Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Izabrane misli iz knjige Levitske

Izabrane misli iz knjige Levitske

Jehovina Reč je živa

Izabrane misli iz knjige Levitske

JOŠ nije prošlo ni godinu dana otkako su Izraelci oslobođeni iz egipatskog ropstva. Sada je ovaj novi narod organizovan i nalazi se na putu za Hanansku zemlju. Jehovina je namera da njegov sveti narod živi tamo. Međutim, način života i religiozni običaji Hananaca veoma su iskvareni. Zato pravi Bog daje Izraelovom zboru odredbe koje će ih odvajati za službu Njemu. Te odredbe su zapisane u Bibliji, u knjizi Levitskoj. Ovu knjigu je napisao prorok Mojsije u sinajskoj pustoši, verovatno 1512. pre n. e. i ona obuhvata period koji nije duži od jednog lunarnog meseca (Izlazak 40:17; Brojevi 1:1-3). Jehova je uvek iznova podsticao svoje obožavaoce da budu sveti (Levitska 11:44; 19:2; 20:7, 26).

Danas Jehovini svedoci nisu pod Zakonom koji je Bog dao preko Mojsija. Zakon je ukinut smrću Isusa Hrista (Rimljanima 6:14; Efešanima 2:11-16). Pa ipak, odredbe zapisane u knjizi Levitskoj mogu nam koristiti jer nas poučavaju mnogo čemu što se tiče obožavanja našeg Boga Jehove.

SVETI PRINOSI — DOBROVOLJNI I OBAVEZNI

(Levitska 1:1–7:38)

Neki prinosi i žrtve koji su se po Zakonu prinosili bili su dobrovoljni, dok su drugi bili obavezni. Na primer, žrtva paljenica se dobrovoljno prinosila. Cela životinja je prinošena Bogu, baš kao što je Isus Hrist spremno i u potpunosti dao svoj život kao otkupnu žrtvu. S druge strane, dobrovoljnu žrtvu zahvalnicu, to jest žrtvu zajedništva, trebalo je razdeliti. Jedan deo prinošen je na oltar Bogu, drugi deo bio je za sveštenika a treći deo je jeo onaj ko je prineo žrtvu. Slično tome, za pomazane hrišćane je Memorijal Hristove smrti zajednički obrok (1. Korinćanima 10:16-22).

Žrtve za greh i žrtve za prestup bile su obavezne. Žrtve za greh su prinošene za grehe koji su počinjeni nenamerno. Što se tiče žrtve za prestup, ona se zahtevala od grešnika koji je povredio nečija prava kako bi ponovo zadobio Božju naklonost, ili od pokajničkog grešnika koji je izgubio neka prava i prednosti, kako bi ih ponovo uživao — ili kada je bilo u pitanju i jedno i drugo. Postojali su takođe prinosi od žita koji su se prinosili u znak zahvalnosti za Jehovinu velikodušnost. Sve ovo svakako se tiče i nas jer su žrtve koje su se po Zakonu morale prinositi predočavale Isusa Hrista i njegovu žrtvu, kao i blagoslove koje imamo posredstvom toga (Jevrejima 8:3-6; 9:9-14; 10:5-10).

Odgovori na biblijska pitanja:

2:11, 12 — Zašto je med bio neprihvatljiv Jehovi kao ’prinos koji se pali‘? Med koji se ovde pominje očigledno nije bio pčelinji med. Iako nije bio dozvoljen kao ’prinos koji se pali‘, bio je među prinosima koji su spadali u „prvine od... svakoga roda zemaljskoga“ (2. Letopisa 31:5). Taj med je očigledno bio voćni sok, to jest sirup. Pošto je bio podložan vrenju, bio je neprihvatljiv kao prinos na oltaru.

2:13 — Zašto je trebalo da se stavi so „na sve prinose“? To se nije radilo da bi se poboljšao ukus žrtvovanog mesa. So se širom sveta koristi kao konzervans. Verovatno se stavljala uz prinose zato što predstavlja nešto što se ne kvari i ne propada.

Pouka za nas:

3:17. Salo se smatralo najboljim delom žrtve, te je zabranom da se ono jede Izraelcima na upečatljiv način prikazano da najbolji deo pripada Jehovi (Postanje 45:18). To nas podseća da bi trebalo da dajemo Jehovi najbolje što imamo (Poslovice 3:9, 10; Kološanima 3:23, 24).

7:26, 27. Izraelci nisu smeli da jedu krv. S Božje tačke gledišta, krv predstavlja život. U Levitskoj 17:11 stoji: „Jer je život tela u krvi.“ Uzdržavanje od krvi jeste načelo koje važi i za današnje prave obožavaoce (Dela apostolska 15:28, 29).

