1. Što ljudi ne čine i stoga imaju mnogo problema?

TOKOM jedne velike kampanje protiv zloupotrebe droge mlade u Sjedinjenim Državama savjetovalo se: “Samo reci ne.” Situacija bi bila puno bolja kad bi svi ljudi osim uzimanju droge rekli ne i opijanju, nerazboritom ili nemoralnom načinu života, nepoštenom poslovanju te ‘željama tijela’ (Rimljanima 13:14). Pa ipak, zar se ne slažemo da nije uvijek lako samo reći ne, odnosno oduprijeti se tim neispravnim željama?

2. (a) Koji biblijski primjeri pokazuju da nije samo danas teško oduprijeti se tjelesnim željama? (b) Na što nas trebaju potaknuti ti primjeri?

² Budući da je svim nesavršenim ljudima teško pokazivati samosvladavanje, trebali bismo biti zainteresirani za to da naučimo kako dobiti bitke koje vodimo sami sa sobom. Biblija nam govori o ljudima iz prošlosti koji su se trudili služiti Bogu, no ponekad im je bilo teško oduprijeti se tjelesnim željama. Sjeti se Davida i njegovog grijeha, preljuba s Betsabejom. Zbog toga su život izgubile dvije nedužne osobe, naime dijete začeto tokom tog preljuba te Betsabejin muž (2. Samuelova 11:1-27; 12:15-18). Sjeti se i apostola Pavla, koji je otvoreno priznao: “Jer dobro koje želim ne činim, nego zlo koje ne želim, to radim” (Rimljanima 7:19). Osjećaš li i ti ponekad slično razočaranje? Pavao je u nastavku rekao: “Ja doista uživam u Božjem zakonu po svom unutarnjem čovjeku, ali vidim u svojim udovima drugi zakon koji ratuje protiv zakona mog uma i zarobljava me zakonom grijeha koji je u mojim udovima. Jadan li sam ja čovjek! Tko će me izbaviti od tijela koje je podvrgnuto ovoj smrti?” (Rimljanima 7:22-24). Biblijski primjeri trebaju ojačati našu odlučnost da se nikada ne prestanemo naprezati dok razvijamo veće samosvladavanje.

3. Objasni zašto ne možemo očekivati da će nam biti lako pokazivati samosvladavanje.

³ Samosvladavanje, koje uključuje sposobnost da se kaže ne neispravnim tjelesnim željama, spominje se u 2. Petrovoj 1:5-7 zajedno s vjerom, čestitošću, spoznajom, ustrajnošću, odanošću Bogu, bratskom naklonošću i ljubavlju. Nijedno od tih poželjnih svojstava nije nam posve urođeno. Moramo ih razvijati. Da bismo ih pokazivali u znatnoj mjeri, potrebni su odlučnost i trud. Zar onda možemo očekivati da će nam biti imalo lakše pokazivati samosvladavanje?

4. Zašto mnogi misle da nemaju problema sa samosvladavanjem, no što to zapravo pokazuje?

⁴ Istina, milijuni ljudi možda misle da nemaju problema sa samosvladavanjem. U životu rade ono što žele, svjesno ili nesvjesno se ponašaju onako kako im to nalaže njihovo nesavršeno tijelo i ne razmišljaju previše kako će to djelovati na njih ili na druge (Juda 10). Činjenica da ne znaju kako se oduprijeti tjelesnim željama i da to ne žele danas je očitija nego ikada prije. To je pokazatelj da doista živimo u “posljednjim danima” o kojima je Pavao govorio kad je prorekao sljedeće: “Nastat će kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj. Jer ljudi će biti ljubitelji sebe, ljubitelji novca, umišljeni,  oholi, hulnici, (...) bez samosvladavanja” (2. Timoteju 3:1-3).

