Skip to content

Skip to table of contents

Kwestin From Reader

Kwestin From Reader

Kwestin From Reader

Waswe, Olketa Jehovah’s Witness acceptim eni barava smol part (fraction) bilong blood?

Disfala ansa olketa printim finis long June 15, 2000 issue.

Main ansa hem Olketa Jehovah’s Witness no acceptim blood. Mifala biliv strong hao law bilong God abaotem blood kanduit change followim olketa idea wea change planti taem. Nomata olsem, olketa niu kwestin kamap bikos olketa savve divaedem blood go long fofala main part (component) bilong hem, and tu, long olketa barava smol part (fraction) bilong fofala main part. For wanfala Christian disaed for acceptim kaen olsem or nomoa, hem shud tingim moa samting winim gud saed or danger saed bilong diswan saed long medical. Main kwestin wanfala Christian shud askem hem, wanem nao Bible talem and hao nao diswan maet affectim hao hem fren witim Olmaeti God.

Olketa main kwestin hia hem no hard for minim. For helpem iumi minim why nao olsem, tingim samfala information from Bible, history, and saed long medical.

Jehovah God talem laen dadi bilong iumi Noah hao hem mas deal witim blood olsem spesol samting. (Genesis 9:3, 4) Bihaen, olketa law bilong God long Israel showimaot wei wea blood hem holy: “Long saed bilong eni man bilong nation bilong Israel or man from difren kantri . . . wea kaikaim enikaen blood, mi bae barava againstim datfala soul wea kaikaim blood.” Taem wanfala Israelite rejectim law bilong God, hem savve affectim olketa narawan; so, God sei moa: “Mi bae barava aotem hem from midolwan pipol bilong hem.” (Leviticus 17:10) Bihaen, long wanfala meeting long Jerusalem, olketa aposol and older man putim law wea sei iumi mas ‘stap klia from blood.’ For duim diswan hem important olsem wei for stap klia from dirty fasin and wei for worshipim idol.—Acts 15:28, 29.

Long datfala taem, wanem nao maet “stap klia from” hem minim? Olketa Christian no drinkim blood, nomata fresh wan or wea olketa keepim; and tu olketa no kaikaim meat bilong animal wea olketa no aotem blood from hem. Olketa kaikai wea olketa addim go blood insaed tu olketa bae no kaikaim, olsem blood sausage. Evrikaen wei olsem for kaikaim blood bae brekem law bilong God.—1 Samuel 14:32, 33.

Big haf long pipol bilong bifor bae nating wari for kaikaim blood, olsem iumi savve lukim from raeting bilong Tertullian (mek-tu and thri century C.E.). Taem hem ansarem laea toktok bilong samfala wea sei olketa Christian kaikaim blood, Tertullian storyim samfala tribe wea savve strongim agreement long wei for teistim blood. Hem talem tu hao “taem wanfala show kamap long stadium, [samfala] greedy for drinkim blood bilong olketa wea dae . . . for healim olketa from sik epilepsy.”

Olketa wei wea olketa duim hia (nomata sapos samfala bilong Rome duim for health bilong olketa) hem rong for olketa Christian duim. Tertullian raet olsem: “Nomata blood bilong animal mifala no addim insaed kaikai bilong mifala.” Pipol bilong Rome iusim kaikai wea garem blood for testim faithful fasin bilong olketa tru Christian. Tertullian sei moa: “Waswe, hem fitim stretfala tingting for iufala tingse olketa Christian bae laekem tumas for kaikaim blood bilong man nomata iufala savve finis olketa les tumas long blood bilong animal?”

Distaem, no staka bae ting olketa againstim law bilong Olmaeti God taem doctor sei for olketa tekem blood. Nomata mifala Olketa Jehovah’s Witness barava laek for laef, mifala disaed strong for obeyim law bilong Jehovah abaotem blood. Wanem nao diswan minim long saed long olketa niu medicine distaem?

