Okuti Apeho Una Vala Okupopilwa Etyi Una Okulinga?

PWETYI umona hamwe ovoho ankho vekupopila umwe okuti etyi tyilingwa etyi katyilingwa. Etyi pahe wekula vali katutu, otyimono umwe okuti ankho vahanda vala ukale nawa. Hamwe pahe una eumbo liove mwene, mahi otyo nkhele ulinga umwe onondunge mbuna vekulongesile.

Tate yetu Siovaa una umwe vimwe apopia okuti evi vilingwa, evi kavilingwa. Wati okuvaka, nokukala nombalehi, nokulala nomunthu twehelinepele nae, nokufenda ono huku onkhuavo, tyapenga, katyilingwa. (Êxodo 20:1-17; Ovilinga 15:28, 29) Tyina oupanga wetu na Siovaa upama, tutyimona umwe okuti aluho etwilikila ovipuka vimwe, hakuti una onya, wahanda vala tukale nawa. — Ova Efesu 4:15; Isaías 48:17, 18; 54:13.

Mahi pena vimwe Siovaa ahatile vilingwa tupu ahati kavilingwa. Ovanthu vamwe vasoka okuti ovipuka ngo ovio vapondola vala okuvilinga, katyapengele. Vati ine Huku ankho kahande tuvilinge ñgeno ankho wetyipopia umwe nawa.

Ovanthu vokupopia ngotyo, valinga vala evi vahanda konyima pahe avelivele. Huku Mondaka yae ha apeho utupopila okuti etyi tyilingwa etyi katyilingwa, pamwe upopia vala etyi asoka. Okulilongesa nawa Ombimbiliya tyitukuatesako okunoñgonoka nawa Siovaa, okunoñgonoka umwe nawa etyi asoka, evi ehole, neevi eyele. Pahe tyina twamahande okulinga tyimwe, matutyilingi umwe nonondunge, atuhambukiswa Huku, no onthwe mwene atukala nawa. — Ova Efesu 5:1.

Ovanthu Valingile Ovipuka Nonondunge

Mo Mbimbiliya mwapopiwa ovanthu vamwe valingile umwe ovipuka vihambukiswa Huku, mahi otyo soka Huku ankho kevepopilile okuti etyi tyilingwa, etyi katyilingwa. Umwe povanthu ovo o Suse. Suse ankho uundapa meumbo liomukulu umwe utiwa o Potifale. Omukai wa Potifale ankho umuhanda. Nthiki imwe eya emukengelela emuti: ‘Lala na ame.’ Utyii oityi Suse alingile? Suse ehetavela, aende-nkholo. Soka mahi pomuvo opo ankho petupu otyitumino tyipopia okuti okulala nomukai wa mwene onkhali. Mahi Suse asoko kovipuka vivali: (1) Etyi matyihambukiswa Huku yae. (2) Etyi matyimukalesa nawa, ehelivele. (Gênesis 39:9) Mokutala Suse wasokele kovanthu votete Siovaa apakele mo Endene. Wapakele-mo vala ovanthu vevali, omulume nomukai. — Gênesis 2:24.

Momukanda Ovilinga 16:3, mwapopiwa otyipuka tyimwe Paulu alingile. Paulu ankho uhanda okuenda na Timotiu, mahi ati tete una okupita ekwendye. Etyiligi umwe. Pahe mo velesikulu 4, amupopiwa okuti ovo Paulu na Timotiu avaende momapunda-umbo otyo “vapopila ovanthu konthele yetyi ono apositolu novakulu ko Selusalem” vapopia. Tyimwe povipuka ovakulu ovo vapopia ankho tyina okupopilwa ovanthu, okuti tyokupita ekwendye pahe tyitei kumunthu na munthu. (Ovilinga 15:5, 6, 28, 29) Opo naina omokonda yatyi Paulu atile Timotiu una okupita ekwendye? Omokonda “ova Sundeu ankho vakala movilongo ovio ankho vetyii okuti he [ya Timotiu] omu Geleku.” Paulu ankho kahande ovanthu vapopie omapita Huku, haunene umwe ova Sundeu ankho vasoka okuti omunthu una okupita ekwendye. — 2 Ova Kolindu 4:2; 1 Ova Kolindu 9:19-23.

Ovo Paulu na Timotiu ankho vasoka oñgeni etyi mavalingi matyikalesa vakwavo, ankho kavahande okuvenumanesa. Tanga vala Ova Loma 14:15, 20, 21, nomukanda 1 Ova Kolindu 8:9-13; 10:23-33, utyitale umwe nawa. Tala vala etyi Paulu apopia Timotiu momukanda Ova Filipu 2:20-22: “Ndyitupu vali nawike wapua-elundo ngae, memukuatesako nomutima auho muetyi tyimusukalalesa. Mokonda ovakuavo aveho vekahi nokuovola omasuka-suka avo muene, kavaovola a Kilisitu Sesusi. Mahi onwe mutyii okuti muene welilekesa ngatyina omona ukahi na tate yae, waundapa ngomupika kumwe na ame pala okuyandyanesa onondaka onongwa.” Vimwe ankho kaviapengele, mahi no ngotyo ankho kavevilingi mokonda vehole vakwavo, kavahande vanumane avayeke-po Huku. Vahetekelele umwe nawa oluembia lwa Siovaa no lwomona wae Sesusi. No nonthwe twahanda umwe okulinga ngetyi valingile.