5. Zašto Jehovini svjedoci žele pokazivati samosvladavanje, i koji je savjet još uvijek djelotvoran?

⁵ Jehovini svjedoci dobro znaju koliki je izazov pokazivati samosvladavanje. Poput Pavla i oni su svjesni da je potrebno voditi borbu između želje da se ugodi Bogu tako da se živi u skladu s njegovim mjerilima te postupaka na koje ih možda navodi njihovo nesavršeno tijelo. Iz tog razloga već dugo posvećuju pažnju tome kako pobijediti u toj borbi. Još 1916, u jednom od starih brojeva ovog časopisa, pisalo je što je “najbolje učiniti da bismo kontrolirali sebe, svoje misli, riječi i ponašanje”. U njemu se nalazio prijedlog da se zadrži na umu redak iz Filipljanima 4:8. Taj savjet koji dolazi od Boga još je uvijek djelotvoran iako je napisan prije oko 2 000 godina i iako ga se izgleda teže pridržavati danas nego tada ili 1916. Unatoč tome, kršćani se svojski trude oduprijeti se svjetovnim željama, svjesni da time ugađaju svom Stvoritelju.

6. Zašto ne trebamo gubiti nadu da ćemo uspjeti razviti samosvladavanje?

⁶ U Galaćanima 5:22, 23 samosvladavanje se spominje kao jedan od ‘plodova svetog duha’. Ako pokazujemo to svojstvo zajedno s ‘ljubavi, radosti, mirom, dugotrpljivosti, dobrohotnosti, dobrotom, vjerom i blagosti’, to će nam donijeti mnogo dobra. Kao što je Petar objasnio, spriječit će nas da budemo “bilo neaktivni bilo besplodni” u našoj službi Bogu (2. Petrova 1:8). No ne bismo trebali gubiti nadu niti osuđivati sami sebe ako ta svojstva ne pokazujemo onako brzo i dobro kako bismo željeli. Vjerojatno si primijetio da u školi jedan učenik brže shvaća gradivo od nekog drugog. Ili na poslu jedan radnik brže nauči novi posao od svog kolege. Slično tome, neki brže uče o kršćanskim svojstvima i lakše ih pokazuju nego drugi. Ono što je važno jest da neprestano razvijamo bogougodna svojstva onoliko koliko to mi osobno možemo. U tome ćemo uspjeti ako prihvatimo pomoć koju nam Jehova daje putem svoje Riječi i skupštine. Brzina kojom postižemo svoj cilj nije toliko važna koliko to da se uvijek odlučno trudimo napredovati.

7. Po čemu znamo da je samosvladavanje važno?

⁷ Iako je samosvladavanje zadnje na popisu svojstava koje stvara duh, ono nipošto nije manje važno od ostalih. Naprotiv. Trebamo imati na umu da bi se sva “djela tijela” moglo izbjeći kad bismo imali savršeno samosvladavanje. Pa ipak, nesavršeni ljudi skloni su pokleknuti pred nekima od “djela tijela (...), i to su blud, nečistoća, raspušteno vladanje, idolopoklonstvo, vršenje spiritizma, neprijateljstva, svađa, ljubomora, izljevi gnjeva, prepirke, podjele, sekte” (Galaćanima 5:19, 20). Zbog toga moramo voditi stalnu borbu i čvrsto odlučiti da iskorijenimo negativne sklonosti kako iz srca tako i iz uma.

8. Zbog čega je nekima posebno teško pokazivati samosvladavanje?

⁸ Nekim je kršćanima teže pokazivati samosvladavanje nego drugima. Zašto? Razlog može biti odgoj ili nešto što su doživjeli u prošlosti. Možemo biti sretni ako nam razvijanje i pokazivanje samosvladavanja ne predstavlja problem. No svakako bismo trebali biti suosjećajni i puni razumijevanja prema onima kojima je teže pokazivati to svojstvo, čak i ako zbog toga mi doživljavamo neke neugodnosti. Budući da smo i sami nesavršeni, tko od nas uopće ima razloga sebe smatrati boljim? (Rimljanima 3:23; Efežanima 4:2).

