Inda koshikalimo

Omapulo a dja kovaleshi

Omapulo a dja kovaleshi

Omapulo a dja kovaleshi

Mbela Eendombwedi daJehova ohadi tambula ko ngoo ouhaku wa kwatela mo outukulwa vohonde vanini?

Enyamukulo tali shikula ola kufwa moshifo she 1 Juli 2000.

Enyamukulo lopefina ololo kutya Eendombwedi daJehova ihadi dimine ohonde. Otwa itavela kutya omhango yaKalunga i na sha nohonde itai dulu okupepalekwa opo i wapalele omadiladilo ovanhu. Ndele nande ongaho, paife otapa holoka oinima imwe ipe molwaashi ohonde kunena ohai dulu okulongwa moitukulwa ine ya kula nosho yo moutukulwa vakwao vanini tava di moitukulwa oyo ya kula. Mokuninga etokolo lokudimina oinima ya tya ngaha ile loku he i dimina, Omukriste oku na okukala ta tale a pitilila pomauwa osho yo poiponga younamiti. Oshisho shaye okumona kutya Ombibeli otai ti ngahelipi nonokutya eshi otashi ka nwefa mo ngahelipi ekwatafano laye naKalunga Omunaenghono adishe.

Oinima oyo ya fimana oi li paunafangwa neenghono. Oshi li ekwafo opo u mone kutya omolwashike shi li ngaho, konakona onakudiwa yopaMbibeli nosho yo yopandjokonona noyopaunamiti.

Jehova Kalunga okwa lombwela tatekulululwa Noa kutya ohonde oi na okukala ya talwa ko i li oshinima she likalekelwa. (Genesis 9:3, 4) Konima, eemhango daKalunga kuIsrael oda ulika ouyapuki wohonde: “Ndele keshe umwe womeumbo laIsrael ile womovanailongo . . . ou ha li ohonde, Ame ohandi ke mu taalelifa oshipala shange nehandu.” Omuisrael ou ta ka ekelashi omhango yaKalunga okwa li ta dulu okunyateka vakwao; onghee hano Kalunga okwa weda ko ta ti: “[Doshili ohandi ke, NW] mu dima mo moshiwana shavo.” (Leviticus 17:10) Konima, poshoongalele muJerusalem, ovayapostoli nosho yo ovakulunhu ova yandja omhango kutya otu na ‘okulidilika ohonde.’ Okuninga ngaho osha fimana ngaashi ashike okulidilika onyata yoipala nokulongela oikalunga.—Oilonga 15:28, 29.

Ndele ‘okulidilika’ okwa li taku ti shike? Ovakriste inava lya ohonde, kutya nee oitalala ile oya hekela; noinava lya ombelela yoshinamwenyo inashi dja ohonde. Naasho yo kwa li shi na okuhenukwa osho oikulya oyo mwa wedwa ohonde, ngaashi omihaka dohonde. Okutula ohonde molutu monghedi keshe yomwaado oshi li okutauluka omhango yaKalunga.—1 Samuel 14:32, 33.

Ovanhu vahapu momafimbo onale kava li ve na ko na sha nokulya ohonde, ngaashi tu shi wete okudja moishangomwa yaTertullianus (efelemido lotete netivali O.P.). Mokunyamukula komalundilo kutya Ovakriste ohava li ohonde, Tertullianus okwa tumbula omihoko odo da koleka omaudaneko mokumakela ohonde. Okwa shanga yo kutya “eshi eulikilo lolwoodi la ningwa mokapale, [ovanhu vamwe] ova yakela noufukedi ohonde italala yaao e na etimba . . . i li ongoshihakulifo shavo shoudu woshinhona.”