Taem wei for transfusem full blood kamap big bihaen World War II, Olketa Jehovah’s Witness lukim diswan olsem hem againstim law bilong God—and mifala still bilivim diswan. Nomata olsem, medicine hem change insaed olketa year wea go pas. Distaem, staka transfusion hem no full blood bat wanfala long fofala main part bilong hem: (1) red cell; (2) white cell; (3) platelet; (4) plasma (serum), part wea hem wata. From sik wea man garem doctor maet disaed for givim olketa red cell, white cell, platelet, or plasma. Kaen wei hia for givim transfusion wea iusim wanfala part nomoa long fofala main part bilong blood hem mekem moa pipol fit for kasem datfala sem blood. Olketa Jehovah’s Witness biliv wei for acceptim full blood or eniwan long fofala main part bilong hem, hem brekem law bilong God. Interesting samting wei for keepim disfala disison wea kam from Bible hem barava protectim olketa from staka danger, insaed diswan hem olketa sik olsem hepatitis and AIDS wea man savve kasem from blood.

Bat, from olketa savve aotem barava smol part (fraction) from fofala main part bilong blood hia, olketa kwestin kamap abaotem olketa barava smol part hia. Hao nao olketa iusim olketa barava smol part bilong blood hia, and wanem nao wanfala Christian mas tingim taem hem disaed for iusim or nomoa?

Blood garem staka samting insaed. Nomata plasma—wea hem 90 percent wata—hem garem staka hormone, inorganic salt, enzyme, and nutrient, witim olketa mineral and sugar. Plasma hem garem tu olketa protein olsem albumin, clotting factor, and olketa antibody for faetem sik. Olketa wea waka long medical laboratory separatem plasma and iusim planti protein bilong hem. Olsem example, olketa givim disfala clotting factor VIII long pipol wea kasem sik hemophilia. Or sapos wanfala man hem stap long danger for kasem wanfala sik, olketa doctor savve nilam hem witim gamma globulin, wea olketa aotem from blood plasma bilong pipol wea winim finis datfala sik. Olketa iusim olketa nara protein from plasma olsem medicine, bat olketa example antap showimaot hao olketa savve kasem olketa barava smol part (fraction) from wanfala bilong fofala main part bilong blood (olsem plasma). *

Long sem wei wea olketa savve tekem olketa barava smol part from blood plasma, olketa savve duim sem samting from olketa nara thrifala main part bilong blood (olketa red cell, white cell, platelet). Olsem example, from olketa white blood cell olketa savve tekem olketa interferon and interleukin for treatim samfala viral infection and cancer. Olketa savve kasem from platelet barava smol part for healim garekil long man. And olketa nara medicine bae kam wea iusim (long firstaem) barava smol part bilong blood. Olketa treatment hia hem no wei for givim transfusion bilong fofala main part bilong blood; planti taem diswan hem olketa barava smol part bilong blood. Waswe, wanfala Christian shud acceptim olketa barava smol part (fraction) hia olsem medicine? Mifala no savve talem. Bible no talem klia, so wanfala Christian mas iusim conscience bilong hem for disaed front long God.

Samfala bae rejectim eni samting wea kam from blood (nomata for kasem barava smol part [fractions] for passive immunity wea helpem man for lelebet taem). Hem nao hao olketa minim komand bilong God for ‘stap klia from blood.’ Long tingting bilong olketa, law bilong hem for Israel minim olketa mas “pourimaot long graon” blood bilong olketa samting wea God wakem. (Deuteronomy 12:22-24) Why nao hem fitim for ting olsem? Bikos for wakem gamma globulin, clotting factor, and samfala samting moa, olketa mas kolektem and duim samting witim blood. Dastawe, samfala Christian rejectim kaen treatment hia, long sem wei wea olketa rejectim full blood transfusion or fofala main part bilong hem. Iumi shud respectim disfala disison bilong olketa wea honest and trae hard for followim conscience.

Samfala nara Christian disaedem difren samting. Olketa tu rejectim transfusion bilong full blood, red cell, white cell, platelet, or plasma. Bat, olketa maet letem doctor for treatim olketa witim wanfala medicine wea kam from wanfala barava smol part (fraction) bilong fofala main part bilong blood. Nomata long diswan samfala maet garem difren tingting. Wanfala Christian maet acceptim gamma globulin injection, bat hem maet or maet no agree for olketa nilam hem witim eni barava smol part from red or white cell. Bat, wanem nao maet leadim samfala Christian for disaed olketa savve acceptim olketa barava smol part bilong blood?

