Nen video ma nwang'ere

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Penji mi jusom

Nyo Jumulembe pa Yehova giyiyo nia jucik nyithitheng rimo moko ci i kumgi?

Juwodho dwokowang’ penji maeni kud i OtKur ma Wiw mi nindo 15, dwi mir 6, 2000.

Dwokowang’ penji ma tap utie nia Jumulembe pa Yehova gikwero nitiyo ku rimo. Wayiyo ku cwinywa zoo nia ng’atu moko mbe ma copo tiyo ku cik ma Mungu miyo iwi rimo nimakere ku paru pare en gire. Ento, penji uwok kendo iwi paru maeni pilembe i rimo copo pokere ni thenge ang’wen ma dongo dongo ma julwong’o theng rimo man theng rimone de gicopo pokiri kendo ni nyithitheng rimo. Jakristuman ucikere nineno bor kinde m’ebemaku yub mi yiyo kunoke mi kwero kum rimo moko. Ukwayu ngo epar kendekende pi gony m’ecopo nwang’u kunoke pi peko moko ma copo wok pilembe ekwero ayi thieth moko. Jakristune ucikere nidieng’ asagane i kum lembe ma Biblia ubeyero man pi lembe ma copo wok iwi mer pare ku Mungu ma Jategokpo.

Lembe tie ngbeng’. Pi ninyang’ i lembene cuu, wakewec iwi lembe moko m’ukadhu con man ma nwang’ere i Biblia.

Yehova uyero nia Noa ma kwaruwa ucikere nitiyo ku rimo calu piny ma segi (Thangambere 9:3, 4) I ng’eye, Cik ma Mungu umiyo ni nyithindho mir Israel de unyutho kamaleng’ nia rimo tie piny ma leng’. Cikne yero kumae: “Man tek ng’atu moko nuti m’i ot mir Israel, kadi mir umondo m’ubedo i kindgi . . . m’ucamu rimo moko, abimino wang’a kum ng’eyong’ec maeno m’ucamu rimo.” Kinde ma ka Jaisrael moko uturo cik pa Mungu, eno copo bedo bende ku matoke ma rac iwi jumange. Eno uketho Mungu umedo kumae: “Man abikabe woko ku kind juthugi.” (Lembe mi Julawi 17:10) Nindo ma lee i ng’eye, jukwenda ku judongo gicokiri karacelo i Yeruzalem. I coko maeno ging’olo nia wacikara ‘nikoyara cen kud i kum rimo.’ Pire tie tek niworo cik maeni calu ma pire tie bende tek nikoyiri cen kud i kum lembsasa mi tarwang’ man rwo ni ayi gin m’acwiya.​—Tic mi Jukwenda 15:28, 29.

I rundi dakne ma kwong’a, “nikoyiri cen” thelembene bedo ang’o? Jukristu gicamu ngo rimo, kadok ma liu kadi m’upoto; kadi ring’ lei ma rimbe cwir ungo de gicamu ngo. Ugam ukwerere bende nicamu cam ma jutedo ku rimo i iye. Nicamu rimo i yore moko ci utie nituro cik pa Mungu.​—1 Samwil 14:32, 33.

Nimakere ku lembe ma tung’ tung’ ma Tertullian (oro dak mir arionde ku mir adege mi rundi mwa) ukiewo, i rundi ma con dhanu ma pol gibed gilworo ngo nicamu rimo. Jugam judoto Jukristu nia gicamu rimo. E pi ninyutho nia adotene tie vupo, Tertullian uweco pi suru moko ma tiyo ku rimo pi niketho cing’gi the karatasi ma gikiewo i kingi. Eyero bende nia “i saa mir anyego, [jumoko] gimadhu rimo ma lieth ku ngiri, . . . kara rimbgi m’ucwir udok kakare.”

