Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Talafeagai Lou Talitonu i se Lalolagi Parataiso

E Talafeagai Lou Talitonu i se Lalolagi Parataiso

E Talafeagai Lou Talitonu i se Lalolagi Parataiso

I LE faagasologa mai o senituri, e faitau miliona tagata na talitonu o le a latou tuua le lalolagi ae ō atu i le lagi. O nisi ua manatu e faapea, e leʻi finagalo Lē na Foafoaina i tatou ia avea le lalolagi ma o tatou nofoaga tumau. O nisi tagata lotu ua faafitia le ola i ni olaga lelei faaletino. Ua manatu le toʻatele o i latou, o le lalolagi ma mea faitino uma e leaga, ma ua avea o se pa pupuni i le mauaina o le faamalieina i le itu faaleagaga ma se faiā vavalalata ma le Atua.

O i latou o iai ia manatu ua lē iloa le mea o finagalo i ai le Atua e faatatau i le parataiso i le lalolagi, po o le filifili foʻi e lē amanaʻia. O le mea moni, i aso nei, e toʻatele e lē fiafia e iloiloina manatu na faagaeeina ai e le Atua tane e faamaumau i lana Afioga, le Tusi Paia e tusa ai ma lea mataupu. (2 Timoteo 3:16, 17) Peitaʻi, pe lē atamai ea ona talitonu i le Afioga a le Atua na i lo le taliaina o aʻoaʻoga a tagata? (Roma 3:4) O le mea moni, e matuā tāua le faia faapea, talu ai ua lapataʻia i tatou e le Tusi Paia e faapea, ua faatauasoina faaleagaga tagata e se foafoaga agaga leaga e malosi ma lē vaaia ma ua ia “faasesē i le lalolagi uma.”—Faaaliga 12:9; 2 Korinito 4:4.

Aiseā ua Fenuminumiaʻi Ai?

Ua feteenaʻi manatu e uiga i le ola ma le oti, lea ua māfua ai le fenuminumiaʻi o tagata e faatatau i le fuafuaga a le Atua mo le lalolagi. E toʻatele ua talitonu e iai se mea e lē vaaia i le tino o le tagata e ola pea pe a oti. O nisi ua talitonu o lea vaega o le tino e lē vaaia, sa iai muamua a o leʻi faia le tino o le tagata. E tusa ai ma se tasi o tusi, na manatu le faifilosofia Eleni o Palato e faapea, o lea vaega o le tino e lē vaaia, e “saisaitia i le tino ina ia faasalaina ai mo agasala na faia i le lagi.” I se tulaga talitutusa foʻi faapena, i le senituri lona tolu, na taʻua ai e se failotu e suafa iā Origen e faapea, na agasala le vaega lē vaaia i le lagi a o leʻi tuufaatasia ma le tino, ma ua faafalepuipuiina ai le tino i le lalolagi e fai ma faasalaga o ana agasala. E lē gata i lea, e faitau miliona ua talitonu o le lalolagi ua na o se nofoaga e tofotofoina ai mo lo latou olaga i le lagi.

E eseese foʻi manatu e uiga i le mea e tupu pe a oti le tagata. E tusa ai ma le tusi History of Western Philosophy, na faalautele ai e tagata Aikupito le manatu e faapea, “o ē ua oti ua ō atu i lalō i le nuu o agaga.” Na finau mulimuli ane le ʻaufaifilosofia e faapea, o tagata feoti e lē o ō i lalō i se nofoaga o agaga ae e ō i se isi nofoaga o agaga i lugā. Ua faapea mai le faifilosofia Eleni o Socrates o tagata feoti e “ō i [se] nofoaga lē vaaia . . . ma ola faatasi ai ma atua.”

O le ā ua Fai Mai ai le Tusi Paia?

E lē o taʻua i le Afioga faagaeeina a le Atua le Tusi Paia e faapea, e iai se vaega o le tino e lē vaaia e ola pea. Ia faitau le tala i le Kenese 2:7. Ua faapea mai: “Ona faia lea e Ieova le Atua o le tagata i le efuefu o le eleele, ma ua mānava i ona pogaʻiisu o le mānava ola; ona avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” E manino ma malamalama. Ina ua foafoaina e le Atua le uluaʻi tamāloa, o Atamu, na te leʻi tuuina atu se vaega e lē vaaia i lona tino. E leai, ua faapea mai le Tusi Paia ona “avea ai lea o le tagata ma tagata ola.” E leʻi iai se mea e lē vaaia na tuuina i le tagata.