POSTAVLJENO JE SVETO SVEŠTENSTVO

(Levitska 8:1–10:20)

Kome je bila poverena odgovornost da brine o dužnostima povezanim sa žrtvama i prinosima? Bila je poverena sveštenicima. Mojsije je u skladu s Božjim uputstvom svečano proglasio Arona za prvosveštenika a njegova četiri sina za sveštenike. Svečanost koja je održana tom prilikom očigledno je trajala sedam dana, a sveštenici su počeli da obavljaju svoje dužnosti sledećeg dana.

Odgovori na biblijska pitanja:

9:9 — Šta je značajno kada je u pitanju izlivanje krvi na podnožje oltara i mazanje rogova oltara krvlju? Time je prikazano da je Jehova odobravao da se krv koristi za očišćenje, to jest okajanje. Cela priprema okajanja zasnovana je na krvi. „Po Zakonu se skoro sve čisti krvlju“, napisao je apostol Pavle, „i bez prolivanja krvi nema oproštenja“ (Jevrejima 9:22).

10:1, 2 — Šta je sve možda bilo uključeno u greh Aronovih sinova, Nadava i Avijuda? Ubrzo nakon što su se Nadav i Avijud neumesno poneli u izvršavanju svojih svešteničkih dužnosti, Jehova je zabranio sveštenicima da uzimaju vino ili žestoka pića kad služe u šatoru (Levitska 10:9). To ukazuje da su njih dvojica u ovoj prilici možda bili pod dejstvom alkohola. Međutim, glavni razlog zbog kog su umrli bio je taj što su prinosili „oganj tuđ, a to im on [Jehova] ne beše zapovedio“.

Pouka za nas:

10:1, 2. Današnje Jehovine sluge kojima su poverene odgovornosti moraju da se pridržavaju Božjih zahteva. Štaviše, ne smeju da budu drski dok izvršavaju svoje dužnosti.

10:9. Dužnosti koje nam je Bog poverio ne treba da izvršavamo pod dejstvom alkoholnih pića.

U SVETOM OBOŽAVANJU ZAHTEVA SE ČISTOĆA

(Levitska 11:1–15:33)

Izraelci su imali dvostruku korist od odredbi o ishrani u vezi sa čistim i nečistim životinjama. Štitile su ih od zaraze i doprinosile su tome da granica koja ih je odvajala od okolnih naroda bude još uočljivija. Druge odredbe su se bavile nečistoćom koja bi nastala usled dodirivanja leševa, zatim očišćenjem žene nakon porođaja, postupanjem u slučaju gube i nečistoćom povezanom s izlučevinama kod muškaraca i žena. Trebalo je da se sveštenici pobrinu za one koji su se onečistili.

Odgovori na biblijska pitanja:

12:2, 5 — Zašto je žena prilikom porođaja postajala „nečista“? Reproduktivni organi su stvoreni kako bi se prenosio savršen ljudski život. Međutim, zbog posledica nasleđenog greha, potomstvu je prenošen nesavršen i grešan život. Povremeni periodi ’nečistoće‘ vezani za porođaj, kao i za mesečni ciklus i tečenje semena, podsećali su na nasleđenu grešnost (Levitska 15:16-24; Psalam 51:7; Rimljanima 5:12). Postojanje odredbi koje su zahtevale očišćenje pomagalo je Izraelcima da razumeju da im je potrebna otkupna žrtva kako bi se pokrila ljudska nesavršenost i obnovilo savršenstvo. Tako je Zakon postao njihov „staratelj koji vodi do Hrista“ (Galatima 3:24).

15:16-18 — Šta je „tečenje semena“ pomenuto u ovim stihovima? Izgleda da se to odnosi na noćno tečenje semena kao i na polne odnose u braku.

Pouka za nas:

11:45. Jehova Bog je svet i zahteva da i oni koji obavljaju svetu službu budu sveti. Oni moraju težiti za svetošću i moraju ostati fizički i duhovno čisti (2. Korinćanima 7:1; 1. Petrova 1:15, 16).

12:8. Jehova je dopuštao da siromašni kao žrtvu prinesu ptice umesto ovaca koje su bile skuplje. On je obziran prema siromašnima.

SVETOST SE MORA ČUVATI

(Levitska 16:1–27:34)

Najvažnije žrtve za greh prinosile su se prilikom godišnjeg Dana očišćenja, to jest Dana okajanja. Za sveštenike i Levijevo pleme prinošen je jedan bik. Jarac je žrtvovan za izraelska nesveštenička plemena. Još jedan jarac je poslat u divljinu nakon što su gresi naroda izgovoreni nad njim. Ova dva jarca su smatrana jednom žrtvom za greh. Sve to je ukazivalo da će Isus Hrist biti žrtvovan i da će odneti grehe.