9. Koje slabosti neki imaju, i kada će ih moći potpuno svladati?

⁹ Naprimjer, možda nam je poznato da neki sukršćani, koji su prestali pušiti i drogirati se, još uvijek znaju povremeno osjetiti snažnu želju za tim porocima. Nekima je pak izazov da budu umjereni kad je u pitanju jelo i alkohol. Drugi imaju problema s kontroliranjem  jezika, pa se često spotiču u riječi. Da bi se izašlo na kraj s takvim nedostacima, potrebno je marljivo se truditi razvijati samosvladavanje. Zašto? Jakov 3:2 realno priznaje: “Svi se spotičemo mnogo puta. Ako se tko ne spotiče u riječi, on je savršen čovjek, sposoban zauzdati i cijelo svoje tijelo.” Postoje i neki koje jako privlače igre na sreću. Ili im je teško obuzdavati svoju naglu narav. Ponekad je potrebno vrijeme da bi se naučilo izlaziti na kraj s tim i sličnim slabostima. Iako se već sada možemo dosta poboljšati, neispravne želje bit će trajno iskorijenjene tek kad budemo savršeni. U međuvremenu, trudimo se pokazivati samosvladavanje jer će nam to pomoći da se ne vratimo grešnom načinu života. Dok se nastavljamo naprezati, pomažimo jedni drugima da ne odustanemo (Djela apostolska 14:21, 22).

10. (a) Zašto je nekima naročito teško pokazivati samosvladavanja na području spolnosti? (b) Koju je veliku promjenu učinio jedan brat? (Vidi okvir na stranici 16.)

¹⁰ Spolnost je još jedno područje na kojem je nekima teško pokazivati samosvladavanje. Jehova Bog stvorio je ljude s tom potrebom. Pa ipak, nekima je prilično teško na seks gledati ispravno, u skladu s Božjim mjerilima. Može im biti još teže ako osjećaju neobično jak spolni poriv. Živimo u svijetu koji je opsjednut seksom i koji na mnoge načine raspiruje plamen strasti. To može stvarati velike poteškoće kršćanima koji ne žele stupiti u brak — barem neko vrijeme — kako bi se u potpunosti posvetili služenju Bogu (1. Korinćanima 7:32, 33, 37, 38). No u skladu s biblijskom opomenom da je ‘bolje vjenčati se nego gorjeti od strasti’, oni možda odluče stupiti u brak, što je svakako na mjestu. Pritom su odlučni uvažiti biblijski savjet da se vjenčaju “samo u Gospodinu” (1. Korinćanima 7:9, 39). Možemo biti uvjereni da se Jehova raduje kad vidi da žele podupirati njegova pravedna načela. Ostali kršćani sretni su što surađuju s Božjim slugama koji imaju takva visoka moralna mjerila i koji su čestiti.

11. Kako možemo pomoći bratu ili sestri koji žele stupiti u brak, ali im se ta želja još nije ostvarila?

¹¹ Što ako netko ne može pronaći odgovarajućeg bračnog druga? Zamisli koliko je razočarana osoba koja se želi oženiti ili udati, ali joj se još nije ostvarila ta želja! Možda  gleda prijatelje kako se žene i udaju te su donekle sretni, a ona još uvijek traži odgovarajućeg partnera. Nekima koji se nalaze u takvoj situaciji nečista navika masturbiranja može predstavljati stalni problem. U svakom slučaju, nijedan kršćanin ne želi ni nehotice povrijediti nekoga tko se trudi ostati čestit. Takve osobe mogli bismo nenamjerno obeshrabriti ako bismo im upućivali nepromišljene primjedbe poput: “Kad ćeš se već jednom oženiti (ili udati)?” Možda to kažemo bez ikakve zle namjere, no koliko je samo bolje pokazivati samosvladavanje tako da pazimo što govorimo! (Psalam 39:1). Braća i sestre koji ostaju čestiti kao samci zaslužuju našu iskrenu pohvalu. Umjesto da im kažemo nešto obeshrabrujuće, potrudimo se pružiti ohrabrenje. Naprimjer, kad se manja grupa zrelih osoba odluči okupiti na obroku ili izgrađujućem kršćanskom druženju, mogli bismo i njih pozvati.

12. Zašto čak i oni koji su u braku moraju pokazivati određenu mjeru samosvladavanja?

¹² Samim tim što je netko u braku ne znači da ne mora pokazivati samosvladavanje na području spolnosti. Naprimjer, spolne potrebe muža i žene mogu se veoma razlikovati. Isto tako, zdravstveno stanje jednog od supružnika ponekad može uobičajene spolne odnose otežati ili čak onemogućiti. Možda jednom od supružnika zbog nečeg što je prije doživio može biti izazov poslušati savjet: “Neka muž vrši dužnost prema svojoj ženi, a isto tako i žena prema svom mužu.” U takvoj situaciji drugi supružnik možda treba pokazivati još veće samosvladavanje. Pa ipak, oboje mogu imati na umu savjet koji je Pavao s ljubavlju dao kršćanima koji su u braku: “Ne uskraćujte se jedno drugome, osim prema zajedničkom dogovoru, na određeno vrijeme, da posvetite vrijeme molitvi pa se  ponovno sastanite, kako vas Sotona ne bi iskušavao zato što se ne možete suzdržati” (1. Korinćanima 7:3, 5).