Omalongifo a tya ngaha (nokuli nande Ovaroma vamwe ove a ninga molwomatomheno ouhaku) kOvakriste okwa li a puka: “Moikulya yopaushitwe inatu kwatela mo ohonde nokuli nande oyoinamwenyo,” osho Tertullianus a shanga. Ovaroma ova longifa oikulya mwa tulwa ohonde ongeyeleko loudiinini wOvakriste vashili. Tertullianus okwa twikila ko ta ti: “Paife ohandi mu pula nee, omu li ngahelipi hano, eshi mu na elineekelo [kutya Ovakriste] otava ka nyanyala ohonde yoinamwenyo, ongahelipi hano mu na oku va halela ohonde yovanhu?”

Kunena, ovanhu ashike vanini tava ka diladila kutya eemhango daKalunga Omunaenghono adishe oda taulukwa ngeenge omuhakuli a ningi eetepo lokuyandja ohonde. Nande tu li Eendombwedi daJehova otwa hala okukala nomwenyo doshili, otu na oshinakuwanifwa shokudulika keemhango daJehova di na sha nohonde. Eshi otashi ti ngahelipi oku shi talela mouyelele welongifo lounamiti lopefimbo lopaife?

Eshi okutulwa ohonde kwa ninga oshinima shaapeshe konima yOita Itivali yOunyuni, tu li Eendombwedi daJehova otwa mona kutya eshi otashi kondjifa omhango yaKalunga—notwa itavela natango kutya osho shi li ngaho. Ndelenee, eshi pa pita efimbo, ounamiti owa lunduluka. Kunena, luhapu omunhu iha tulwa vali ohonde aishe ya wana po, ndele oha tulwa shimwe shomoitukulwa yayo ya kula: (1) eesele ditilyana; (2) eesele ditoka; (3) oplatelets; (4) oplasma, oshitukulwa osho shoshikunguluki. She likolelela konghalo yomunaudu, ovahakuli otashi dulika ve mu shangele eesele ditilyana, eesele ditoka, oplatelets ile oplasma. Okuyandja oitukulwa ei yohonde ohai pitike opo ekende keshe lohonde li tukulilwe ovanaudu vahapu. Eendombwedi daJehova oda itavela kutya okutambula ohonde ya wana po ile oshitukulwa shimwe shomoitukulwa ine ya kula, otaku nyono omhango yaKalunga. Shikonekwedi, okukanyatela etaleko le likolelela kOmbibeli okwe di amena koiponga ihapu, ya kwatela mo omikifi ngaashi wexuli noAIDS odo tadi dulu okukwata omunhu okudja mohonde.

Ndelenee, molwaashi ohonde ohai dulu natango okulongwa moutukulwa vanini ve dulike koitukulwa oyo ya kula, omapulo otaa dulu nee okuholoka shi na sha noutukulwa vanini ovo hava longwa okudja moitukulwa ya kula yohonde. Outukulwa va tya ngaha ohava longifwa ngahelipi, noshike Omukriste e na okukonakona ngeenge ta ningi etokolo li na sha navo?

Ohonde oshinima sha kitakana. Nokuli noplasma—oyo ya fikama po meepersenda 90 domeva—ohai humbata onduba yeehormone, oikwamongwa, eeproteine omaludi, oitungifi, mwa kwatelwa oshuuka. Oplasma ohai humbata yo eeproteine ngaashi oalbumin, oyookifi yohonde nosho yo ovakwaita volutu okukondjifa omikifi. Ovanaungoba ohava tongola mo oplasma nokulongifa eeproteine dihapu dayo. Pashihopaenenwa, oshookifi shohonde sho VIII osha kala hashi yandjwa kovanaudu ovatikihonde, ovo hava di ohonde noupu. Ile ngeenge umwe ta dulu okukwatwa komikifi donhumba noupu, ndokotola otashi dulika e mu shangele ovenda yogamma globulin, ya kufwa moplasma yohonde yovanhu ovo va li nale va kwatwa kuo. Eeproteine dikwao doplasma ohadi longifwa paunamiti ndele osho sha tumbulwa metetekelo otashi ulike nghee oshitukulwa shinene shohonde (oplasma) tashi dulu okulongwa mu monike outukulwa vanini.

