Omapulo Ovatangi

Oityi wesukisa okusoka tyina nkhele wehenepopie ankho motavela oo kumetavela okuhakulwa novihemba viapolwa mo glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas, nomo plasma?

Etyi matupopi apa tyapolwa Momutala Womulavi 15 ya Junho yo 2000.

Onombangi mba Siovaa kavetavela okupakwa ohonde. Ovanthu tyiti umwe ava vasoka ñgaa ava vasoka ñgaa, mahi Onombangi mba Siovaa vetyii umwe nawa-nawa okuti ovitumino vya Siovaa kavipiluluka. Oityi wesukisa okusoka tyina nkhele wehenepopie ankho motavela oo kumetavela okuhakulwa novihemba viapolwa mono glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas, nomo plasma? Omunthu wa Huku oe mwene una okusoka, apopi etyi etavela netyi ehetavela tyilingwe nohonde yae tyina ati pokuhakulwa. Una okusuka netyi Ombimbiliya ipopia ehesuku vala netyi matyimuvelula. Una ukutala ine etyi malingi kamatyinyono oupanga wae na Huku.

Okunoñgonoka oñgeni una okuhakulwa katyipulisale unene. Una vala okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia, netyi ankho tyilinga ovanthu va Huku kohale.

Siovaa wapopilile Nowee okuti ohonde ikola. (Gênesis 9:3, 4) Apopila vali ovanthu vae ova Isilayeli okuti: “Ine omulume umwe mova Isilayeli ine hamwe onthunda-vilongo . . . ulia ohonde yotyipuka tyimwe, omunthu oo mandyimwendela andyimunyimi-ko,” mokonda na vakwavo vapondola okulinga ngae. (Levítico 17:10) Etyi pakala ono apositolu veliongiyile novakulu vewaneno ko Selusalei velipakele-mo etyi ankho tyina okulinga ovanthu va Huku. Etyi velipakela-mo avapopila ovanthu aveho va Huku okuti: ‘Lityilikei ohonde.’ Okulia ohonde tyapenga umwe unene ngokulinga ovinepo viasila, nokufenda kovilolo. — Ovilinga 15:28, 29.

Onondaka ombo mbokuati tuna okulityilika ohonde, mbahanda okutiwi? Etyi Huku ati liyungei kohonde, kahande onthwe tuinwe; kahande tulie okulia kwapakwa ohonde, nohitu yotyinyama tyelinkhila. Okulinga tyimwe povipuka ovi ngotyo uli nokuliatela kovitumino vya Huku. — 1 Samuel 14:32, 33.

Kohale ovanthu ankho valia umwe ohonde, ankho kavesukile-ale. Pamwe ovanthu ankho vatendeleya Ovakilisitau okuti navo valia ohonde. Omukulu Tertuliano aamena Ovakilisitau apopi umwe ovanthu ankho veilia. Wati vamwe tyina ankho vena otyipito ankho vanwa ohonde ya vakwavo vati tyatiwa ankho ihakula otyinthonya.

Ovipuka vina ova Loma ankho valinga, Ovakilisitau ankho kavevilingi. Tertuliano yatyo oo wahoneka okuti: “Onthwe katupake mokulia kwetu ohonde.” Ova Loma vamwe ankho vapakela umwe tyawina ohonde mokulia vatale ine tyili Ovakilisitau kamavali umwe. Omunthu watyo oo wapopia vali okuti: “Ine onthwe Ovakilisitau tutoya ohonde yovinyama, okuti ñgaa matusuku umwe nohonde yovanthu?”

Hono kavehi vasoka kovitumino vya Huku tyina vamapopilwa okuti mavapakwa ohonde. Onombangi mba Siovaa kavahande okunkhia, mahi no ngotyo kavapitakana otyitumino tya Huku tyayemba kohonde.

Okupakwa ohonde tyakaka vali unene etyi Ovilwa Vya Vali Viouye auho viapwa. Mahi nkhele vala tya kohale Onombangi mba Siovaa otyipuka otyo kavetyitavela mokonda vetyii okuti tyiliatela kovitumino vya Huku. Mahi pahe momanima ano kosipitali kavahakulale mwene-mwene nohonde yatyo. Mohonde muna ovipuka vikwana vipolwa-mo vitiwa (1) glóbulos vermelhos, (2) glóbulos brancos, (3) plaquetas, (4) plasma. Movipuka ovio vikwana vitunda mohonde, nkhele mupolwa vali ovihemba vimwe ovanthu vehole okuhakula navio. Pamwe tyina omunthu enda kosipitali onondotolo kavati mopakwa ohonde, vati vala mopakwa ovihemba viatunda mono glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas, nomo plasma. Valinga ngotyo opo ohonde yapolwa vala momunthu wike ihakule ovanthu ovanyingi. Onombangi mba Siovaa kavetavela okupakwa ohonde, tupu kavetavela okupakwa ovipuka ovio vikwana vipolwa mohonde, mokonda vilipona novitumino vya Huku. Okutavela etyi Ombimbiliya ipopia tyihole okutuyakulila unene komauvela avasiwa mohonde, ngetyi o Ipatite no Sida.

Movipuka ovio vikwana namo mupolwa vali ovihemba ovikwavo ovanthu vahakula navio. Okuti tuvitavela ine katuvitavela? Ovihemba viatyo ovio viundapa ñgeni?