Pahe tupopiei Sesusi Kilisitu. Nthiki imwe walongesile okuti opo omunthu etavele umwe nawa otyitumino tya Huku, tete una okunoñgonoka oityi tyapakelwa-po. Opo kamatulingi ovanthu vokutiwa etyi tyilingwa etyi katyilingwa. (Mateusi 5:21, 22, 27, 28) Tyati umwe na Sesusi na Paulu na Timotiu na Suse, ankho kavasoko okuti pana Huku ahatile etyi tyilingwa etyi katyilingwa, omunthu pahe upondola vala okulinga etyi ahanda. Ankho vei umwe nawa etyi Siovaa asoka. Valingile ovipuka nonondunge mokonda ankho vehole Huku, na vakwavo. — Mateusi 22:36-40.

Onthwe Hono?

Katupondola okukevela okuti Ombimbiliya apeho maitupopila okuti etyi tyilingei, etyi mwehetyilingei. Opo tuhambukiswe Siovaa, tuna okulikuatehila tusoke ngetyi asoka, na tyina umwe pehena otyitumino tyipopia nawa-nawa etyi tuna okulinga. Tulingei etyi Ombimbiliya yati ‘tualeiko okuimbuka etyi Siovaa ahanda’, atwahakevela okuti Huku apeho metupoopila etyi tuna okulinga. (Ova Efesu 5:17; Ova Loma 12:2) Omokonda yatyi Siovaa ahambukilwa? Tete, omokonda utyimona okuti twahanda okumuhambukiswa, katwesukile vala nokulinga evi mwene twahanda. Vali, utyimona okuti naina tumuhole ngetyi ngwe etuhole. (Provérbios 23:15; 27:11) Tyina tulinga ovipuka ngetyi Ombimbiliya ipopia, tyati umwe onthwe tukala omapanga a Huku, onthwe mwene tukala nawa.

Tutale umwe nawa-nawa oñgeni tupondola okulinga ovipuka ovio twapopia.

Oviimbo Vietu Neevi Tutala

Tusokei komukwendye umwe uhole Siovaa, wahanda okulanda ondisiku. Oviimbo vimwe vili-mo uvihole, mahi vimwe vipenya ovanthu, vimwe vipopia vala ovipuka viasila. Pahe omukwendye oo wahanda okutala oñgeni Siovaa makala ine ulanda ondisiku oyo. Oityi ena okulinga atale oñgeni Siovaa atala oviimbo ovio?

Momukanda Ova Galata, omu apositolu Paulu wapopia-mo ovipuka Huku eyele, evi ati ovilinga violutu, neevi ahanda tulinge, evi ati ovinyango viononkhono mba Huku. Hamwe utyii-ale okuti ovinyango viononkhono mba Huku olwembia, nehambu, nombembwa, noumphua-lundo, nokankhenda, nouwa-tima, nekolelo, nomapole, nokulikondola omutima. Mahi ovipi ovilinga violutu? Paulu wati: ‘Ovinepo viasila, nouheha, novituwa vikundisa, nokufenda ovikahuku, noumbanda, noundyale, novilwa, nonkhuelume, nonyengo, nokuhelipakaila-mo, nokuliyapauka, nokulandula onondongeso mbovanthu, nonkhi, nounkholwa, novipito ovivi, novipuka vielifwa novio. Ndyikahi nokumulondola konthele yovipuka ovio, ngetyi nemulondola-le okuti, vana valinga ovipuka ovio kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.’ — Ova Galata 5:19-23.

Paulu kapopile ovipuka aviho Huku eyele. Otyo atila “novipuka vielifwa novio.” Omunthu umwe upondola okupopia okuti: ‘Ame otyipuka etyi ndyityilinga umwe mokonda Paulu katile tyapenga.’ Mahi otyipuka otyo katyikahi nawa mokonda omunthu una okusoka nawa apunge ovipuka Paulu ahapopile, mahi vielifwa neevi apopia. Tyati umwe novanthu vokulinga ovilinga violutu, na ava vokulinga evi “vielifwa novio”, kamavakakala mouye omupe wa Huku.