Timo ma kumeno (ma Jurumi moko de gibed gitimo pi yotkum migi) ubedo timo ma reco ni Jukristu. Tertullian ukiewo kumae: “I cam ma wacamu junwang’u ngo kadok rimb lei de. Jurumi gibed gitiyo ku cam ma rimo n’i iye pi nimulo i Jukristu mandha. Tertullian umedo kumae: “Dong’ akepenjowu nia calu m’unyang’ cuu nia Jukristu gibikoyiri cen kud i kum rimb lei, nyo wucopo paru nia gicamu rimb dhanu?”

Ju dupa giparu nia jucikiri ngo nipoi pi Cik pa Mungu kinde ma ka dokta moko uyero nia ukwayu juwodh rimbgi moko. Jumulembe pa Yehova gimaru nikwo pi nindo ma dupa. Bende, giworo cik ma Mungu miyo pi rimo. Nimakere ku kit thieth m’unyay kawoni e, wacopo woro cik maeno nenedi?

I ng’ey lwing’ mir ario mi ng’om zoo, kit thieth mi loko rimo i kumjo unyai lee mandha. Jumulembe pa Yehova ginwang’u nia timo maeno ukoc ku cik pa Mungu, man de tin de wayiyo lembe maeno. Nimakere ku nindo m’ubekadhu, kit thieth de ubelokere. I nindo ma tin, wang’ ma pol ka jubeciko rimo i kum ng’atini, juciko ngo rimo ma bo, ento acel m’i kind theng rimo ma dongo ma e: (1) rimo ma kwar; (2) rimo ma tar; (3) thenge ma konyo pi poto pa rimo; (4) pii rimo. Dokta copo ng’olo nia jucik rimo ma kwar, rimo ma tar, thenge ma konyo pi poto pa rimo kunoke pii rimo i kum jaratwoyo moko nimakere ku kite ma jaratwoyone ubenwang’ere i ie. Kodhi pok maeno ketho jutio ku sace acel mi rimo pi nikonyo jurutwoyo ma dupa. Nimakere ku yioyic mi Jumulembe pa Yehova, niciko rimo ma bo kunoke acel mi kind theng rimo moko ma dongo eno, tie nituro cik pa Mungu. Nimoko kikiki i kum cik maeno ma nwang’ere i Biblia uuro dhanu ma pol kud i kum ariti mi nwang’u twoyo ma dak nikadhu kud i rimo ma calu ve hepatite man SIDA.

Jucopo bende nipoko i theng rimo pi ninwang’u thenge ma thindho thindho magwei ma julwong’o nyithitheng rimo. Kawoni penji uwok iwi nyithiteng rimonegi. Jubed jutiyo ku nyithitheng rimonegi nenedi? Pi nimaku yub ka nyo ebiyiyo nyathitheng rimo moko kunoke ngo, Jakristuman ucikere nilar paru pi lembang’o?

I rimo junwang’u piny ma tung’ tung’ dupa. I pii rimo kende ci junwang’u hormone ma tie piny ma rimo ng’ulo kara watkum ma tung’ tung’ udongi dupa, kadu m’i rimo, piny ma thumo i cam man theng’ cam ma konyo kumjo, ma calu ve sukari. I pii rimo junwang’ bende protein ma tung’ tung’ ma julwong’o albumin, protein ma ketho rimo tal man bende basuda mi kum ma kiedo i dhu twoyo ma tung’ tung’. Jucopo poko kind protein mi pii rimo man jucopo tiyo kugi tung’ tung’. Ku lapor, jumiyo protein ma konyo pi tal pa rimo ni ju ma rimbgi becwir. Ka dokta upimo nia ng’atu moko ubino twoyo twoyo moko ma pek, ecopo wodho theng pii rimo ma basuda mi kum bedo lee i ie kud i kum ng’atu moko ma tek, man edwoke i kum ng’atu m’ubino twoyone. Jubed juthiedho jurutwoyo ku kit protein mange de mi pii rimo. Kitene ma juweco pigi malu e unyutho kite ma nyiththeng rimo ma tung’ tung’ wok ko kud i theng rimo ma julwong’o pii rimo. *