13. Što možemo učiniti za one koji se gorljivo naprežu pokazivati samosvladavanje?

¹³ Supružnici doista mogu biti sretni ako su oboje naučili pokazivati odgovarajuće samosvladavanje u tom najintimnijem odnosu. Istovremeno, trebaju pokazivati razumijevanje prema suvjernicima koji se i dalje trude razvijati samosvladavanje na tom području. Nikada ne bismo smjeli zaboraviti moliti se da Jehova našoj duhovnoj braći da mudrost, hrabrost i odlučnost da se gorljivo naprežu kako bi pokazivali samosvladavanje i poduzeli korake da nadvladaju neispravne želje (Filipljanima 4:6, 7).

14. Zašto trebamo biti suosjećajni i puni razumijevanja prema sukršćanima?

¹⁴ Ponekad nam je možda teško imati razumijevanja za sukršćane koji se trude pokazivati samosvladavanje na područjima koja nama ne predstavljaju nikakav problem. No ljudi se po naravi razlikuju. Nekima lako ovladaju emocije; drugima ne. Nekima je uglavnom lako kontrolirati se i samosvladavanje nije nešto na čemu trebaju posebno raditi. Drugima to ide teže. No upamti da osoba koja se bori s nekom slabosti nije loša osoba. Trebamo pokazivati razumijevanje i suosjećanje prema sukršćanima. Ako smo milosrdni prema onima koji daju sve od sebe kako bi pokazivali više samosvladavanja, i sami ćemo biti sretniji. To vidimo iz Isusovih riječi zapisanih u Mateju 5:7.

15. Kakvu utjehu nalazimo u Psalmu 130:3 dok pokazujemo samosvladavanje?

¹⁵ Nikada nemojmo donositi krive zaključke o sukršćaninu koji katkad možda ne uspije pokazivati svojstva koja su dio kršćanske osobnosti. Stvarno je ohrabrujuće znati da Jehova, osim što vidi taj jedan trenutak kad smo zakazali, vidi i brojne trenutke kad nismo zakazali, premda naši sukršćani možda uopće nisu zamijetili sve te dobre stvari. Veliku utjehu možemo imati ako zadržimo na umu riječi iz Psalma 130:3: “Ako ćeš na bezakonje gledati, Jah: Jehova, tko će ostati?”

16, 17. (a) Kako možemo primijeniti Galaćanima 6:2, 5 na samosvladavanje? (b) Što ćemo još razmatrati o samosvladavanju?

¹⁶ Da bismo ugodili Jehovi, svatko od nas osobno mora razvijati samosvladavanje, no možemo biti uvjereni da će nam naša kršćanska braća pomoći. Iako svatko od nas mora nositi svoj teret odgovornosti, potiče nas se da pomažemo jedni drugima da izađemo na kraj sa svojim slabostima (Galaćanima 6:2, 5). Možemo biti zahvalni roditeljima, supružniku i prijateljima koji nas sprečavaju da idemo na mjesta na koja ne bismo trebali ići, da gledamo ono što nije dobro ili da radimo ono što ne bismo smjeli. Oni nam pomažu da pokazujemo samosvladavanje, sposobnost da kažemo ne tjelesnim željama i držimo se toga!

¹⁷ Mnogi kršćani koji se slažu sa svim što smo dosad rekli o samosvladavanju možda smatraju da trebaju još puno raditi na razvijanju tog svojstva. Oni žele još više pokazivati samosvladavanje, onoliko koliko smatraju da je razumno očekivati od nesavršenih ljudi. Imaš li i ti takav stav? Ako da, kako možeš razvijati taj plod Božjeg duha? Kako ti to može pomoći da postigneš dugoročne ciljeve koje imaš kao kršćanin? Da vidimo što o tome kaže sljedeći članak.