Mohonde muna ovipuka ovinene. Mo plasma vala muna omaande novipuka ovinyingi vipondola okuhakula ovanthu. Pamwe tyina omunthu eliveta unene atundu unene ohonde, kosipitali vapondola okumuhakula novihemba vimwe viapolwa mo plasma. Tupu pamwe tyina omunthu umwe akalela vala okuvela, kosipitali vemutoma ononguya mbovihemba vimwe viapolwa mo plasma opo olutu lwae lupame. Mo plasma muna ovihemba ovinyingi vipolwa-mo, mahi etyi twapopia apa opala utale vala oñgeni ovanthu vaundapa novipuka vikwana vipolwa mohonde. a

Mono glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas nomo plasma, namo mupolwa umwe ovihemba ovinyingi ovanthu vahakula navio. Mono glóbulos brancos mupolwa ovihemba vihakula umwe omauvela omanene. Mono plaquetas mupolwa ovihemba vimwe vihakula umwe unene ovipute. Otyo nkhele kuli vali nokulingwa ovihemba ovikwavo viapolwa mono glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas nomo plasma. Ovihemba ovio tuvitavela ine katuvitavela? Ombimbiliya kaityipopi, mwene omunthu oe una okusoka atale etyi matyihambukiswa Huku.

Vamwe kavetavela okuhakulwa novihemba ovio twapopia konyima oku, mokonda vati Huku kahande otyipuka natyike tyatunda mohonde tyinyingile molutu lwetu. Mwene ongotyo vanoñgonoka otyitumino tya Huku tyokwati ‘lityilikei ohonde,’ mokonda kohale ohonde yotyinyama ankho ina ‘okuhihilwa pohi.’ (Deuteronômio 12:22-24) Oityi vasokela ngotyo? Omokonda wokulinga ovihemba ovio tete vapola ohonde aveipake nawa, pahe kohonde oko avapoloko ovipuka vesuka navio, avalingi ovihemba. Otyo ovanyingi vehetavelela okuhakulwa novihemba ovio mokonda kuvo, tyikahi vala ngokupakwa ohonde. Ovo mwene vapopia etyi vahanda netyi vahahande, petupu ou upopia-po.

Ovakwavo vetavela okuhakulwa novihemba viatunda movipuka omo. Mahi kavetavela okuhakulwa no glóbulos vermelhos, no glóbulos brancos, no plaquetas, no plasma. No vokutavela kwatyo navo vena umwe ovihemba vaanya okuhakulwa navio, vokwaanya navo vena vimwe vetavela. Oityi vamwe vetavelela okuhakulwa novihemba ovio?

Momutala Womulavi 1 ya Junho yo 1990, ankho muna onthele yokwati: Omapulo Ovatangi. Onthele oyo yapopile ovipuka vimwe viayemba kohonde. Tyina omunthu omulemi, molutu lwae pena tyimwe tyitunda-mo tyenda nomo mona. Otyipuka otyo opala olutu lwomona lupame ahayambula vala omauvela tyina amatyitwa. Vimwe povipuka ovio vienda molutu lwo lukumbe, oupuka oututu watunda mo plasma. Otyo vamwe vasokela okuti katyilingi natyike okuhakulwa novihemba viapolwa mono glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas, nomo plasma, mokonda mwene pokwatungwa o ngotyo-ale twalingilwe.

Tyati umwe ava vasoka ñgaa ava ñgaa, mahi hakuti ngotyo pahe tulinga vala etyi mwene tuahanda. Ombimbiliya ipopia umwe nawa okuti tuna ‘okulityilika ovipuka viapakulilwa ovilolo, no kohonde, no kovinepo viasila.’ Otyo Onombangi mba Siovaa vahapakelwa ohonde, tupu otyo vahapakelwa ono glóbulos vermelhos, nono glóbulos brancos, nono plaquetas, nono plasma. (Ovilinga 15:29) Pahe ovihemba viatunda movipuka ovio vikwana vipolwa mohonde, munthu na munthu oe mwene una okusoka, elikwambela, pahe apopi etyi malingi.

Ovanthu ovanyingi vahanda vala okuhakulwa, kavesukile-ale novihemba viatyo, ine mavivehakula umwe, ine maviveetela vali onombela ononkhuavo. Vana vokufenda Huku navo vehole umwe ovihemba vikahi nawa vihakula, mahi nkhele vatala umwe nawa ovihemba viatyo, netyi vilingwa, kavesuku vala nokuhakulwa kwapwa. Mahi haunene vasoka kwetyi matyihambukiswa Huku wokwevepa omwenyo. — Salmo 36:9.

Omunthu ufenda Huku nae una okulinga ngetyi tyalingile omunthu umwe wahonekele Ombimbiliya watile: “Siovaa Huku oe ekumbi oe ondyakulilo; waavela omunkhima. Kanumina otyipuka otyiwa komunthu ukakatela mwee. Siovaa . . . , una ehambu, o youna ukuyumba onthumbi”! — Salmo 84:11, 12.

[Okatoi]

[Okakasa]

ETYI UPONDOLA OKUPULA KONDOTOLO

Ine watiwa motandwa pula onondotolo okuti:

Okuti mutyii umwe okuti ame Ndyimbangi ya Siovaa, hipakwa ohonde? Mutyii okuti hipakwa ono glóbulos vermelhos, nono glóbulos brancos, nono plaquetas nono plasma?

Ine wapewa ovihemba vialingwa nono glóbulos vermelhos, nono glóbulos brancos, nono plaquetas nono plasma, pula onodotolo okuti:

Ovihemba evi nono glóbulos vermelhos, nono glóbulos brancos, nono plaquetas nono plasma? Vialingwa ñgeni?

Movihemba viatyo mwapakwa ohonde?

Ine ndyivinwa, haa kamavindyetela ovitateka ovikwavo?

Ine hitavela okuhakulwa neevi wapopia, okuti vali ovihemba ovikwavo mamunthyakula navio?

Onalupi ndyipondola okuya vali ndyikupopile etyi nasoka?