“Questions From Readers” insaed Watchtower bilong June 1, 1990, sei olketa protein bilong plasma (olketa barava smol part/fractions) savve muv from blood bilong babule woman go long blood bilong baby. So mami pasim olketa immunoglobulin go long pikinini insaed long hem, wea important for hem faetem sik. Long narasaed, taem olketa red cell insaed long baby duim full waka finis, part bilong red cell wea karem oxygen hem divaed. Samfala part bilong diswan kamap bilirubin, wea go thru long placenta bilong mami and aot from body bilong hem. From barava smol part bilong blood (fraction) savve go insaed long narafala man long natural wei, samfala Christian maet disaed olketa savve acceptim smol part (fraction) from blood plasma or olketa cell.

Waswe, wei wea olketa tingting and conscience bilong pipol difren hem minim disfala disison hem no important? Nomoa. Hem serious samting. Bat, main point bilong diswan hem klia. Olketa samting wea iumi storyim long hia showimaot Olketa Jehovah’s Witness rejectim transfusion bilong full blood and fofala main part bilong blood (components). Bible talem olketa Christian for ‘stap klia from olketa samting wea olketa sakrifaesim long idol and from blood and from fornication.’ (Acts 15:29) Saed long olketa barava smol part wea kamaot from fofala main part, Christian wanwan, bihaen hem ting strong raonem witim prea, mas iusim conscience for disaed seleva.

Staka pipol bae willing for acceptim eni treatment wea luk olsem hem bae kwiktaem helpem olketa, nomata treatment hia garem danger, olsem medicine wea kam from blood. Wanfala tru Christian bae trae for garem tingting wea moa waed, moa balance wea no tingim nomoa physical saed. Olketa Jehovah’s Witness tinghae long hard waka wea insaed long wei for provaedem gudfala medical kea, and olketa lukluk gud long olketa danger and gud saed bilong eni treatment. Nomata olsem, taem medicine hem kam from blood, olketa ting raonem gud wanem God talem and wei wea olketa fren witim Datwan Wea Givim laef long iumi.—Psalm 36:9.

Hem wanfala blessing for wanfala Christian garem sem trust olsem man wea raetem psalm wea hem raet: “Jehovah God hem sun and wanfala shield; hem savve givim favor and glory. Jehovah seleva bae no holem bak gudfala samting from olketa wea wakabaot long stretfala fasin. O Jehovah . . . , hapi nao man wea trustim iu”!—Psalm 84:11, 12.

[Footnote]

^ par. 13 Lukim “Kwestin From Reader” insaed Watchtower bilong June 15, 1978, and October 1, 1994. Olketa bisnis for wakem medicine wakem samfala niu medicine wea no kam from blood and man savve tekem for changem samfala medicine wea kam from olketa barava smol part (fractions) bilong blood.

[Box long page 31]

OLKETA KWESTIN WEA IU SAVVE ASKEM DOCTOR

Sapos iu mas disaed long operation or treatment wea insaed maet hem wei for iusim medicine wea kam from blood, askem:

Waswe, evri doctor and nurse wea insaed diswan savve hao, olsem wanfala Jehovah’s Witness, mi nating acceptim eni blood transfusion (full blood, red cell, white cell, platelet, or blood plasma) nomata wanem kamap?

Sapos eni treatment wea doctor markem hem kam from blood plasma, red or white cell, or platelet, askem:

Waswe, datfala medicine kam from wanfala long olketa fofala main part (component) bilong blood? Sapos olsem, plis iu savve explainim olketa samting insaed diswan?

Haomas long disfala medicine nao maet olketa givim mi, and long wanem wei nao bae olketa givim mi?

Sapos conscience bilong mi letem mi for acceptim disfala barava smol part (fraction), wanem medical danger nao stap?

Sapos conscience bilong mi muvim mi for rejectim disfala barava smol part, wanem nara treatment moa stap?

Bihaen mi ting raonem diswan moa, wanem taem nao mi savve talem iu disison bilong mi?