Odredbe o jedenju mesa kao i odredbe o drugim stvarima ukazuju na to da treba da budemo sveti dok obožavamo Jehovu. U skladu s tim, sveštenici su morali da paze kako bi ostali sveti. Tri godišnja praznika bila su prilike za veliku radost i izražavanje zahvalnosti Stvoritelju. Jehova je takođe svom narodu dao odredbe što se tiče zloupotrebe njegovog svetog imena, o držanju Sabata i Jubileja, o ponašanju prema siromašnima i postupanju s robovima. Blagoslovi koji bi proistekli iz poslušnosti Bogu bili su stavljeni nasuprot prokletstvima koja bi došla kao posledica neposlušnosti. Tu su takođe i odredbe o prinošenju žrtava u vezi sa zavetima i procenama, u vezi s prvorođenim životinjama, i što se tiče davanja desetka kao nečega što je „posvećeno Jehovi“.

Odgovori na biblijska pitanja:

16:29 — U kom smislu je trebalo da Izraelci ’muče svoje duše‘ (DK)? Ovaj običaj se vršio na Dan okajanja i bio je usredsređen na traženje oproštenja greha. Post je u to vreme očigledno bio povezan sa priznanjem grešnosti. Dakle, najverovatnije su Izraelci ’mučili svoje duše‘ na taj način što su postili.

19:27 — Šta se podrazumevalo pod zapovešću da se ’ne strižu krajevi kose‘ i ’ne briju krajevi brade‘? Očigledno je trebalo da ovaj zakon spreči Jevreje da šišaju bradu ili kosu na način kojim bi pokazali da slede neke paganske običaje (Jeremija 9:25, 26; 25:23; 49:32). Međutim, ta Božja zapovest nije značila da Jevreji uopšte nisu smeli da potšišaju bradu ili kosu (2. Samuilova 19:24).

25:35-37 — Da li je u svakoj situaciji bilo pogrešno da Izraelci naplaćuju kamatu? Ako bi novac bio pozajmljen u poslovne svrhe, zajmodavac bi mogao da traži kamatu. Pa ipak, Zakon je zabranjivao da se traži kamata za pozajmice koje su date siromašnima. Bilo je pogrešno profitirati na račun nečije vrlo loše ekonomske situacije (Izlazak 22:25).

26:19 — Kako može ’nebo da bude kao gvožđe i zemlja kao bakar‘? Zbog nedostatka kiše, nebo nad hananskom zemljom postalo bi na izgled poput tvrdog i nepropustljivog gvožđa. Bez kiše bi zemlja dobila boju bakra i sjaj metala.

26:26 — Šta znači to da će ’deset žena peći hleb u jednoj peći‘? U normalnim okolnostima, svaka žena bi imala jednu peć u kojoj bi pekla sve što je trebalo. Ove reči ukazuju na takvu nestašicu hrane da bi jedna peć bila dovoljna za sve što bi deset žena imale da ispeku. To je bila jedna od prorečenih posledica ukoliko bi propustili da čuvaju svetost.

Pouka za nas:

20:9. U Jehovinim očima su mržnja i zloba isto tako neispravne kao i ubistvo. Zato je on propisao istu kaznu za one koji bi psovali roditelje kao i za one koji bi počinili ubistvo. Zar to ne treba da nas podstakne da pokazujemo ljubav prema suvernicima? (1. Jovanova 3:14, 15).

22:32; 24:10-16, 23. Jehovino ime ne sme da se sramoti. Baš suprotno od toga, treba da ga hvalimo i da se molimo da se ono sveti (Psalam 7:17; Matej 6:9).

Kako knjiga Levitska utiče na naše obožavanje

Danas Jehovini svedoci nisu pod Zakonom (Galatima 3:23-25). Međutim, pošto nam ono što je zapisano u knjizi Levitskoj pruža uvid u to kakvo je Jehovino gledište u vezi s mnogim stvarima, ona može da utiče na naše obožavanje.

Dok budeš pratio raspored za sedmično čitanje Biblije u okviru pripreme za Teokratsku školu službe, sigurno će i na tebe ostaviti utisak činjenica da Bog zahteva svetost od svojih slugu. Ova biblijska knjiga takođe će te podstaći da Najvišem daš najbolje što možeš, uvek čuvajući svetost što će mu doneti hvalu.

[Slika na 21. strani]

Žrtve prinošene pod Zakonom ukazivale su na Isusa Hrista i njegovu žrtvu

[Slika na 22. strani]

Praznik beskvasnih hlebova bio je veoma radostan događaj

[Slika na 23. strani]

Godišnji praznici, kao što je Praznik senica, predstavljali su prilike za izražavanje zahvalnosti Jehovi