, taem hem i talem se: “Maot we i tok tru bambae i stap olwe, be tang we i giaman bambae i no save stap longtaem.” (Ol Proveb 12:19, NW ) Long lanwis Hibru, tok ya “maot we i tok tru,” i minim wan maot nomo i no minim plante. Mo hem i no minim nomo se man i tok tru, mining blong hem i dip moa. Wan buk we i eksplenem samting ya i talem se: “Tok ya i minim wan fasin we i no save jenis, we bambae i stap olwe, mo we man i save trastem. Ol tok olsem, bambae oli stanap . . . olwe from we man i luksave se hem i save trastem ol tok ya, oli defren olgeta long ol giaman tok. . . . Giaman tok i save trikim man blong smoltaem be taem man i traem hem, bambae i no save stanap.”

Waes king ya i talem se: “Man we i stap mekem plan blong mekem samting nogud, hem i stap giaman long hem bakegen nomo, bambae i sek nomo we trabol i kasem hem, be man we i stap wok blong mekem i gud long ol man bambae i save harem gud.” Hem i gohed se: “Ol stret man, bambae i no gat samting nogud i kam long olgeta, be ol man nogud bambae oli stap kasem trabol oltaem nomo.”Ol Proveb 12:20, 21.

Man we i plan blong mekem samting nogud bambae i givim soa long narafala mo mekem narafala i harem nogud. Defren olgeta, man we i stap wok blong mekem i gud long narafala bambae i harem gud from gudfala samting we hem i mekem. Mo tu, bambae hem i kasem glad taem hem i luk gudfala frut we i kamaot. Be impoten moa, oli harem gud from we God i glad long olgeta. Tru ya, “Hae God i no laekem nating ol man we oli stap giaman, be hem i glad long olgeta we oli stap holem promes blong olgeta.”Ol Proveb 12:22.

‘Man We i No Tok Flas’

King blong Isrel i tokbaot wan narafala samting we i no sem mak long saed blong man we i tingting gud long tok we hem i talem mo man we i no tingting gud. Hem i se: “Ol man we oli save samting [no “we oli waes,” NW ], oli no save tok flas long save blong olgeta, be ol man we oli no gat hed, oltaem oli stap soemaot i klia nomo we oli no save wan samting.”Ol Proveb 12:23.

Wan man we i waes, hem i save wetaem blong toktok mo wetaem blong no toktok. Hem i no soemaot long evri man se hem i gat save mo i no tokflas long save blong hem. Hemia i no min se man ya i haedem save blong hem. Defren olgeta, hem i waesgud long fasin we hem i soemaot save blong hem. Be, man we i no gat hed i hareap nomo blong toktok mo i soemaot klia nomo se hem i no save wan samting. Taswe, i gud we yumi no toktok tumas mo yumi lukaot blong no tok flas long saed blong yumi wan.

Solomon i gohed blong soem se man we i wokhad mo man we i les tufala i defren olgeta. Hem i se: “Man we i stap wok had, hem bambae i save rul, be man we i stap les bambae i kam slef nomo blong narafala man.” (Ol Proveb 12:24) Man we i wokhad bambae i gohed gud long laef mo i no dipen long mane blong narafala. Be les man bambae i slef blong narawan mo narafala bambae i mas fosem hem blong wok. Wan man blong hae save i talem se: “Man we i stap les oltaem bambae i kam olsem slef blong man we i wok had.”

‘Gudfala Tok We i Leftemap Tingting’

Bakegen, King Solomon i tokbaot fasin blong toktok, mo hem i makem wan samting we i save hapen long evri man. Hem i se: “Taem man i stap wari, fasin ya i stap mekem tingting blong hem i hevi, be gudfala tok blong fren blong hem i save leftemap tingting blong hem bakegen.”Ol Proveb 12:25.

I gat plante wari mo trabol we oli save mekem hat blong man i hevi mo i sore. Man we i gat fasin luksave mo i talem ol tok we oli save leftemap tingting, hem i save karemaot baden we i stap long hat blong wan man mo mekem hem i glad. ?Be olsem wanem ol narafala bambae oli save se wari we i stap long hat blong yumi i hevi tumas sipos yumi no serem filing blong yumi mo tokbaot wari blong yumi wetem narafala? Tru ya, taem yumi harem nogud no taem tingting blong yumi i foldaon bigwan, yumi nidim blong toktok wetem wan man we i kea long yumi mo we i save halpem yumi. Mo tu, taem yumi tokbaot filing blong yumi, yumi karemaot haf blong baden ya we i stap long hat blong yumi. Taswe i gud blong serem ol dip filing blong yumi long hasban no waef blong yumi, papa no mama, no wan fren we hem i bigman long saed blong spirit mo we i harem save filing blong yumi.