Calu ma pii rimo copo wodho nyithitheng rimo dupa, theng rimo mange ma julwong’o rimo ma kwar, rimo ma tar man thenge ma konyo pi poto pa rimo de gicopo pokiri ni thenge ma thindho thindho dupa dit. Ku lapor, rimo ma tar copo wodho piny ma julwong’o interferon man interleukin, ma konyo pi nithiedho twoyo moko ma dak adaka man kanser. Thenge ma konyo pi poto pa rimo ke wodho pare piny ma keyo rem. I nindo ma tin juyiko bende yath mange dupa ku theng’ rimo ma tung’ tung’. Nimakere ku kodhi thieth maeno, jutiyo ngo ku theng rimo ma dongo dongo ma julwong’o rimo ma kwar, rimo ma tar, thenge ma konyo pi poto pa rimo kunoke pii rimo; ento jutiyo ku nyithitheng rimo m’uwok kud i theng rimo ma dongo dongo ma wai wakwanu no. Nyo Jakristu copo yiyo nia juthiedhe ku nyathitheng rimo moko de? Wape ku twero mi dwoko wang’ penji maeno. Biblia uweco ngo iwi lembe zoo ngbeng’ ngbeng’. Dong’ Jakristuman ucikere nimaku yub nimakere ku pidocwinye ma Mungu uponjo.

Jumoko gikwero theng rimo moko ci (dok ebed pare nyithitheng rimo ma konyo pi saa ma nyanok de). Eno re m’utie kite ma ginyang’ ko i cik pa Mungu ma nia ‘jukoyiri cen kud i kum rimo.’ Ging’eyo nia Mungu ugam ung’olo ni nyithindho mir Israel nia ‘gioy [rimo] woko wi ng’om.’ (Poi mi Cik 12:22-24) Nyo cik maeno pire tie tek iwa tin de? Pi niwodho theng pii rimo ma basuda bedo lee i ie, thenge ma konyo pi tal pa rimo ku mange de, ukwayu jukejuwodhi rimo man juroye i macin. Eno ketho Jukristu moko gikwero kit thieth moko ci ma jutiyo i iye ku rimo, theng rimo man kadok ku nyithitheng rimo de. Ukwayu juwor yub migi ma gimaku nimakere ku pidocwinygi eno.

Jukristu mange gimaku yub m’ukoc. Gin de gikwero rimo ma bo, rimo ma tar, rimo ma kwar, thenge ma konyo pi poto pa rimo man bende pii rimo. Ento giyiyo nia juthiedhgi ku nyithitheng rimo m’uwok kud i theng’ rimo ma dongo dongo eno. Iwi lembe maeni de paru copo koc. Jakristu moko copo yiyo jucobe ku nyathitheng rimo ma basuda mi kum bedo lee i iye, ma nang’u lundo ekwero nyathitheng rimo m’uwok kud i theng rimo ma kwar kunoke ma tar. I andha, ang’o ma cwalu Jukristu moko niyio nyithitheng rimo?

I “Penji mi Jusom” m’i Ot Kur ma Wiw mi nindo 1 mi dwi mir 6, 1990, mi français, junwang’u korolembe ma nia protein mi pii rimo mondo i kum nyatin i saa ma nang’u fodi en’i min. Saa ma emondo i kum nyathin ne ci edoko ni rimbe ma zoo. Kumeno re ma mego miyo protein ma nyego i kum twoyo ni nyathin pare. Kinde ma ka rimo ma kwar m’i kum nyathin ne ujwik, molecules moko ma poko yamu i kumjo doko ni bilirubin, ma tie piny ma kadhu kud i thol ma diko kind mego ku nyathin m’i ie, man bilirubinne wok karacelo ku bar. Calu ma nyithitheng rimo kadhu niai ku bang’ ng’ati moko nidok i bang’ ng’atu mange, Jukristu moko giparu nia erac ungo niyiyo nyithitheng rimo.