E leʻi finagalo Ieova e oti le tagata ina ua ia foafoaina le lalolagi ma le aiga faaletagata. O le fuafuaga a le Atua ia ola e faavavau tagata i le lalolagi i le olaga i le Parataiso. Na oti Atamu ona o lona lē usitai i le tulafono a le Atua. (Kenese 2:8, 15-17; 3:1-6; Isaia 45:18) Pe sa alu ea le uluaʻi tagata i le nofoaga o agaga ina ua oti? E leai! O Atamu, na toe foʻi atu i le efuefu i le mea sa faia ai o ia.—Kenese 3:17-19.

O i tatou uma lava ua aafia i le agasala ma le oti mai i lo tatou uluaʻi tamā o Atamu. (Roma 5:12) Pe a oti se tasi e lē toe iloa se mea e pei lava o le tulaga o Atamu ina ua oti. (Salamo 146:3, 4) O le mea moni, i tusi e 66 o le Tusi Paia, e lē o taʻua ai lava se faaupuga e faapea, e iai se vaega e lē vaaia e lē mafai ona oti. I sona faaeseesega, ua faaalia manino e le Tusi Paia e faapea, e muta le ola o le tagata pe a oti.—Failauga 9:5, 10.

Pe Leaga ea Mea Faitino?

E faapefea le manatu e faapea o mea faitino e aofia ai ma le lalolagi e leaga? O talitonuga na a tagata o le lotu e taʻua o le Manichaeism, o se gaoioiga faalelotu na faavaeina i Peresia i le senituri lona tolu T.A. e se tagata e suafa iā Mani. Ua faapea mai le Encyclopædia Britannica: “O lenei lotu o le Manichaeism na tupuga aʻe ona o le tulaga puapuagatia o tagata.” Na talitonu Mani i le avea ma tagata o se “mea e lē talafeagai, e lē mafai ona lavātia ma e matuā leaga lava.” Na ia talitonu e faapea, e pau le auala e saʻoloto mai ai i nei “puapuaga” o le alu ese lea o le vaega lē vaaia mai i totonu o le tino o le tagata, ma tuua le lalolagi, ma alu atu i se olaga agaga i le nuu o agaga.

I sona faaeseesega, ua faapea mai le Tusi Paia ua silasila atu le Atua i “mea uma ua na faia” ina ua ia foafoaina le lalolagi ma le tagata ua “matuā lelei lava.” (Kenese 1:31) I lenā taimi, e leʻi iai se pa pupuni i le va o le Atua ma tagata. Sa olioli Atamu ma Eva i se fesootaʻiga māfana ma Ieova, e faapena foʻi ona olioli le tagata lelei atoatoa o Iesu Keriso i se faiā māfana ma lona Tamā faalelagi.—Mataio 3:17.

Pe ana lē agasala o tatou uluaʻi mātua, o Atamu ma Eva, po ua iai sa latou faiā māfana e faavavau ma Ieova le Atua i le parataiso i le lalolagi. Na amata o la olaga i le parataiso, auā ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua faia foʻi e Ieova le Atua o le faatoʻaga i Etena i sasaʻe; ona ia tuuina lea i lea mea o le tagata na na faia.” (Kenese 2:8) Na soifua mai Eva i totonu o lenā faatoʻaga parataiso. Pe ana lē agasala Atamu ma Eva, semanū e galulue fiafia faatasi ma a la fanau lelei atoatoa ia avea le lalolagi atoa ma parataiso. (Kenese 2:21; 3:23, 24) Pe ana faapena le tulaga po ua avea le lalolagi parataiso ma aiga o tagata e faavavau.

Aiseā e Ō ai Nisi i le Lagi?

‘Peitaʻi,’ atonu e te faapea mai, ‘o loo talanoa le Tusi Paia e uiga i le ō o tagata i le lagi, a ea?’ Ioe. Ina ua agasala Atamu ma Eva, na fuafua ai loa e Ieova e faavae le Malo faalelagi lea e mafai ai e nisi o le fanau a Atamu ona fai ma “tupu” e pulea le lalolagi faatasi ma Iesu Keriso. (Faaaliga 5:10; Roma 8:17) O le a toe tutū aʻe i latou i le lagi i le ola e lē mafai ona oti. O lo latou faitau aofaʻi e 144,000, ma o ē na uluaʻi filifilia o soo faamaoni o Iesu i le uluaʻi senituri.—Luka 12:32; 1 Korinito 15:42-44; Faaaliga 14:1-5.