Baebol nao i holem ol beswan toktok blong leftemap tingting. Taswe yumi mas kam klosap long God. Yumi save mekem olsem sipos yumi tingting dip long Tok Blong God mo gat tangkiu from. Rod ya i rili save karem glad i kam long hat we i trabol mo i save mekem ae blong man i saen nating se hem i sore. Man blong raetem Sam i agri long samting ya taem hem i se: “Loa blong Hae God i stret gud, mo i stap givim niufala paoa long yumi. Ol tok we Hae God i putum, yumi save bilif long hem, mo i stap givim waes long olgeta we oli no waes. Ol loa we hem i stap tijim yumi long hem oli stret, mo olgeta we oli stap obei long ol loa ya, oli stap harem gud. Ol tok we hem i putum oli stret gud, mo oli stap givim save long yumi [“mekem ae blong yumi i saen,” NW ].”—Ol Sam 19:7, 8.

Rod We i Karem Gudfala Frut

King blong Isrel i skelem rod blong stret man wetem rod blong rabis man i se: “Man we i stret, hem i wajem gud ol samting raonabaot long hem, be rabis man i folem rod we i lidim hem i go olbaot.” (Ol Proveb 12:26, NW ) Man we fasin blong hem i stret, hem i wajem gud ol samting raonabaot long hem—hemia ol fren we hem i jusum blong kampani wetem olgeta. Hem i waesgud taem hem i jusum ol fren blong hem from we hem i wantem stap longwe long olgeta we oli denja. Ol rabis man oli defren. Oli no wantem lesin long advaes, oli wantem folem tingting blong olgeta nomo. From we oli letem man i lidim olgeta oli go krangke, ale oli stap wokbaot olbaot nomo.

Nao, King Solomon i makem olsem wanem man we i slak i defren long man we i wok strong. Hem i se: “Man blong les i no save kasem ol samting we i stap tingting long hem, be man blong wok had bambae i save kasem plante gudgudfala samting.” (Ol Proveb 12:27) Wan man we i slak—“man blong les”—i no save “kasem” ol samting we i stap tingting blong hem, no olsem wan narafala Baebol i talem, hem i no “rusum” kakae we hem i kasem. (New International Version) Hemia i min se les man i neva finisim samting we hem i statem. Defren olgeta, man blong wok had hem i save kam rij man.

Tru ya, fasin les i rili save spolem man. Taswe aposol Pol i mas raet i go long ol Kristin long Tesalonaeka blong stretem sam long olgeta we oli “stap les nomo.” Olgeta ya oli no wok be oli stap pusum nus blong olgeta long bisnes blong ol narafala. Ol man olsem oli olsem wan hevi baden long ol narafala we oli stap wok had. Ale, Pol i givim klia advaes i go stret long olgeta ya. Hem i pulum olgeta blong oli “holem stret fasin, mo oli mas wok had long han blong olgeta blong kasem kakae blong olgeta.” Mo sipos oli no wantem lesin long strong advaes ya, Pol i talem se ol narafala memba blong kongregesen oli mas “no go joen” wetem olgeta blong kakae no kampani wanples.—2 Tesalonaeka 3:6-12.

Yumi mas tinghevi long advaes we Solomon i givim long fasin blong wok had. Mo yumi mas tingbaot advaes ya tu blong yusumgud tang blong yumi. I gud yumi traehad blong yusum smol tang ya blong mekem i gud long ol narafala mo givim glad long olgeta. Yumi mas lukaot blong no sin wetem maot blong yumi mo blong gohed blong wokbaot long rod we i stret. Solomon i mekem yumi sua long wan samting i se: “Fasin we i stret, hem i rod blong laef, be fasin we i nogud, hem i rod blong ded nomo.”Ol Proveb 12:28.

[Tok blong pija long pej 27]

“Man we i waes i stap lesin long ol advaes”

[Tok blong pija long pej 28]

“Tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen”

[Tok blong pija long pej 29]

Yu save harem gud sipos yu talemaot ol dip filing blong yu long wan fren we yu trastem

[Tok blong pija long pej 30]

Man we i tingting dip long Tok Blong God mo i gat tangkiu from, bambae hem i glad long hat blong hem