Ngaashi oshikunguluki shohonde shoplasma tashi dulu okulongwa moutukulwa vanini ve lili naku lili, oitukulwa ikwao ya kula yohonde (eesele ditilyana, eesele ditoka, oplatelets) otadi dulu yo okulongwa moutukulwa vanini ve lili naku lili. Pashihopaenenwa, eesele dohonde itoka ohashi dulika di longwe ointerferons nosho yo ointerleukins, oyo hai longifwa mokuhakula ovanaudu ovo ve na omaudu haa tandavelifwa keevirus nokankera yomaludi amwe. Oplatelets otai dulu okulongwa mu dje sha osho hashi dulu okuningwa omuti wokuhakula oipute. Paife otaku longwa omiti odo (tashi dulika ashike petameko) tadi ka kala da kwatela mo ounima ovo va kufwa moitukulwa ya kula yohonde. Omiti da tya ngaha kadi fi etulwohonde loitukulwa oyo ya kula, ndele luhapu oda kwatela mo outukulwa ovo va dja moitukulwa oyo. Mbela Ovakriste ove na okutambula ko outukulwa va tya ngaha mouhaku wounamiti? Itatu dulu okutya sha. Ombibeli itai tu lombwele okanima keshe ke na sha naashi, hano Omukriste oku na okuninga etokolo laye mwene koshipala shaKalunga paliudo laye.

Vamwe otava ka anya keshe oshinima sha longwa mohonde (nokuli noutukulwa vanini ovo va longwa nelalakano lokuyandja ovakwaita volutu vopakafimbo). Osho ve udite ko ngaho oshipango shaKalunga shi na sha ‘nokulidilika ohonde.’ Otava tomhafana kutya omhango yaye kuIsrael okwa li tai pula opo ohonde i kufwe mo moshinamwenyo i ‘tilwe pedu.’ (Deuteronomion 12:22-24) Omolwashike mbela eshi tashi ti sha? Opo ku longekidwe ogamma globulin, oyookifi yohonde nosho tuu, otashi pula opo ohonde i ongelwe nokushekwa. Onghee hano, Ovakriste vamwe ohava anye omiti da tya ngaha, ngaashi ashike hava anye okutulwa ohonde ya wana po ile oitukulwa yavo ine ya kula. Onghatu yavo ya kanghamena komaliudo avo oi na okufimanekwa.

Ovakriste vamwe otashi dulika va ninge ehoololo li lili. Navo otava anye okutulwa ohonde ya wana po, eesele ditilyana, eesele ditoka, oplatelets, ile oplasma. Ndelenee, otashi dulika va dimine omuhakuli e va hakule nomiti odo da dja moitukulwa oyo ya kula. Nokuli nande moshinima omu otashi dulika mu kale omayooloko. Omukriste umwe otashi dulika a dimine ovenda yogamma globulin, ndele otashi dulika a dimine ile a ha dimine ovenda i na sha osho sha dja meesele ditilyana ile meesele ditoka. Ndele komesho yaaishe, oshike tashi dulu okutwala Ovakriste vamwe pexulifodiladilo kutya otava dulu okudimina outukulwa vamwe vohonde?

“Omapulo a dja kovaleshi” mOshungonangelo (yOshiingilisha) ye 1 Juni 1990 okwa ulika kutya (outukulwa) veeproteine doplasma hadi di mohonde yomukainhu mufimba ohadi i medingonoko lohonde li lili lokaana kaye oko ke li medimo. Kungaha ina ota yandje ovakwaita volutu komona, ovo tava yandje oukolele u na ongushu. Eshi eesele ditilyana dokaana oko ke li medimo di li pokuhanauka po, oshitukulwa shado shokuhumbata omhepo yokufudila mo otashi longwa. Dimwe otadi ningi obilirubin, oyo hai piti meshe tai i kuina nokuhengumukila moyeekelwashi oyo hai di molutu laye. Ovakriste vamwe otashi dulika ve uye pexulifodiladilo kutya molwaashi outukulwa vohonde otava dulu okuyandjwa komunhu umwe nokuya kumukwao pamulandu ou wopaushitwe, otava dulu va dimine okatukulwa ka dja moshitukulwa shoplasma yohonde ile meesele dayo.