Peitaʻi, sa lē o le uluaʻi fuafuaga lea a le Atua mo tagata faamaoni ina ia tuua le lalolagi ae ō atu i le lagi. O le mea moni, a o iai Iesu i le lalolagi, na ia fetalai e faapea: “E leai foʻi se tasi na alu aʻe i le lagi, na o ia na alu ifo mai le lagi, o le Atalii lea o le tagata o loo i le lagi.” (Ioane 3:13) E ala i le ‘Atalii o le tagata,’ o Iesu Keriso, na saunia ai e le Atua le togiola lea e mafai ai ona maua le ola e faavavau e i latou e faatuatua i le taulaga a Iesu. (Roma 5:8) Peitaʻi, o fea o le a ola ai lenā faitau miliona o tagata?

O le a Faataunuuina le Uluaʻi Fuafuaga a le Atua

O le fuafuaga a le Atua e aumai nisi mai le aiga faaletagata, ina ia pule faatasi ma Iesu Keriso i le Malo faalelagi, o le a lē uiga ai faapea e ō tagata lelei uma i le lagi. Na foafoaina e Ieova le lalolagi ia avea ma aiga Parataiso o tagata. Ua toe nei o se aga ona faataunuuina loa lea e le Atua lenā uluaʻi fuafuaga.—Mataio 6:9, 10.

I lalo o le pulega a Iesu Keriso ma ē e pule faatasi ma ia i le lagi, o le a iai le filemu ma le fiafia i le lalolagi uma. (Salamo 37:9-11) O le a toe faatutūina i latou e manatua e le Atua ma o le a olioli i le soifua mālōlōina lelei atoatoa. (Galuega 24:15) E ala i lo latou faamaoni i le Atua, o le a tuuina atu ai i tagata usiusitai le mea sa leiloa i o tatou uluaʻi mātua, o le ola lea e faavavau i le olaga faaletagata lelei atoatoa i le parataiso i le lalolagi.—Faaaliga 21:3, 4.

E lē taitai ona lē taulau Ieova le Atua i le faataunuuina o mea ua ia finagalo e fai. E ala i lana perofeta o Isaia, na ia faalauiloa mai ai e faapea: “Auā e pei ona totō ifo o le ua ma le kiona mai le lagi, a e lē toe foʻi atu i ai, a e peitaʻi e faasūsūina ai le laueleele, ma fua mai ai, ma totogo mai ai, e tupu mai ai saito i lē lūlū saito ma mea e ʻai i lē ua ʻai; e faapea foʻi laʻu upu e alu atu ai loʻu gutu, e lē foʻi mai fua iā te aʻu; a e peitaʻi e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foʻi i le mea ou te auina atu ai.”—Isaia 55:10, 11.

I le tusi o Isaia, ua tatou maua ai se faaataga o le olaga o le a iai i le lalolagi Parataiso. E leai se tasi e mau i le parataiso o le a faapea mai, “Ou te maʻi.” (Isaia 33:24) O le a lē avea manu ma mea e fefefe ai tagata. (Isaia 11:6-9) O le a fausia e tagata fale mananaia ma mau ai ma o le a totō faatoʻaga ma aai ai ma le fiafia. (Isaia 65:21-25) Ae e lē gata i lenā, o le Atua o le a “faaumatia e ia le oti e faavavau; e soloiesea foʻi e le Alii o Ieova o loimata i mata uma lava.”—Isaia 25:8.

Ua toeitiiti ona soifua lea o tagata usiusitai i lalo o na tulaga sili ona lelei. O le a “tuusaunoa ia lava mea na faia ia lē faapologaina e le iʻu vale, a e oo i le saʻolotoga o le fanau a le Atua e manuia ai.” (Roma 8:21) Maʻeu le matagofie o le soifua e faavavau i le lalolagi Parataiso na folafolaina mai! (Luka 23:43) E mafai foʻi ona e iai i inā pe afai e te gaoioi e ōgatusa ma le poto saʻo o le Tusi Paia, ma faatuatua iā Ieova le Atua ma Iesu Keriso. E mafai foʻi ona e mautinoa e faapea, e talafeagai ona e talitonu i se lalolagi parataiso.

[Ata i le itulau 5]

Na foafoaina Atamu ma Eva ina ia ola e faavavau i le lalolagi parataiso

[Ata i le itulau 7]

I le lalolagi Parataiso . . .

latou te faia fale

latou te totō tovine

o le a faamanuia i latou e Ieova

[Faamatalaga i Ata i le itulau 4]

U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./NASA