Okuti tyipwilisa okupunga ovipuka Huku eyele neevi ehole? Soka ñgeno uvela oende kosipitali atyitiwa wahalie-alie vali ovipuka viahoholola unene. Pahe ovasi okulia, atyitiwa mokulia omo mwapakwa osuka. Molingi ñgeni? Pahe tusokei vali kovipuka Paulu apopia okuti ovipuka Huku eyele, evi ati ovilinga violutu, neevi Huku ahanda tulinge, evi ati ovinyango viononkhono mba Huku. Tyina usoka ondisiku ina omukwendye ankho ahanda okulanda ihula kuvipi? Oviimbo vili mondisiku ina kavipopi olwembia, nouwa-tima, nokulikondola omutima novipuka ovikwavo vielifwa novio. Katyisukisa otyitumino tyipopia okuti oviimbo vihahambukiswa Huku ovievi neevi. Naina movipuka aviho tulinga tuna vala okunoñgonoka evi Huku eyele neevi ehole.

Ovikutu Vietu

Mo Mbimbiliya muna onondunge mbumwe mbupondola okutukuatesako okusoka nawa kovikutu matuvale. Siovaa katile valei ñgaa, valei ñgaa, mokonda utyii umwe okuti ovilongo vimwe vitenda, vimwe vitokota. Wahanda tyina tukoya ovikutu matuvale, atusoko kweetyi matyimuhambukiswa, atuahasoko vala kweetyi mwene twahanda. Twapopia-le okuti tyina Siovaa ahapopi nawa-nawa etyi tuna okulinga, hakuti ngotyo onthwe vala tutyii etyi matulingi. Wahula umwe okuti kapopile ovikutu tuna okuvala, mahi wapopia oñgeni omunthu wonondunge avala.

Omukanda 1 Timotiu 2:9, 10 wati: “Tyelifwa notyo, ovakai velihiwiswe mokuvala nawa, ha mokusukalala novivindo ine oolu, ine ovilanda viomamanya akolela unene, ine omivalo vilanda onombongo ononyingi, mahi vena okuvala monkhalelo yaviuka, okupola pokati nonondunge, mahi velihiwiswe monkhalelo yaviuka yovakai vena onthilo na Huku, mokulinga ovilinga oviwa.” Omunthu wa Huku, tyilinge omulume, tyilinge omukai, una okulipula ngetyi: ‘Apa ndyikala, ovanthu vakevela okuti omunthu wa Huku una okuvala ñgeni? Ine ndyivala ovikutu evi, ovanthu mavatale ñgeni Ombimbiliya, netyi tuvelongesa?’ (2 Ova Kolindu 6:3) Omunthu wokuhole Huku, katale vala otyikutu, ati otyiwa etyivale, tete usoka oñgeni matyikalesa vakwavo. Katuhande okulinga otyipuka tyilingisisa vakwetu avehesuku vali na Huku. — Mateusi 18:6; Ova Filipu 1:10.

Ine twamona okuti otyikutu tyimwe tuavala ku vakwetu ngoti katyaviukile, otyiwa okulinga ngomu apositulu Paulu, atwehetyivala-vala vali. Paulu wati: “Kalei ovahetekeli vange ngetyi ame ndyihetekela Kilisitu.” (1 Ova Kolindu 11:1) Pahe apopi vali Sesusi ati: “Alo umwe Kilisitu kelihambukisilwe.” Naina otyiwa umwe tulinge etyi Paulu apopia wati: “Onthue vokuapama, tukuateseiko vana vahapamene iya atuhelihambukiswa vala onthue muene. Kese umwe pu onthue ahambukiswe mukuavo pala ouwa wae opo emupameke.” — Ova Loma 15:1-3.

Oñgeni Matulilongesa Okusoka Nga Huku?

Oityi tuna okulinga tulinge ovanthu vokupunga etyi matyihambukiswa Siovaa, naapa umwe ehetyipopile nawa-nawa? Tuna okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, nokulilongesa omikanda vietu, nokusoka kweetyi twelilongesa. Mahi tuna okupwa-elundo, atwahaponwa mokonda tyikahi vala ngomona. Pamwe omona tyina ekula katumumono okuti uli nokukula. Mahi tupu katupondola okusoka okuti mokonda vala tuli motyili mwene matutyivili-ale okupunga etyi matyihambukiswa Huku, netyi matyimunumanesa. Ngetyi twapopia-le, apeho tuna okulilongesa Ondaka ya Huku Ombimbiliya, atulingi umwe etyi twelilongesa. — Ova Hebeleu 5:14.

Tyina tutavela ovitumino vya Huku, utyimona okuti katwatenene omitwe. Mahi tyina ahapopi nawa-nawa etyi tuna okulinga, onthwe atulingi etyi tyimuhambukiswa, utyimona okuti naina tumuhole umwe. Tyina oupanga wetu na Siovaa upama, tulikuatehila tumuhetekele nae Nomona wae. Tyina tuamahande okulinga tyimwe, matusoko kweetyi Ombimbiliya yapopia. Ine tulikuatehila umwe tuhambukiswe Huku, no onthwe matuhambukwa.

[Omalutalatu]

Tyati umwe motyilongo etyi muvalwa ñgaa, mweetyi muvalwa ñgaa, mahi ine atuho tulandula etyi Ombimbiliya ipopia, atuho matuvale nawa, nonondunge