Mbela oushili kutya omataleko nosho yo omatokolo opamaliudo otashi dulika a kale a yoolokafana otashi ti kutya oshinima eshi kashi na oshilonga? Hasho. Eshi oshinima sha kwata moiti. Ndelenee, sho vene kashidjuu. Oshitukulwa osho sha dja ko otashi ulike kutya Eendombwedi daJehova ohadi anye okutulwa ohonde ya wana po nosho yo oitukulwa yayo ya kula. Ombibeli otai lombwele Ovakriste ve ‘lidilike keshe eshi sha yambelwa oikalunga nohonde nohole yoipala.’ (Oilonga 15:29) Kakele kaasho, ngeenge tashi ya koutukulwa vanini vomoitukulwa keshe oyo ya kula, Omukriste keshe konima yokudilonga nosho okwiilikana, oku na okuninga omatokolo aye e likolelela pamaliudo aye.

Ovanhu vahapu otava ka kala va hala okudimina omuti keshe oo tau monika wa fa tau dulu okuyandja ouwa meendelelo, nokuli nande omuti owa shiivika kutya ohau eta oiponga koukolele, nomiti odo da dja mohonde osho naanaa di li ngaho shili. Omukriste omuyuki oha kendabala opo a kale e na etaleko la tamunuka mo noli li pandjele olo la kwatela mo shihapu shi dule ashike poinima yopambelela. Eendombwedi daJehova ohadi pandula eenghendabala odo hadi ningwa opo ku yandjwe efiloshisho louhaku u na ongushu nohadi tale oshiponga nosho yo ouwa mouhaku keshe. Ndelenee ngeenge tashi ya komiti odo da kufwa mohonde, ohadi tale noukeka kwaasho Kalunga Omuyandjimwenyo wetu ta ti nosho yo kekwatafano lado naye.—Epsalme 36:10.

Omanangeko noupuna oku fike peni kOmukriste oo e na elineekelo la tya ngaho ngaashi omupsalme a shanga ta ti: “Kalunga Omwene, Oye etango noshikelelifo. Omwene oha yandje ouwanghenda nefimano [kwaava] tava ende [moshili], ite va kelele nande osha shiwa. Omunelao omunhu ou te ku lineekele, Oove Omwene.”—Epsalme 84:11, 12.

[Oshimhungu]

OMAPULO OO TASHI DULIKA A PULWE NDOKOTOLA

Ngeenge wa taalela etando ile ouhaku oo tashi dulika u kale wa kwatela mo omiti odo da kufwa mohonde, pula ngaha:

Mbela ovanailonga aveshe vopaunamiti ovo ve na mo ombinga ove shii tuu kutya ame ndi li umwe womEendombwedi daJehova, itandi dimine nande okutulwa ohonde (ohonde ya wana po, eesele ditilyana, eesele ditoka, oplatelets ile oplasma yohonde) kutya nee ondi li monghalo ya tya ngahelipi?

Ngeenge omuti oo to shangelwa otashi dulika wa longwa moplasma yohonde, meesele ditilyana ile ditoka ile ‘moplatelets,’ pula ngaha:

Mbela omiti oda ningwa mushimwe shomoinima ine ya kula yohonde? Ngeenge osho oto dulu okuyelifa kutya oda ningwa moshike?

Omiti edi da longwa moinima ya dja mohonde odi fike peni tashi dulika di yandjwe, nomonghedi ya tya ngahelipi?

Ngeenge omaliudo ange okwa pitike nge ndi dimine omiti edi da longwa moinima ya dja mohonde, otadi dulu okweeta oiponga ilipi?

Ngeenge omaliudo ange okwe linyengifa nge opo ndi anye omiti edi da longwa moinima ya dja mohonde, omiti dimwe dilipi tadi dulu okulongifwa?

Ngeenge nda diladila oshinima eshi, onaini tashi dulika ndi ku shiivifile etokolo lange?