Ng’atuman ucikere nimaku yub nimakere ku kite m’enyang’ ko man ku pidocwinye. Nyo eno ubenyutho nia lembe m’uneno rimo utie lembe mi tuko? Ungo. Etie lembe ma lee. Re lembe tie kamaleng’. Calu ma wanwang’u malu no, Jumulembe pa Yehova giyiyo ngo nia julok rimo ma bo man theng rimo ma dongo dongo i kumgi. Biblia ukwayu nia Jukristu ‘gikoyiri cen kud i kum gin ma juthiero ni ayi gin m’acwiya, kud i kum rimo, man kud i kum tarwang’.’ (Tic mi Jukwenda 15:29) Bende, Jakristuman ucikere nibedo ku wang’e man nirwo lee mandha pi ning’iyo ka nyo ebiyiyo nyithitheng’ rimo m’uwok kud i theng rimo ang’wen ma dongo dongo ma tie rimo ma kwar, rimo ma tar, thenge ma konyo pi poto pa rimo man pii rimo; e kan emak yub nimakere ku lembe ma pidocwinye ubeyero.

Ju dupa giyiyo kit thieth moko ci ma copo keyo twoyo migi ndhundhu, kadok pare nang’u etie kit thieth ma copo weko peko moko i kumjo de. Wang’eyo nia nitiyo ku rimo de copo kelo peko moko. Eno uketho Jakristu mandha ucikere ngo niparu kende kende pi gony ma ecopo nwang’u. I andha, Jumulembe pa Yehova gifoyo lee dit ii ma jubeii ko kara dhanu ginwang thieth ma cuu. Bende, gilar ginyang’ cuu iwi bero ku peko ma kit thieth ceke copo kelo. Ento, ka lembe doko nia ukwayu jutii ku nyithitheng rimo moko i kumgi, gilar gidieng’ i kum lembe ma Mungu uyero man i kum winjiri m’i kindgi ku Jamii iwa kwo.​—Zaburi 36:9.

Etie mugisa ma yawe mbe ma Jakristuman copo nwang’u kan ebedo ku genogen ma calu ve pa jagor zaburi m’ukiewo nia: “Kum Yehova Mungu en e ceng’ man ban: Yehova bimio bero man dwong’: Gin moko ma ber umbe m’ebicero ni ju m’uwotho atira. E Yehova . . . , mugisa ni ng’atu m’ugeni”!​—Zaburi 84:11, 12.

[Korolembe mi there]

^ par. 13 Som “Penji mi Jusom” i Otkur ma Wiw mi i nindo 15, dwi mir 6, 1978, man mi nindo 1, dwi mir 10, 1994, mi français. Dikiri ma tung’ tung’ ma yiko yath gidaru niyiko yath dupa ma konyo kaka nyithitheng rimo. Giyiko ngo yath maeno ku rimo.

[Sanduku]

PENJI MA TUNG’ TUNG’ MA JUCOPO PENJO KO DOKTA

Tek ibecikadhu i pala kunoke ibecinwang’u kit thieth moko ma kwayu nyathitheng rimo moko, icopo kepenjiri ku penji ma e:

Calu m’atie Jamulembe pa Yehova, nyo bamunganga ceke ging’eyo nia akwero ciko rimo (nik’ebed rimo ma bo, rimo ma kwar, rimo ma tar, thenge ma konyo pi poto pa rimo kadi pii rimo de) i kuma, kadok nang’ lembe parane doko rac rukani de?

Ka juyiko yath moko ku pii rimo, rimo ma kwar, rimo ma tar kunoke ku thenge ma konyo pi poto pa rimo, icopo penjo dokta kumae:

Nyo juyiko yathne kud acel m’i kind theng rimo ma dongo dongo? Tek eyo, nyo icopo nyutho ira piny ma tung’ tung’ ma juyike ko?

Abimaku yath ma juyiko ku rimone rukani man nenedi?

Ka pidocwinya ugonya niyio nyathitheng rimo maeni, dong’ nyathitheng rimone copo bedo kud ariti ma kani i ng’eye?

Tek pidocwinya uyiyo ngo juthiedha ku nyathitheng rimo maeni, kit thieth mange ma kani ma copo konya?

Tek ubekwayu nia akedogapar i lembene, acopo nyutho iri paru parune awene?